Suradnik10: Zamjena teksta - '[[Kategorija:Računarstvo' u '[[Kategorija:Računalstvo'

2026-01-29T00:29:37Z

Zamjena teksta - '[[Kategorija:Računarstvo' u '[[Kategorija:Računalstvo'

←Starija inačica		Inačica od 29. siječanj 2026. u 00:29
Redak 243:		Redak 243:

	[[Kategorija:Primijenjene znanosti]]		[[Kategorija:Primijenjene znanosti]]
	[[Kategorija:~~Računarstvo~~\| ]]		[[Kategorija:Računalstvo\| ]]

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Commonscat(.*?)}} +)

2021-11-29T22:49:30Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Commonscat(.*?)}} +)

←Starija inačica		Inačica od 29. studeni 2021. u 22:49
Redak 234:		Redak 234:

	== Vanjske poveznice ==		== Vanjske poveznice ==
	~~{{Commonscat\|Computer science}}~~
	* [http://liinwww.ira.uka.de/bibliography/ Collection of Computer Science Bibliographies]		* [http://liinwww.ira.uka.de/bibliography/ Collection of Computer Science Bibliographies]
	* [http://se.ethz.ch/~meyer/gallery/ Photographs of computer scientists] (galerija [[Bertrand Meyer\|Bertranda Meyera]])		* [http://se.ethz.ch/~meyer/gallery/ Photographs of computer scientists] (galerija [[Bertrand Meyer\|Bertranda Meyera]])

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite book +{{Citiranje knjige)

2021-11-18T01:36:41Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite book +{{Citiranje knjige)

←Starija inačica		Inačica od 18. studeni 2021. u 01:36
Redak 19:		Redak 19:

	* Formalna definicija [[računanje\|računanja]] i [[izračunljivost]]i, te dokaza da postoje [[problem zaustavljanja\|nerješivi]] i [[računska teorija složenosti\|neukrotiv]]i problemi<ref>{{cite paper \| author=Constable, R.L. \| date=March 2000 \| url=http://www.cs.cornell.edu/cis-dean/bgu.pdf \| title=Computer Science: Achievements and Challenges circa 2000}}</ref>.		* Formalna definicija [[računanje\|računanja]] i [[izračunljivost]]i, te dokaza da postoje [[problem zaustavljanja\|nerješivi]] i [[računska teorija složenosti\|neukrotiv]]i problemi<ref>{{cite paper \| author=Constable, R.L. \| date=March 2000 \| url=http://www.cs.cornell.edu/cis-dean/bgu.pdf \| title=Computer Science: Achievements and Challenges circa 2000}}</ref>.
	* Koncept [[programski jezik\|programskog jezika]], alata za precizno izražavanje metodoloških informacija na raznim razinama apstrakcije <ref>{{~~cite book~~\|		* Koncept [[programski jezik\|programskog jezika]], alata za precizno izražavanje metodoloških informacija na raznim razinama apstrakcije <ref>{{Citiranje knjige\|
	\| last=Abelson		\| last=Abelson
	\| first=H.		\| first=H.

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-07-17T11:43:44Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Preusmjerava|Računalstvo}}
'''Računarstvo''' ('''računarska znanost ili znanost o računalima''') se bavi proučavanjem teoretskih osnova [[informacija|informacije]] i [[računanje|računanja]], te njihovim implementacijama i primjenama u [[računalni sustav|računalnim sustavima]].<ref>"''Računarstvo je proučavanje informacije''" [http://www.njit.edu/v2/archivecatalog/undergraduate/91/19-und.html Department of Computer and Information Science], Guttenberg Information Technologies</ref><ref>"''Računarstvo je proučavanje računanja.''" [http://www.csbsju.edu/computerscience/curriculum Computer Science Department, College of Saint Benedict], Saint John's University</ref><ref>"''Računalstvo je proučavanje svih aspekata računalnih sustava, od teoretskih osnova pa do krajnje praktičnih aspekata upravljanja velikim računalnim sustavima''" [http://study.massey.ac.nz/major.asp?major_code=2010&prog_code=93068 Massey University]</ref> Računarstvo ima mnoga [[raznolikost računarstva|potpolja]]; neki naglašavaju računanje i specifične rezultate (kao što je [[računalna grafika]]), dok drugi naglašavaju svojstva [[računski problem|računskih problema]], (kao što je [[računska teorija složenosti]]). Treći se sredotoče na izazove u ostvarenju računanja. Na primjer, [[teorija programskih jezika]] proučava pristupe u opisu računanja, dok [[računalno programiranje]] primjenjuje specifične [[programski jezik|programske jezike]] za rješavanje specifičnih računskih problema sa rješenjima. Daljnje potpolje, [[interakcija čovjeka i računala]], se fokusira na izazove u činjenju računala i računanja korisnima, koristivima i univerzalno pristupačnima svim [[javno dobro|ljudima]].

== Povijest ==
{{glavni| Povijest računalne znanosti}}
Povijest računalstva predatira mnogo godina invenciju suvremenog [[digitalno računalo|digitalnog računala]]. Strojevi za računanje specifičnih zadataka poput [[abakus]]a su postojali još od davnina. [[Wilhelm Schickard]] je izgradio prvi mehanički kalkulator [[1623.]]<ref>{{citiranje www|autor=Nigel Tout|naslov=Calculator Timeline|url=http://www.vintagecalculators.com/html/calculator_time-line.html|rad=Vintage Calculator Web Museum|dan=2006.|preuzeto=18- rujna 2006.}}</ref> [[Charles Babbage]] je dizajnirao [[diferencijalni stroj]] u [[viktorijansko doba]]<ref>{{citiranje www | url=http://www.sciencemuseum.org.uk/on-line/babbage/index.asp | naslov=Science Museum - Introduction to Babbage | preuzeto=2006-09-24}}</ref>, a oko 1900. je tvrtka [[IBM]] prodavala strojeve sa bušenim karticama

<ref>{{citiranje www | url=http://www.pattonhq.com/ibm.html | naslov=IBM Punch Cards in the U.S. Army | preuzeto=24. rujna 2006.}}</ref>. Međutim, svi ovi strojevi su bili ograničeni na obavljanje jednog zadatka ili, u najboljem slučaju, nekog podskupa svih mogućih zadataka.

Tijekom 1940-ih, kako su bili razvijani noviji i moćniji strojevi za računanje, naziv ''računalo'' se počeo odnositi na strojeve, radije nego na njihove ljudske prethodnike. Kad je postalo jasno da računala mogu biti korištena za više od pukih matematičkih računanja, polje računarstva se proširilo i na proučavanje [[računanje|računanja]] u općem smislu. Računarstvo se etabliralo kao zasebna akademska disciplina 1960-ih, stvaranjem prvih odsjeka i studija računarstva..<ref name="Denning_cs_discipline">{{cite journal | last=Denning | first=P.J. | authorlink=Peter J. Denning | year=2000 | title=Computer Science: The Discipline | url=http://web.archive.org/web/20060525195404/http://www.idi.ntnu.no/emner/dif8916/denning.pdf | journal=Encyclopedia of Computer Science}}</ref> Budući da su praktična računala postala dostupna, mnoge primjene računarstva su postale zasebna istaknuta područja proučavanja.

== Veći uspjesi ==

[[Datoteka:Enigma.jpg|170px|minijatura|desno|Njemačka vojska je koristila [[Enigma (stroj)|stroj Enigmu]] za vrijeme [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] za komunikaciju za koju su vjerovali da će ostati tajna. Dekriptiranje Enigme u velikim razmjerima u [[Bletchley park]]u je bio važan faktor u pobjedi Saveznika u 2. svjetskom ratu.<ref name="kahnbook" />]]

Unatoč svojoj relativno kratkoj povijesti kao formalna akademska disciplina, računarstvo je načinilo mnogo fundamentalnih doprinosa [[znanost]]i i [[društvo|društvu]], između kojih su:

;Primjene unutar računarstva

* Formalna definicija [[računanje|računanja]] i [[izračunljivost]]i, te dokaza da postoje [[problem zaustavljanja|nerješivi]] i [[računska teorija složenosti|neukrotiv]]i problemi<ref>{{cite paper | author=Constable, R.L. | date=March 2000 | url=http://www.cs.cornell.edu/cis-dean/bgu.pdf | title=Computer Science: Achievements and Challenges circa 2000}}</ref>.
* Koncept [[programski jezik|programskog jezika]], alata za precizno izražavanje metodoloških informacija na raznim razinama apstrakcije <ref>{{cite book|
| last=Abelson
| first=H.
| authorlink=Hal Abelson
| coauthors=G.J. Sussman with J.Sussman
| year=1996
| title=Structure and Interpretation of Computer Programs
| edition=2nd Ed.
| publisher=MIT Press
| id={{ISBN|0-262-01153-0}}
| quote=Računalna revolucija je revolucija u načinu na koji mislimo i načinu na koji izražavamo što mislimo. Esencija ove promjene jest emergencija onoga što bi se najbolje moglo opisati kao ''proceduralna epistemiologija'' - proučavanje strukture znanja sa imperativnog gledišta, kao suprotnost deklarativnom gledištu klasičnih matematičkih subjekata.
}}</ref>

;Primjene izvan računarstva

* Potaknulo je [[digitalna revolucija|digitalnu revoluciju]], koja je vodila ka trenutnom [[informacijsko doba|informacijskom dobu]]<ref name="bgu">[http://www.cis.cornell.edu/Dean/Presentations/Slides/bgu.pdf]</ref>
* U [[kriptografija|kriptografiji]], razbijanje [[Enigma (stroj)|stroja Enigma]] je bio značajan faktor koji je doprinjeo pobjedi Saveznika u drugom svjetskom ratu.<ref name="kahnbook">[[David Kahn]], [[The Codebreakers]], 1967, {{ISBN|0-684-83130-9}}.</ref>
* [[Znanstveno računarstvo]] je omogućilo napredno proučavanje uma i preslikavanje ljudskog genoma u sklopu [[Projekt ljudski genom|projekta ljudski genom]].<ref name="bgu"/> Projekti iz [[Raspodijeljeno računarstvo|raspodijeljenog računarstva]], poput [[Folding@home]], istražuju [[uvijanje bjelančevina]].

== Odnosi sa drugim disciplinama ==
{{glavni | Raznolikost računarstva}}

Unatoč svome imenu, većina računarstva ne uključuje bavljenje samim računalima. Ustvari, istaknuti računalni znanstvenik [[Edsger Dijkstra]] je često citiran kako kaže: ''"Računarstvo nije ništa više o računalima, nego što je astronomija o teleskopima."'' Dizajn i dostava računala i računalnih sustava se općenito smatra područjem disciplina koji nisu računarstvo. Na primjer, proučavanje [[računalno sklopovlje|računalnog sklopovlja]] je uobičajeno smatrano dijelom [[računalno inženjerstvo|računalnog inženjerstva]], dok je proučavanje komercijalnih [[računalni sustav|računalnih sustava]] i njihove dostave često zvano [[informacijska tehnologija]] ili [[informacijski sustavi]]. Računarstvo je ponekad kritizirano kao nedovoljno znanstveno, pogled koji je utjelovljen u izjavi ''"Znanost je računarstvu ono što je hidrodinamika vodoinstalaterstvu"'', pripisana [[Stan Kelly-Bootle|Stanu Kelly-Bootleu]]<ref>'''Computer Language''', Oct 1990</ref> i drugima. Međutim, znatna se interdisciplinarna suradnja odvija između različitih disciplina vezanih za računala. Računarstvo je također nerijetko prešlo u druge discipline, kao što je [[umjetna inteligencija]], [[kognitivna znanost]], [[fizika]] (vidi [[kvantno računarstvo]]), te [[jezikoslovlje]].

Neki smatraju da je računarstvo srodnije [[matematika|matematici]] od mnogih drugih znanstvenih disciplina<ref name="Denning_cs_discipline" />. Rano je računarstvo bilo pod strogim utjecajem rada matematičara kao što su [[Kurt Gödel]] i [[Alan Turing]], i postoji jako plodonosna razmjena ideja između dvaju polja u područjima kao što su [[matematička logika]], [[teorija kategorija]], [[teorija domena]] i [[algebra]].

Odnos između računarstva i [[programsko inženjerstvo|programskog inženjerstva]] je predmet mnogih prijepora, a što je još dodatno zamućeno mnogim sporovima oko toga što točno naziv "programsko inženjerstvo" znači, te kako [[Raznolikost računarstva|je računarstvo definirano]]. [[David Parnas]], uzimajući za uzor odnose između ostalih inženjerskih i znanstvenih disciplina, je tvrdio da je principijelni fokus računarstva proučavanje općenitih svojstava računanja, dok je principijelni fokus programskog inženjerstva dizajn specifičnih računanja kako bi se postigli praktični rezultati, što to dvoje čini različitim ali komplementarnim disciplinama.<ref>{{cite journal | last = Parnas
| first = David L.
| authorlink = David Parnas
| year = 1998
| title = [http://citeseer.ist.psu.edu/parnas98software.html Software Engineering Programmes are not Computer Science Programmes]
| journal = Annals of Software Engineering
| volume = 6
| pages = 19–37
}}, p. 19: "Radije nego da programsko inženjerstvo tretiram kao potpolje računarstva, tretiram ga kao element skupa {civilno inženjerstvo, mehaničko inženjerstvo, kemijsko inženjerstvo, elektrotehnika,....}."</ref>.

== Polja računarstva ==

Računarstvo istražuje koncepte i dokaze kako bi objasnilo i opisalo zanimljive računske sustave. Kao i kod svake znanosti, ove teorije mogu biti iskorištene prilikom sinteze praktičnih inženjerskih aplikacija, koje zauzvrat mogu voditi ka novim sustavima za proučavanje i analiziranje. Iako se može koristiti ACM sustav za razredbu računarstva, slijedi nešto deskriptivnija podjela:

=== Matematičke osnove ===

====[[Matematička logika]]====
: Bulovska logika i ostali načini modeliranja logičkih upita; uporabe i ograničenja formalnih metoda dokazivanja.
====Teorija brojeva====
: Teorija dokaza i heuristika za nalaženje dokaza u jednostavnoj domeni cijelih brojeva. Korištena kako u [[kriptografija|kriptografiji]], tako i u domeni [[umjetna inteligencija|umjetne inteligencije]].
====Teorija grafova====
: Osnove za podatkovne strukture i algoritme pretraživanja.
====Teorija tipova====
: Formalna analiza tipova podataka, te uporaba ovih tipova za razumijevanje svojstava programa - napose sigurnosti programa.
====Teorija kategorija====
: Teorija kategorija pruža sredstva za obuhvaćanje cijele matematike i računanja u jednoj sintezi.

=== Teorija računanja ===
{{glavni | Teorija računanja}}

*[[Teorija automata]]
* Različite logičke strukture za rješavanje problema.
* [[Teorija izračunljivosti (računarstvo)|Teorija izračunljivosti]]
* Što je izračunljivo trenutnim modelima računala. Dokazi koje su razvili [[Alan Turing]] i drugi pružaju uvid u mogućnosti što može biti izračunato, a što ne.
* [[Računska teorija složenosti]]
* Fundamentalna ograničenja (napose vremenska i prostorna) nad klasama računanja.
* [[Kvantno računarstvo]]

=== Algoritmi i strukture podataka ===

* [[Analiza algoritama]]
* Vremenska i prostorna složenost algoritama.
* [[Algoritam|Algoritmi]]. Formalni logički procesi korišteni za računanje, te učinkovitost ovih procesa.
** Računanje koje rješava postavljeni zadatak.
** Značajke algoritma:
** popis operacija koje opisuju izvršavanje nekog postupka izražene na jasan i logičan način
** nedvosmislen
** završava u konačnom broju koraka
** operacije iz popisa moraju bit neporedno izvedive.
* [[Struktura podataka|Strukture podataka]]
* Organizacija i pravila manipuliranja podatcima.

=== Programski jezici i jezični procesori ===

; [[Jezični procesor]]i
: Načini translacije računalnih programa, obično iz [[viši programski jezik|viših]] jezika u [[niži programski jezik|niže]] jezike.
; [[Programski jezik|Programski jezici]]
: Paradigme formalnih jezika za izražavanje algoritama, te svojstva ovih jezika (npr. za rješavanje kakvih problema su prikladni)

=== Konkurentni, paralelni i raspodijeljeni sustavi ===

; [[Konkurentnost (računarstvo)|Konkurentnost]]
: Teorija i praksa simultanih računanja; sigurnost podataka u višezadaćnom i višenitnom okolišu.
; [[Raspodijeljeno računarstvo]]
: Računanje korištenjem višestrukih računarskih uređaja preko mreže u svrhu ostvarenja zajedničkog zadatka te reduciranja latencije koja je na taj način uključena u doprinos jednog procesora za bilo koji zadatak.
; [[Paralelno računarstvo]]
: Računanje korištenjem višestrukih konkurentnih niti izvršavanja.

=== Programsko inženjerstvo ===

; [[Dizajn algoritama]]
: Korištenje ideja iz teorije algoritama za kreativnno dizajniranje rješenja konkretnih zadataka.
; [[Računalno programiranje]]
: Praksa korištenja programskog jezika za implementiranje algoritama
; [[Formalne metode]]
: Matematički pristupi opisivanju i zaključivanju o dizajnu programske podrške.
; [[Reverzno inženjerstvo]]
: Primjena znanstvene metoda u razumijevanju neke proizvoljne postojeće programske podrške
; [[Programsko inženjerstvo]]
: Principi i praksa dizajna, razvijanja i testiranja programa, kao i pravilne inženjerske prakse.

=== Arhitektura računala ===
; [[Arhitektura računala]]
: Dizaj, organizacija, optimizacija i verifikacija računalnog sustava, većinom se vrti oko [[CPU]] i [[memorija (računala)|memorijskih]] podsustava (te sabirnice koja ih spaja).
; [[Organizacija računala]]
: Implementacija računalnih arhitektura, u terminima opisa njihovih specifičnih [[električni krug|električnih krugova]]
; [[Operacijski sustav]]i
: Sustavi za upravljanje računalnim programima i pružanja baze koristivih sustava.

=== Komunikacije ===

; [[Računalni zvuk]]
: Algoritmi i podatkovne strukture za stvaranje, manipulaciju, pohranu i prijenos zapisa [[digitalni zvuk|digitalnog zvuka]]. Također je važan u aplikacijama za [[prepoznavanje glasa]].

; [[Računalne mreže|Umrežavanje]]
: Algoritmi i protokoli za pouzdano komuniciranje podatcima duž različitih dijeljenih ili dediciranih medija, često uključujući [[ispravljane greške|ispravljanje grešaka]].

; [[Kriptografija]]
: Primjenjuje rezultate iz složenosti, vjerojatnost i teorije brojeva kako bi izmislila i razbila kodove za šifriranje.

=== Baze podataka ===

; [[Rudarenje podataka]]

; [[Relacijske baze podataka]]
: Proučavanje algoritama za pretragu i obradu informacija u dokumentima i bazama podataka; usko je povezano sa [[dohvaćanje informacije|dohvaćanjem informacije]].

=== Umjetna inteligencija ===

; [[Umjetna inteligencija]]
: Implementacija i proučavanje sustava koji ispoljavaju autonomnu inteligenciju ili ponašanje.
; [[Automatizirano zaključivanje]]
: Strojevi za rješavanje, kao što ih koristi [[Prolog (programski jezik)|Prolog]], koji proizvode korak do rezultata za dani upit o činjenici i bazu podataka sa pravilima.
; [[Računalni vid]]
: Algoritmi za identificiranje trodimenzionalnih objekata iz jedne ili više dvodimenzionalnih slika.
; [[Strojno učenje]]
: Automatsko stvaranje skupa pravila i aksioma ovisno o ulazu.
; [[Obrada prirodnog jezika]]/[[Računska lingvistika]]
: Automatsko razumijevanje i generiranje ljudskog jezika
; [[Robotika]]
: Algoritmi za kontrolu ponašanja robota.

=== Meko računarstvo ===
{{glavni | Meko računarstvo}}

Zajednički naziv za tehnike korištene u rješavanju specifičnih problema. Vidjeti glavni članak.

=== Računalna grafika ===

; [[Računalna grafika]]
: Algoritmi i za sintetičko generiranje vizualnih slika, te za integriranje i mijenjanje vizualne i prostorne informacije uzorkovane iz stvarnog svijeta.
; [[Obrada slike]]
: Određivanje informacije iz slike koristeći računanje.

=== Interakcija čovjeka i računala ===

; [[Interakcija čovjeka i računala]]
: Proučavanje činjenja računala i računanja korisnim, koristivim i univerzalno pristupačnim [[korisnik (računarstvo)|ljudima]], uključujući proučavanje i dizajn računalnih sučelja kroz koja ljudi koriste računala.

=== Znanstveno računarstvo ===

; [[Bioinformatika]]
: Uporaba računarstva u svrhu održavanja, analize i pohranjivanja [[biološki podatak|bioloških podataka]], te u svrhu rješavanja bioloških problema poput [[uvijanje bjelančevina|uvijanja bjelančevina]] (engl. ''protein folding''), predviđanje funkcije i [[filogenija|filogenije]].
; [[Kognitivna znanost]]
: Računsko modeliranje stvarnih umova
; [[Računska kemija]]
: Računsko modeliranje teoretske kemije u svrhu određivanja kemijskih struktura i svojstava
; [[Računska neuroznanost]]
: Računsko modeliranje stvarnih mozgova
; [[Računska fizika]]
: Numeričke simulacije velikih neanalitičkih sustava
; [[Numerički algoritmi]]
: Numerička rješenja matematičkih problema kao što su [[algoritam pronalaženja korijena|pronalaženje korijena]], [[numerička integracija|integracija]], [[numeričke obične diferencijalne jednadžbe|rješenja običnih diferencijalnih jednadžbi]] te aproksimacija [[specijalne funkcije|specijalnih funkcija]].
; [[Simbolička matematika]]
: Manipulacija i rješavanje izraza u simboličkom obliku, poznato i kao [[računalna algebra]].

== Obrazovanje i računarstvo ==

Neka sveučilišta poučavaju računarstvo kao teoretsko proučavanje računanja i algoritamskog zaključivanja. Ovakvi programi često između ostaloga naglašavaju [[teorija računanja|teoriju računanja]], [[analiza algoritama|analizu algoritama]], [[konkurentnost (računarstvo)|teoriju konkurentnosti]], [[baza podataka|baze podataka]] i [[analiza sustava|analizu sustava]]. Također tipično poučavaju [[računalno programiranje]], koje pak tretiraju radije kao alat za podršku ostalim poljima računarstva, nego kao središnji fokus proučavanja.

Druge škole i sveučilišta, kao i [[srednja škola|srednje škole]] i vokacijski programi koji poučavaju računarstvo, naglašavaju praksu naprednog [[računalno programiranje|računalnog programiranja]] radije nego teoriju algoritama i računanja u svojem programu. Takvi programi se više fokusiraju na vještine koje su važne radnicima koji ulaze u industriju programske podrške. Ovi praktični aspekti računalnog programiranja se često pokrivaju nazivom [[programsko inženjerstvo]]. S druge strane, postoji mnogo prijepora oko toga što točno naziv "programsko inženjerstvo" znači, i je li to ista stvar kao i programiranje.

: Vidi [[Peter J. Denning]], ''[http://portal.acm.org/citation.cfm?id=971303&dl=ACM&coll=&CFID=15151515&CFTOKEN=6184618 Great principles in computing curricula]'', Technical Symposium on Computer Science Education, 2004.

== Vidi još ==
: ''Glavni popis: [[Popis osnovnih tema u računarstvu]]''

* [[Informatika]]
* [[Računalna djelatnost u Hrvatskoj]]
* [[Popis konferencija u računarstvu]]
* [[Popis otvorenih problema u računarstvu]]
* [[Popis istaknutih pionira računarstva]]
* [[Popis važnih publikacija u računarstvu]]
* [[Popis tema u programskom inženjerstvu]]
* [[Popis računalnih znanstvenika]]

== Izvori ==

{{izvori|2}}

<div class="references-small">

* [[Association for Computing Machinery]]. [http://www.acm.org/class/1998/overview.html 1998 ACM Computing Classification System]. 1998.
* [[IEEE Computer Society]] i [[Association for Computing Machinery]]. [http://www.computer.org/portal/cms_docs_ieeecs/ieeecs/education/cc2001/cc2001.pdf Computing Curricula 2001: Computer Science]. 15. prosinca 2001.
* [[Peter J. Denning]]. ''[http://portal.acm.org/citation.cfm?id=1053309&coll=&dl=ACM&CFID=15151515&CFTOKEN=6184618 Is computer science science?]'', Communications of the ACM, travanj 2005.

</div>

== Vanjske poveznice ==
{{Commonscat|Computer science}}
* [http://liinwww.ira.uka.de/bibliography/ Collection of Computer Science Bibliographies]
* [http://se.ethz.ch/~meyer/gallery/ Photographs of computer scientists] (galerija [[Bertrand Meyer|Bertranda Meyera]])
* [http://www.lecturefox.com/computerscience/ Lecturefox] Besplatna predavanja iz računarstva
* [http://dzs.ffzg.hr/text/Uvod%20u%20informacijske%20znanosti/index.html Uvod u informacijske znanosti - e-knjiga na hrvatskom jeziku]

{{Tehnologija}}

[[Kategorija:Primijenjene znanosti]]
[[Kategorija:Računarstvo| ]]

Računarstvo - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '[[Kategorija:Računarstvo' u '[[Kategorija:Računalstvo'

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Commonscat(.*?)}} +)

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite book +{{Citiranje knjige)

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica