RMS Titanic - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{Citiranje web|' u '{{citiranje weba|'

2025-09-14T00:09:23Z

Zamjena teksta - '{{Citiranje web|' u '{{citiranje weba|'

←Starija inačica		Inačica od 14. rujan 2025. u 00:09
Redak 56:		Redak 56:
	''Titanicom'' je zapovjedao kapetan [[Edward Smith]] koji je također poginuo. Brod je prevozio neke od najimućnijih ljudi svijeta, kao i stotine iseljenika iz Ujedinjenog Kraljevstva, [[Skandinavija\|Skandinavije]] i cijele Europe koji su htjeli započeti novi život u [[Sjedinjene Američke Države\|Sjedinjenim Američkim Državama]]. Smještaj za putnike prvoga razreda bio je vrhunac udobnosti i raskoši, s teretanom, bazenom, knjižnicom, otmjenim restoranima i prekrasnim kabinama. [[Guglielmo Marconi\|Marconijeva]] bežična [[telegrafija]] visoke snage omogućavala je putnicima slanje brzojava i komunikaciju s drugim brodovima.<ref>{{eng oznaka}} Hsu, J. (17. travnja 2012.). [http://www.nbcnews.com/id/47046053/ns/technology_and_science-innovation/t/how-marconis-wireless-tech-helped-save-titanic-passengers/#.WgSS4Fu3z3g\| ''Kako je Marconijeva bežićna tehnologija pomogla spasiti putnike s Titanica''], New York: NBC NEWS.</ref> Premda je ''Titanic'' imao naprede sigurnosne značajke poput vodonepropusnih pregrada i daljinski zatvaranih vodonepropusnih vrata, zbog zastarjelih pomorskih sigurnosnih propisa imao je čamaca dovoljno za samo 1.178 ljudi, što je trećina njegovog kapaciteta. Brod je imao 16 soha (malih dizalica) za čamce koji su mogli spustiti po tri čamca svaki, ukupno 48 čamaca. Međutim, ''Titanic'' je nosio samo 20 čamaca, četiri od kojih su bili pomoćni i za vrijeme nesreće izuzetno problematični za lansirati zbog njihove nepristupačnosti sohama.<ref>{{eng oznaka}} Vander Hook, S. (2008.). Titanic. Edina, Minnesota: ABDO Publishing Company., str. 18.</ref>		''Titanicom'' je zapovjedao kapetan [[Edward Smith]] koji je također poginuo. Brod je prevozio neke od najimućnijih ljudi svijeta, kao i stotine iseljenika iz Ujedinjenog Kraljevstva, [[Skandinavija\|Skandinavije]] i cijele Europe koji su htjeli započeti novi život u [[Sjedinjene Američke Države\|Sjedinjenim Američkim Državama]]. Smještaj za putnike prvoga razreda bio je vrhunac udobnosti i raskoši, s teretanom, bazenom, knjižnicom, otmjenim restoranima i prekrasnim kabinama. [[Guglielmo Marconi\|Marconijeva]] bežična [[telegrafija]] visoke snage omogućavala je putnicima slanje brzojava i komunikaciju s drugim brodovima.<ref>{{eng oznaka}} Hsu, J. (17. travnja 2012.). [http://www.nbcnews.com/id/47046053/ns/technology_and_science-innovation/t/how-marconis-wireless-tech-helped-save-titanic-passengers/#.WgSS4Fu3z3g\| ''Kako je Marconijeva bežićna tehnologija pomogla spasiti putnike s Titanica''], New York: NBC NEWS.</ref> Premda je ''Titanic'' imao naprede sigurnosne značajke poput vodonepropusnih pregrada i daljinski zatvaranih vodonepropusnih vrata, zbog zastarjelih pomorskih sigurnosnih propisa imao je čamaca dovoljno za samo 1.178 ljudi, što je trećina njegovog kapaciteta. Brod je imao 16 soha (malih dizalica) za čamce koji su mogli spustiti po tri čamca svaki, ukupno 48 čamaca. Međutim, ''Titanic'' je nosio samo 20 čamaca, četiri od kojih su bili pomoćni i za vrijeme nesreće izuzetno problematični za lansirati zbog njihove nepristupačnosti sohama.<ref>{{eng oznaka}} Vander Hook, S. (2008.). Titanic. Edina, Minnesota: ABDO Publishing Company., str. 18.</ref>

	Nakon isplovljavanja iz Southamptona 10. travnja 1912., ''Titanic'' je pristao u [[Cherbourg]] u Francuskoj i Queenstown (danas [[Cobh]]) u Irskoj prije nego što se zaputio prema New Yorku.<ref>{{eng oznaka}} {{~~Citiranje web~~\|title=Brodski popis Titanica \|url=http://www.chriscunard.com/titanic.php \|publisher=Chris' Cunard Page \|accessdate=12. travnja 2012. \|deadurl=yes \|archiveurl=https://web.archive.org/web/20120415195436/http://www.chriscunard.com/titanic.php \|archivedate=15 April 2012 }}</ref> 14. travnja, četvrtog dana putovanja i otprilike 600 kilometara južno od [[Newfoundland]]a, udario je ledenjak u 23:40 sati po brodskom vremenu. Sudar je prouzrokovao savijanje ploča trupa prema unutra duž prve polovice desne strane broda i voda je počela prodirati u pet od šesnaest vodonepropusnih odjeljaka; brod može izdržati samo četiri poplavljena odjeljka. Zatim, uslijedilo je ukrcavanje putnika i nekih članova posade u čamce od kojih su mnogi spušteni djelomično popunjeni. Većina muškaraca je ostala na brodu zbog protokola "prvo djeca i žene" koji je uveden prije evakuacije. U 2:20 sati, brod se prepolovio između trećeg i četvrtog dimnjaka i potonuo s preko tisuću ljudi koji su još uvijek bili na njemu. Za samo manje od dva sata nakon što je ''Titanic'' potonuo, [[Cunard]]ov brod [[RMS Carpathia]] stigao je i iz vode izvukao 705 preživjelih.		Nakon isplovljavanja iz Southamptona 10. travnja 1912., ''Titanic'' je pristao u [[Cherbourg]] u Francuskoj i Queenstown (danas [[Cobh]]) u Irskoj prije nego što se zaputio prema New Yorku.<ref>{{eng oznaka}} {{citiranje weba\|title=Brodski popis Titanica \|url=http://www.chriscunard.com/titanic.php \|publisher=Chris' Cunard Page \|accessdate=12. travnja 2012. \|deadurl=yes \|archiveurl=https://web.archive.org/web/20120415195436/http://www.chriscunard.com/titanic.php \|archivedate=15 April 2012 }}</ref> 14. travnja, četvrtog dana putovanja i otprilike 600 kilometara južno od [[Newfoundland]]a, udario je ledenjak u 23:40 sati po brodskom vremenu. Sudar je prouzrokovao savijanje ploča trupa prema unutra duž prve polovice desne strane broda i voda je počela prodirati u pet od šesnaest vodonepropusnih odjeljaka; brod može izdržati samo četiri poplavljena odjeljka. Zatim, uslijedilo je ukrcavanje putnika i nekih članova posade u čamce od kojih su mnogi spušteni djelomično popunjeni. Većina muškaraca je ostala na brodu zbog protokola "prvo djeca i žene" koji je uveden prije evakuacije. U 2:20 sati, brod se prepolovio između trećeg i četvrtog dimnjaka i potonuo s preko tisuću ljudi koji su još uvijek bili na njemu. Za samo manje od dva sata nakon što je ''Titanic'' potonuo, [[Cunard]]ov brod [[RMS Carpathia]] stigao je i iz vode izvukao 705 preživjelih.

	Novost o katastrofi ostavila je cijeli svijet u šoku i bijesu zbog ogromnog gubitka života i regulatornih te operativnih grešaka koji su do njega doveli. Javne istrage u Ujedinjenom Kraljevstvu i u Sjedinjenim Američkim Državama koje su uslijedile dovele su velikih poboljšanja u pomorskoj sigurnosti. Jedna od najvažnijih posljedica je utvrđivanje [[Sporazum SOLAS\|Međunarodnog sporazuma za sigurnost života na moru]] (SOLAS) [[1914.]] godine, koji dan danas osigurava pomorsku sigurnost. Također, uvedeno je nekoliko novih telegrafskih propisa diljem svijeta kako bi se u budućnosti izbjegle mnoge pogreške u komunikaciji - bez kojih se moglo mnogo više putnika spasiti.<ref>{{eng oznaka}} {{cite journal\|title=ITU i Internetski Titanic trenutak (The ITU and the Internet's Titanic Moment) \|url=https://papers.ssrn.com/sol3/papers.cfm?abstract_id=2110509 \|author=Patrick S. Ryan \|date=18. srpnja 2012. \|ssrn = 2110509}}</ref>		Novost o katastrofi ostavila je cijeli svijet u šoku i bijesu zbog ogromnog gubitka života i regulatornih te operativnih grešaka koji su do njega doveli. Javne istrage u Ujedinjenom Kraljevstvu i u Sjedinjenim Američkim Državama koje su uslijedile dovele su velikih poboljšanja u pomorskoj sigurnosti. Jedna od najvažnijih posljedica je utvrđivanje [[Sporazum SOLAS\|Međunarodnog sporazuma za sigurnost života na moru]] (SOLAS) [[1914.]] godine, koji dan danas osigurava pomorsku sigurnost. Također, uvedeno je nekoliko novih telegrafskih propisa diljem svijeta kako bi se u budućnosti izbjegle mnoge pogreške u komunikaciji - bez kojih se moglo mnogo više putnika spasiti.<ref>{{eng oznaka}} {{cite journal\|title=ITU i Internetski Titanic trenutak (The ITU and the Internet's Titanic Moment) \|url=https://papers.ssrn.com/sol3/papers.cfm?abstract_id=2110509 \|author=Patrick S. Ryan \|date=18. srpnja 2012. \|ssrn = 2110509}}</ref>

WikiSysop: file->datoteka

2022-05-07T18:32:41Z

file->datoteka

←Starija inačica		Inačica od 7. svibanj 2022. u 18:32
Redak 7:		Redak 7:
	\|imenjak =		\|imenjak =
	\|klasa broda = prekooceanski putnički brod		\|klasa broda = prekooceanski putnički brod
	\|naručitelj broda = [[~~File~~:White Star flag NEW.svg\|25px]] [[White Star Line]]		\|naručitelj broda = [[Datoteka:White Star flag NEW.svg\|25px]] [[White Star Line]]
	\|brodogradilište = [[Harland and Wolff]], [[Belfast]], [[Sjeverna Irska]]		\|brodogradilište = [[Harland and Wolff]], [[Belfast]], [[Sjeverna Irska]]
	\|kobilica položena = [[31. ožujka]] [[1909.]]		\|kobilica položena = [[31. ožujka]] [[1909.]]

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite news +{{Citiranje novina)

2021-12-06T05:29:46Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite news +{{Citiranje novina)

←Starija inačica		Inačica od 6. prosinac 2021. u 05:29
Redak 65:		Redak 65:
	RMS ''Titanic'' ime je dobio po [[Titani\|Titanima]] iz [[grčka mitologija\|grčke mitologije]]. Izgrađen u Belfastu, Irskoj, u tadašnjem [[Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Irske\|Ujedinjenom Kraljevstvu Velike Britanije i Irske]], ''Titanic'' je drugi od tri prekooceanska broda Olimpijske klase; prvi je bio [[RMS Olympic\|RMS ''Olympic'']], a treći ''HMHS Britannic''.{{sfn\|Chirnside\|2004\|p=319}} U početku se ''Britannic'' trebao zvati ''Gigantic'' i biti duži od tisuću stopa (305 m).<ref>{{eng oznaka}} [https://chroniclingamerica.loc.gov/lccn/sn83045433/1911-11-08/ed-1/seq-1/#date1=1911&sort=relevance&rows=20&words=Titanic&searchType=basic&sequence=0&index=12&state=&date2=1911&protext=Titanic&y=0&x=0&dateFilterType=yearRange&page=2 The Washington Herald] 8. studeni 1911.: ''White Starova'' narudžba ''Gigantica'' na naslovnici tiska ''The Washington Herald''</ref> Godine 1912., bili su daleko najveća plovila u floti britanske pomorske tvrtke [[White Star Line]] koja se sastojala od 29 brodova.{{sfn\|Beveridge\|Hall\|2011\|p=27}} O gradnji triju brodova prvi put su raspravljali upravitelj ''White Star Linea'' [[J. Bruce Ismay]] i američki investitor [[J. P. Morgan]] koji je upravljao matičnom tvrtkom ''White Stara'', [[International Mercantile Marine Co.]] (IMM).		RMS ''Titanic'' ime je dobio po [[Titani\|Titanima]] iz [[grčka mitologija\|grčke mitologije]]. Izgrađen u Belfastu, Irskoj, u tadašnjem [[Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Irske\|Ujedinjenom Kraljevstvu Velike Britanije i Irske]], ''Titanic'' je drugi od tri prekooceanska broda Olimpijske klase; prvi je bio [[RMS Olympic\|RMS ''Olympic'']], a treći ''HMHS Britannic''.{{sfn\|Chirnside\|2004\|p=319}} U početku se ''Britannic'' trebao zvati ''Gigantic'' i biti duži od tisuću stopa (305 m).<ref>{{eng oznaka}} [https://chroniclingamerica.loc.gov/lccn/sn83045433/1911-11-08/ed-1/seq-1/#date1=1911&sort=relevance&rows=20&words=Titanic&searchType=basic&sequence=0&index=12&state=&date2=1911&protext=Titanic&y=0&x=0&dateFilterType=yearRange&page=2 The Washington Herald] 8. studeni 1911.: ''White Starova'' narudžba ''Gigantica'' na naslovnici tiska ''The Washington Herald''</ref> Godine 1912., bili su daleko najveća plovila u floti britanske pomorske tvrtke [[White Star Line]] koja se sastojala od 29 brodova.{{sfn\|Beveridge\|Hall\|2011\|p=27}} O gradnji triju brodova prvi put su raspravljali upravitelj ''White Star Linea'' [[J. Bruce Ismay]] i američki investitor [[J. P. Morgan]] koji je upravljao matičnom tvrtkom ''White Stara'', [[International Mercantile Marine Co.]] (IMM).

	''White Star Line'' sve više se suočavao s izazovima najvećeg konkurenta [[Cunard Line\|Cunarda]] koji je nedavno porinuo [[RMS Lusitania\|Lusitaniju]] i [[RMS Mauretania (1906.)\|Mauretaniju]] - najbrže putničke brodove na svijetu. Njemački prijevoznici [[Hamburg America]] i [[Norddeutscher Lloyd]] nisu bili predaleko od ''Cunarda''. Umjesto brzinom, Ismay je namjeravao konkurirati veličinom, stoga je predložio komisiji novu klasu brodova koji će biti veći od bilo čega što je dosad plovilo na morima, a pored toga i zadnji odgovor udobnosti i raskoši.{{sfn\|Bartlett\|2011\|p=26}} Tvrtka je htjela poboljšati svoju flotu pretežito da odgovori na Cunardove divove, ali i da ujedno zamijeni svoj najstariji par putničkih brodova koji su još uvijek bili u službi: [[SS Teutonic]] iz 1889. i [[SS Majestic]] iz 1890. ''Olympic'' je zamijenio ''Teutonic'', a ''Titanic'' ''Majestic''. Nakon gubitka ''Titanica'', ''Majestic'' će se vrati na svoje staro mjesto na liniji Southampton - New York.<ref name="SS Majestic ponovo u službi">{{~~cite news~~\|title=Outgoing Steamships – Sail Saturday 26. listopad 1912.: Majestic (Southampton)\|url=http://chroniclingamerica.loc.gov/lccn/sn83030272/1912-10-24/ed-1/seq-15/#date1=1912&index=8&rows=20&words=Majestic+Ss&searchType=basic&sequence=0&state=&date2=1912&proxtext=SS+Majestic&y=11&x=18&dateFilterType=yearRange&page=1\|accessdate=18. svibnja 2015.\|newspaper=The Sun\|language=engleski\|date=24. listopada 1912.}}</ref>		''White Star Line'' sve više se suočavao s izazovima najvećeg konkurenta [[Cunard Line\|Cunarda]] koji je nedavno porinuo [[RMS Lusitania\|Lusitaniju]] i [[RMS Mauretania (1906.)\|Mauretaniju]] - najbrže putničke brodove na svijetu. Njemački prijevoznici [[Hamburg America]] i [[Norddeutscher Lloyd]] nisu bili predaleko od ''Cunarda''. Umjesto brzinom, Ismay je namjeravao konkurirati veličinom, stoga je predložio komisiji novu klasu brodova koji će biti veći od bilo čega što je dosad plovilo na morima, a pored toga i zadnji odgovor udobnosti i raskoši.{{sfn\|Bartlett\|2011\|p=26}} Tvrtka je htjela poboljšati svoju flotu pretežito da odgovori na Cunardove divove, ali i da ujedno zamijeni svoj najstariji par putničkih brodova koji su još uvijek bili u službi: [[SS Teutonic]] iz 1889. i [[SS Majestic]] iz 1890. ''Olympic'' je zamijenio ''Teutonic'', a ''Titanic'' ''Majestic''. Nakon gubitka ''Titanica'', ''Majestic'' će se vrati na svoje staro mjesto na liniji Southampton - New York.<ref name="SS Majestic ponovo u službi">{{Citiranje novina\|title=Outgoing Steamships – Sail Saturday 26. listopad 1912.: Majestic (Southampton)\|url=http://chroniclingamerica.loc.gov/lccn/sn83030272/1912-10-24/ed-1/seq-15/#date1=1912&index=8&rows=20&words=Majestic+Ss&searchType=basic&sequence=0&state=&date2=1912&proxtext=SS+Majestic&y=11&x=18&dateFilterType=yearRange&page=1\|accessdate=18. svibnja 2015.\|newspaper=The Sun\|language=engleski\|date=24. listopada 1912.}}</ref>

	Brodove je izgradila belfastska brodograđevinska tvrtka [[Harland and Wolff]] koja je surađivala s ''White Starom'' još od [[1867.]] godine.{{sfn\|Bartlett\|2011\|p=25}} ''Harland and Wolff'' uvijek je mogao računati na kreativnu slobodu kada je dizajnirao brodove za ''White Star Line''; inače bi naručitelj izradio koncept i dao ''Harland and Wolffu'' da ga pretvori u nacrt broda. Istu slobodu dobili su i po pitanju proračuna: ''Harland and Wolffu'' omogućeno je da potroši na brodove koliko god treba sredstava, plus dodatnih pet posto kao profit.{{sfn\|Bartlett\|2011\|p=25}} Za Olimpijsku klasu brodova, dogovorena cijena iznosila je tri milijuna funti (340 milijuna funti u vrijednosti 2018. godine) za prva dva broda plus "ugovorna naknada" i uobičajena provizija od pet posto.{{sfn\|Hutchings\|de Kerbrech\|2011\|p=12}}		Brodove je izgradila belfastska brodograđevinska tvrtka [[Harland and Wolff]] koja je surađivala s ''White Starom'' još od [[1867.]] godine.{{sfn\|Bartlett\|2011\|p=25}} ''Harland and Wolff'' uvijek je mogao računati na kreativnu slobodu kada je dizajnirao brodove za ''White Star Line''; inače bi naručitelj izradio koncept i dao ''Harland and Wolffu'' da ga pretvori u nacrt broda. Istu slobodu dobili su i po pitanju proračuna: ''Harland and Wolffu'' omogućeno je da potroši na brodove koliko god treba sredstava, plus dodatnih pet posto kao profit.{{sfn\|Bartlett\|2011\|p=25}} Za Olimpijsku klasu brodova, dogovorena cijena iznosila je tri milijuna funti (340 milijuna funti u vrijednosti 2018. godine) za prva dva broda plus "ugovorna naknada" i uobičajena provizija od pet posto.{{sfn\|Hutchings\|de Kerbrech\|2011\|p=12}}

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje web)

2021-12-02T01:26:34Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje web)

←Starija inačica		Inačica od 2. prosinac 2021. u 01:26
Redak 56:		Redak 56:
	''Titanicom'' je zapovjedao kapetan [[Edward Smith]] koji je također poginuo. Brod je prevozio neke od najimućnijih ljudi svijeta, kao i stotine iseljenika iz Ujedinjenog Kraljevstva, [[Skandinavija\|Skandinavije]] i cijele Europe koji su htjeli započeti novi život u [[Sjedinjene Američke Države\|Sjedinjenim Američkim Državama]]. Smještaj za putnike prvoga razreda bio je vrhunac udobnosti i raskoši, s teretanom, bazenom, knjižnicom, otmjenim restoranima i prekrasnim kabinama. [[Guglielmo Marconi\|Marconijeva]] bežična [[telegrafija]] visoke snage omogućavala je putnicima slanje brzojava i komunikaciju s drugim brodovima.<ref>{{eng oznaka}} Hsu, J. (17. travnja 2012.). [http://www.nbcnews.com/id/47046053/ns/technology_and_science-innovation/t/how-marconis-wireless-tech-helped-save-titanic-passengers/#.WgSS4Fu3z3g\| ''Kako je Marconijeva bežićna tehnologija pomogla spasiti putnike s Titanica''], New York: NBC NEWS.</ref> Premda je ''Titanic'' imao naprede sigurnosne značajke poput vodonepropusnih pregrada i daljinski zatvaranih vodonepropusnih vrata, zbog zastarjelih pomorskih sigurnosnih propisa imao je čamaca dovoljno za samo 1.178 ljudi, što je trećina njegovog kapaciteta. Brod je imao 16 soha (malih dizalica) za čamce koji su mogli spustiti po tri čamca svaki, ukupno 48 čamaca. Međutim, ''Titanic'' je nosio samo 20 čamaca, četiri od kojih su bili pomoćni i za vrijeme nesreće izuzetno problematični za lansirati zbog njihove nepristupačnosti sohama.<ref>{{eng oznaka}} Vander Hook, S. (2008.). Titanic. Edina, Minnesota: ABDO Publishing Company., str. 18.</ref>		''Titanicom'' je zapovjedao kapetan [[Edward Smith]] koji je također poginuo. Brod je prevozio neke od najimućnijih ljudi svijeta, kao i stotine iseljenika iz Ujedinjenog Kraljevstva, [[Skandinavija\|Skandinavije]] i cijele Europe koji su htjeli započeti novi život u [[Sjedinjene Američke Države\|Sjedinjenim Američkim Državama]]. Smještaj za putnike prvoga razreda bio je vrhunac udobnosti i raskoši, s teretanom, bazenom, knjižnicom, otmjenim restoranima i prekrasnim kabinama. [[Guglielmo Marconi\|Marconijeva]] bežična [[telegrafija]] visoke snage omogućavala je putnicima slanje brzojava i komunikaciju s drugim brodovima.<ref>{{eng oznaka}} Hsu, J. (17. travnja 2012.). [http://www.nbcnews.com/id/47046053/ns/technology_and_science-innovation/t/how-marconis-wireless-tech-helped-save-titanic-passengers/#.WgSS4Fu3z3g\| ''Kako je Marconijeva bežićna tehnologija pomogla spasiti putnike s Titanica''], New York: NBC NEWS.</ref> Premda je ''Titanic'' imao naprede sigurnosne značajke poput vodonepropusnih pregrada i daljinski zatvaranih vodonepropusnih vrata, zbog zastarjelih pomorskih sigurnosnih propisa imao je čamaca dovoljno za samo 1.178 ljudi, što je trećina njegovog kapaciteta. Brod je imao 16 soha (malih dizalica) za čamce koji su mogli spustiti po tri čamca svaki, ukupno 48 čamaca. Međutim, ''Titanic'' je nosio samo 20 čamaca, četiri od kojih su bili pomoćni i za vrijeme nesreće izuzetno problematični za lansirati zbog njihove nepristupačnosti sohama.<ref>{{eng oznaka}} Vander Hook, S. (2008.). Titanic. Edina, Minnesota: ABDO Publishing Company., str. 18.</ref>

	Nakon isplovljavanja iz Southamptona 10. travnja 1912., ''Titanic'' je pristao u [[Cherbourg]] u Francuskoj i Queenstown (danas [[Cobh]]) u Irskoj prije nego što se zaputio prema New Yorku.<ref>{{eng oznaka}} {{~~cite~~ web\|title=Brodski popis Titanica \|url=http://www.chriscunard.com/titanic.php \|publisher=Chris' Cunard Page \|accessdate=12. travnja 2012. \|deadurl=yes \|archiveurl=https://web.archive.org/web/20120415195436/http://www.chriscunard.com/titanic.php \|archivedate=15 April 2012 }}</ref> 14. travnja, četvrtog dana putovanja i otprilike 600 kilometara južno od [[Newfoundland]]a, udario je ledenjak u 23:40 sati po brodskom vremenu. Sudar je prouzrokovao savijanje ploča trupa prema unutra duž prve polovice desne strane broda i voda je počela prodirati u pet od šesnaest vodonepropusnih odjeljaka; brod može izdržati samo četiri poplavljena odjeljka. Zatim, uslijedilo je ukrcavanje putnika i nekih članova posade u čamce od kojih su mnogi spušteni djelomično popunjeni. Većina muškaraca je ostala na brodu zbog protokola "prvo djeca i žene" koji je uveden prije evakuacije. U 2:20 sati, brod se prepolovio između trećeg i četvrtog dimnjaka i potonuo s preko tisuću ljudi koji su još uvijek bili na njemu. Za samo manje od dva sata nakon što je ''Titanic'' potonuo, [[Cunard]]ov brod [[RMS Carpathia]] stigao je i iz vode izvukao 705 preživjelih.		Nakon isplovljavanja iz Southamptona 10. travnja 1912., ''Titanic'' je pristao u [[Cherbourg]] u Francuskoj i Queenstown (danas [[Cobh]]) u Irskoj prije nego što se zaputio prema New Yorku.<ref>{{eng oznaka}} {{Citiranje web\|title=Brodski popis Titanica \|url=http://www.chriscunard.com/titanic.php \|publisher=Chris' Cunard Page \|accessdate=12. travnja 2012. \|deadurl=yes \|archiveurl=https://web.archive.org/web/20120415195436/http://www.chriscunard.com/titanic.php \|archivedate=15 April 2012 }}</ref> 14. travnja, četvrtog dana putovanja i otprilike 600 kilometara južno od [[Newfoundland]]a, udario je ledenjak u 23:40 sati po brodskom vremenu. Sudar je prouzrokovao savijanje ploča trupa prema unutra duž prve polovice desne strane broda i voda je počela prodirati u pet od šesnaest vodonepropusnih odjeljaka; brod može izdržati samo četiri poplavljena odjeljka. Zatim, uslijedilo je ukrcavanje putnika i nekih članova posade u čamce od kojih su mnogi spušteni djelomično popunjeni. Većina muškaraca je ostala na brodu zbog protokola "prvo djeca i žene" koji je uveden prije evakuacije. U 2:20 sati, brod se prepolovio između trećeg i četvrtog dimnjaka i potonuo s preko tisuću ljudi koji su još uvijek bili na njemu. Za samo manje od dva sata nakon što je ''Titanic'' potonuo, [[Cunard]]ov brod [[RMS Carpathia]] stigao je i iz vode izvukao 705 preživjelih.

	Novost o katastrofi ostavila je cijeli svijet u šoku i bijesu zbog ogromnog gubitka života i regulatornih te operativnih grešaka koji su do njega doveli. Javne istrage u Ujedinjenom Kraljevstvu i u Sjedinjenim Američkim Državama koje su uslijedile dovele su velikih poboljšanja u pomorskoj sigurnosti. Jedna od najvažnijih posljedica je utvrđivanje [[Sporazum SOLAS\|Međunarodnog sporazuma za sigurnost života na moru]] (SOLAS) [[1914.]] godine, koji dan danas osigurava pomorsku sigurnost. Također, uvedeno je nekoliko novih telegrafskih propisa diljem svijeta kako bi se u budućnosti izbjegle mnoge pogreške u komunikaciji - bez kojih se moglo mnogo više putnika spasiti.<ref>{{eng oznaka}} {{cite journal\|title=ITU i Internetski Titanic trenutak (The ITU and the Internet's Titanic Moment) \|url=https://papers.ssrn.com/sol3/papers.cfm?abstract_id=2110509 \|author=Patrick S. Ryan \|date=18. srpnja 2012. \|ssrn = 2110509}}</ref>		Novost o katastrofi ostavila je cijeli svijet u šoku i bijesu zbog ogromnog gubitka života i regulatornih te operativnih grešaka koji su do njega doveli. Javne istrage u Ujedinjenom Kraljevstvu i u Sjedinjenim Američkim Državama koje su uslijedile dovele su velikih poboljšanja u pomorskoj sigurnosti. Jedna od najvažnijih posljedica je utvrđivanje [[Sporazum SOLAS\|Međunarodnog sporazuma za sigurnost života na moru]] (SOLAS) [[1914.]] godine, koji dan danas osigurava pomorsku sigurnost. Također, uvedeno je nekoliko novih telegrafskih propisa diljem svijeta kako bi se u budućnosti izbjegle mnoge pogreške u komunikaciji - bez kojih se moglo mnogo više putnika spasiti.<ref>{{eng oznaka}} {{cite journal\|title=ITU i Internetski Titanic trenutak (The ITU and the Internet's Titanic Moment) \|url=https://papers.ssrn.com/sol3/papers.cfm?abstract_id=2110509 \|author=Patrick S. Ryan \|date=18. srpnja 2012. \|ssrn = 2110509}}</ref>

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite book +{{Citiranje knjige)

2021-11-18T01:07:31Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite book +{{Citiranje knjige)

←Starija inačica		Inačica od 18. studeni 2021. u 01:07
Redak 333:		Redak 333:

	== Literatura ==		== Literatura ==
	* {{~~cite book~~		* {{Citiranje knjige
	\| last = Chirnside		\| last = Chirnside
	\| first = Mark		\| first = Mark
Redak 343:		Redak 343:
	\| ref = harv		\| ref = harv
	}}		}}
	* {{~~cite book~~		* {{Citiranje knjige
	\| last = Beveridge		\| last = Beveridge
	\| first = Bruce		\| first = Bruce
Redak 356:		Redak 356:
	\| ref = harv		\| ref = harv
	}}		}}
	* {{~~cite book~~		* {{Citiranje knjige
	\| last = Bartlett		\| last = Bartlett
	\| first = W. B.		\| first = W. B.
Redak 366:		Redak 366:
	\| ref = harv		\| ref = harv
	}}		}}
	* {{~~cite book~~		* {{Citiranje knjige
	\| last = David F. Hutchings		\| last = David F. Hutchings
	\| first = Richard P. de Kerbrech		\| first = Richard P. de Kerbrech
Redak 376:		Redak 376:
	\| ref = harv		\| ref = harv
	}}		}}
	* {{~~cite book~~		* {{Citiranje knjige
	\| last = McCluskie		\| last = McCluskie
	\| first = Tom		\| first = Tom
Redak 386:		Redak 386:
	\| ref = harv		\| ref = harv
	}}		}}
	* {{~~cite book~~		* {{Citiranje knjige
	\| last = John P. Eaton		\| last = John P. Eaton
	\| first = Charles A. Haas		\| first = Charles A. Haas

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Cite web +{{Citiranje weba)

2021-11-13T12:10:38Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Cite web +{{Citiranje weba)

←Starija inačica		Inačica od 13. studeni 2021. u 12:10
Redak 60:		Redak 60:
	Novost o katastrofi ostavila je cijeli svijet u šoku i bijesu zbog ogromnog gubitka života i regulatornih te operativnih grešaka koji su do njega doveli. Javne istrage u Ujedinjenom Kraljevstvu i u Sjedinjenim Američkim Državama koje su uslijedile dovele su velikih poboljšanja u pomorskoj sigurnosti. Jedna od najvažnijih posljedica je utvrđivanje [[Sporazum SOLAS\|Međunarodnog sporazuma za sigurnost života na moru]] (SOLAS) [[1914.]] godine, koji dan danas osigurava pomorsku sigurnost. Također, uvedeno je nekoliko novih telegrafskih propisa diljem svijeta kako bi se u budućnosti izbjegle mnoge pogreške u komunikaciji - bez kojih se moglo mnogo više putnika spasiti.<ref>{{eng oznaka}} {{cite journal\|title=ITU i Internetski Titanic trenutak (The ITU and the Internet's Titanic Moment) \|url=https://papers.ssrn.com/sol3/papers.cfm?abstract_id=2110509 \|author=Patrick S. Ryan \|date=18. srpnja 2012. \|ssrn = 2110509}}</ref>		Novost o katastrofi ostavila je cijeli svijet u šoku i bijesu zbog ogromnog gubitka života i regulatornih te operativnih grešaka koji su do njega doveli. Javne istrage u Ujedinjenom Kraljevstvu i u Sjedinjenim Američkim Državama koje su uslijedile dovele su velikih poboljšanja u pomorskoj sigurnosti. Jedna od najvažnijih posljedica je utvrđivanje [[Sporazum SOLAS\|Međunarodnog sporazuma za sigurnost života na moru]] (SOLAS) [[1914.]] godine, koji dan danas osigurava pomorsku sigurnost. Također, uvedeno je nekoliko novih telegrafskih propisa diljem svijeta kako bi se u budućnosti izbjegle mnoge pogreške u komunikaciji - bez kojih se moglo mnogo više putnika spasiti.<ref>{{eng oznaka}} {{cite journal\|title=ITU i Internetski Titanic trenutak (The ITU and the Internet's Titanic Moment) \|url=https://papers.ssrn.com/sol3/papers.cfm?abstract_id=2110509 \|author=Patrick S. Ryan \|date=18. srpnja 2012. \|ssrn = 2110509}}</ref>

	Olupina ''Titanica'' otkrivena je [[1985.]] godine (više od 70 godina nakon katastrofe) tijekom misije američke vojske.<ref>{{eng oznaka}} {{~~Cite web~~ \| url=https://www-m.cnn.com/2018/12/13/us/titanic-discovery-classified-nuclear-sub/index.html?r=https%3A%2F%2Fwww.cnn.com%2F \| title=Zavirite u tajnu misiju američke vojske koja je pronašla Titanic (Inside the secret US military mission that located the Titanic) \|last=Levenson \|first=Eric \|date=14. prosinca 2018. \|website= \|publisher=[[CNN]] \|access-date= \|quote=}}</ref> Brod se prepolovio i putem raspadao do dna na 3.784 m. S olupine su izvađene tisuće artefakata i prikazuju se u muzejima diljem svijeta. ''Titanic'' je postao najpoznatiji brod u povijesti; sjećanje na njega očuvavaju brojne knjige, pjesme, filmovi, izložbe i spomenici. ''Titanic'' je druga najveća olupina prekooceanskog broda na morskome dnu. Prva je njegov srodni brod [[HMHS Britannic]] koji je korišten kao [[bolnički brod]] kada je potonuo. Posljednja živuća osoba koja je preživjela nesreću, [[Millvina Dean]] (tada stara dva mjeseca), umrla je 2009. u dobi od 97 godina.		Olupina ''Titanica'' otkrivena je [[1985.]] godine (više od 70 godina nakon katastrofe) tijekom misije američke vojske.<ref>{{eng oznaka}} {{Citiranje weba \| url=https://www-m.cnn.com/2018/12/13/us/titanic-discovery-classified-nuclear-sub/index.html?r=https%3A%2F%2Fwww.cnn.com%2F \| title=Zavirite u tajnu misiju američke vojske koja je pronašla Titanic (Inside the secret US military mission that located the Titanic) \|last=Levenson \|first=Eric \|date=14. prosinca 2018. \|website= \|publisher=[[CNN]] \|access-date= \|quote=}}</ref> Brod se prepolovio i putem raspadao do dna na 3.784 m. S olupine su izvađene tisuće artefakata i prikazuju se u muzejima diljem svijeta. ''Titanic'' je postao najpoznatiji brod u povijesti; sjećanje na njega očuvavaju brojne knjige, pjesme, filmovi, izložbe i spomenici. ''Titanic'' je druga najveća olupina prekooceanskog broda na morskome dnu. Prva je njegov srodni brod [[HMHS Britannic]] koji je korišten kao [[bolnički brod]] kada je potonuo. Posljednja živuća osoba koja je preživjela nesreću, [[Millvina Dean]] (tada stara dva mjeseca), umrla je 2009. u dobi od 97 godina.

	== Pozadina ==		== Pozadina ==

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-05T10:32:15Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Infookvir brod
|ime broda =''Titanic''
|slika broda = [[Datoteka:RMS Titanic 3.jpg|300px|RMS ''Titanic'' isplovljava iz Southamptona 10. travnja 1912.]]
|opis slike = RMS ''Titanic'' isplovljava iz [[Southampton]]a 10. travnja 1912.
|država pripadnosti = [[Ujedinjeno Kraljevstvo]]
|zastava broda = [[Datoteka:Government Ensign of the United Kingdom.svg|50px]]
|imenjak =
|klasa broda = prekooceanski putnički brod
|naručitelj broda = [[File:White Star flag NEW.svg|25px]] [[White Star Line]]
|brodogradilište = [[Harland and Wolff]], [[Belfast]], [[Sjeverna Irska]]
|kobilica položena = [[31. ožujka]] [[1909.]]
|porinuće = [[31. svibnja]] [[1911.]]
|kum broda =
|brod nabavljen = [[2. travnja]] [[1912.]]
|stavljen u službu = [[10. travnja]] [[1912.]]
|povučen iz službe =
|ponovno stavljen u službu =
|ponovno stavljen izvan službe =
|izvan službe =
|preimenovan =
|reklasificiran =
|preinake =
|zapljenjen =
|status = potonuo
|matična luka = [[Datoteka:Government Ensign of the United Kingdom.svg|25px]] [[Liverpool]], UK
|istisnina = 52.310 tona
|dužina broda = 269,1 m
|širina broda = 28,2 m
|visina = 53,3 m (od kobilice do vrha dimnjaka)
|gaz = 10,5 m
|pogon = 24 dvostrana i pet jednostranih kotlova koji pogone dva naizmjenična parna motora za bočne propelere i niskotlačnu turbinu za središnji propeler: 46.000 [[Konjska snaga|ks]]
|brzina = uobičajena: 21 [[Čvor|čv.]] (39 km/h) <br>maksimalna: 24 čv. (44 km/h)
|doplov =
|izdržljivost =
|dubina zarona =
|brodski čamci = 20 čamaca za spašavanje (dovoljno za 1.178 ljudi)
|kapacitet = 2.435 putnika (3.327 s posadom)
|posada = 892 člana
|trupe =
|radari =
|elektronika =
|naoružanje =
|streljivo =
|oklop =
|geslo =
|nadimak =
|počasti =
|napomene =
|broj paluba = 9 (A-G)
}}

{{dz|[[Titanic (1997)]]}}

'''RMS ''Titanic''''', bio je [[Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Irske|britanski]] [[prekooceanski brod]] koji je potonuo u [[Atlantski ocean|sjevernom Atlantskom oceanu]] u ranim jutarnjim satima [[15. travnja]] [[1912.]] godine, nakon sudara s [[ledenjak]]om, za vrijeme svog prvog putovanja iz [[Southampton]]a u [[New York City, New York|New York]]. Procjenjuje se da je u to vrijeme na brodu bilo 2.224 putnika i članova posade, od kojih je više od 1.500 poginulo što čini jednu od najgorih komercijalnih pomorskih katastrofa u novijoj povijesti. RMS ''Titanic'' bio je najveći brod kada je stavljen u službu i drugi od triju brodova tzv. Olimpijske klase prekooceanskih brodova koje je naručila tvrtka [[White Star Line]]. Sagrađen je u brodogradilištu [[Harland and Wolff]] u [[Belfast]]u. [[Thomas Andrews]], glavni pomorski arhitekt brodogradilišta i dizajner ''Titanica'', poginuo je u katastrofi.

''Titanicom'' je zapovjedao kapetan [[Edward Smith]] koji je također poginuo. Brod je prevozio neke od najimućnijih ljudi svijeta, kao i stotine iseljenika iz Ujedinjenog Kraljevstva, [[Skandinavija|Skandinavije]] i cijele Europe koji su htjeli započeti novi život u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]]. Smještaj za putnike prvoga razreda bio je vrhunac udobnosti i raskoši, s teretanom, bazenom, knjižnicom, otmjenim restoranima i prekrasnim kabinama. [[Guglielmo Marconi|Marconijeva]] bežična [[telegrafija]] visoke snage omogućavala je putnicima slanje brzojava i komunikaciju s drugim brodovima.<ref>{{eng oznaka}} Hsu, J. (17. travnja 2012.). [http://www.nbcnews.com/id/47046053/ns/technology_and_science-innovation/t/how-marconis-wireless-tech-helped-save-titanic-passengers/#.WgSS4Fu3z3g| ''Kako je Marconijeva bežićna tehnologija pomogla spasiti putnike s Titanica''], New York: NBC NEWS.</ref> Premda je ''Titanic'' imao naprede sigurnosne značajke poput vodonepropusnih pregrada i daljinski zatvaranih vodonepropusnih vrata, zbog zastarjelih pomorskih sigurnosnih propisa imao je čamaca dovoljno za samo 1.178 ljudi, što je trećina njegovog kapaciteta. Brod je imao 16 soha (malih dizalica) za čamce koji su mogli spustiti po tri čamca svaki, ukupno 48 čamaca. Međutim, ''Titanic'' je nosio samo 20 čamaca, četiri od kojih su bili pomoćni i za vrijeme nesreće izuzetno problematični za lansirati zbog njihove nepristupačnosti sohama.<ref>{{eng oznaka}} Vander Hook, S. (2008.). Titanic. Edina, Minnesota: ABDO Publishing Company., str. 18.</ref>

Nakon isplovljavanja iz Southamptona 10. travnja 1912., ''Titanic'' je pristao u [[Cherbourg]] u Francuskoj i Queenstown (danas [[Cobh]]) u Irskoj prije nego što se zaputio prema New Yorku.<ref>{{eng oznaka}} {{cite web|title=Brodski popis Titanica |url=http://www.chriscunard.com/titanic.php |publisher=Chris' Cunard Page |accessdate=12. travnja 2012. |deadurl=yes |archiveurl=https://web.archive.org/web/20120415195436/http://www.chriscunard.com/titanic.php |archivedate=15 April 2012 }}</ref> 14. travnja, četvrtog dana putovanja i otprilike 600 kilometara južno od [[Newfoundland]]a, udario je ledenjak u 23:40 sati po brodskom vremenu. Sudar je prouzrokovao savijanje ploča trupa prema unutra duž prve polovice desne strane broda i voda je počela prodirati u pet od šesnaest vodonepropusnih odjeljaka; brod može izdržati samo četiri poplavljena odjeljka. Zatim, uslijedilo je ukrcavanje putnika i nekih članova posade u čamce od kojih su mnogi spušteni djelomično popunjeni. Većina muškaraca je ostala na brodu zbog protokola "prvo djeca i žene" koji je uveden prije evakuacije. U 2:20 sati, brod se prepolovio između trećeg i četvrtog dimnjaka i potonuo s preko tisuću ljudi koji su još uvijek bili na njemu. Za samo manje od dva sata nakon što je ''Titanic'' potonuo, [[Cunard]]ov brod [[RMS Carpathia]] stigao je i iz vode izvukao 705 preživjelih.

Novost o katastrofi ostavila je cijeli svijet u šoku i bijesu zbog ogromnog gubitka života i regulatornih te operativnih grešaka koji su do njega doveli. Javne istrage u Ujedinjenom Kraljevstvu i u Sjedinjenim Američkim Državama koje su uslijedile dovele su velikih poboljšanja u pomorskoj sigurnosti. Jedna od najvažnijih posljedica je utvrđivanje [[Sporazum SOLAS|Međunarodnog sporazuma za sigurnost života na moru]] (SOLAS) [[1914.]] godine, koji dan danas osigurava pomorsku sigurnost. Također, uvedeno je nekoliko novih telegrafskih propisa diljem svijeta kako bi se u budućnosti izbjegle mnoge pogreške u komunikaciji - bez kojih se moglo mnogo više putnika spasiti.<ref>{{eng oznaka}} {{cite journal|title=ITU i Internetski Titanic trenutak (The ITU and the Internet's Titanic Moment) |url=https://papers.ssrn.com/sol3/papers.cfm?abstract_id=2110509 |author=Patrick S. Ryan |date=18. srpnja 2012. |ssrn = 2110509}}</ref>

Olupina ''Titanica'' otkrivena je [[1985.]] godine (više od 70 godina nakon katastrofe) tijekom misije američke vojske.<ref>{{eng oznaka}} {{Cite web | url=https://www-m.cnn.com/2018/12/13/us/titanic-discovery-classified-nuclear-sub/index.html?r=https%3A%2F%2Fwww.cnn.com%2F | title=Zavirite u tajnu misiju američke vojske koja je pronašla Titanic (Inside the secret US military mission that located the Titanic) |last=Levenson |first=Eric |date=14. prosinca 2018. |website= |publisher=[[CNN]] |access-date= |quote=}}</ref> Brod se prepolovio i putem raspadao do dna na 3.784 m. S olupine su izvađene tisuće artefakata i prikazuju se u muzejima diljem svijeta. ''Titanic'' je postao najpoznatiji brod u povijesti; sjećanje na njega očuvavaju brojne knjige, pjesme, filmovi, izložbe i spomenici. ''Titanic'' je druga najveća olupina prekooceanskog broda na morskome dnu. Prva je njegov srodni brod [[HMHS Britannic]] koji je korišten kao [[bolnički brod]] kada je potonuo. Posljednja živuća osoba koja je preživjela nesreću, [[Millvina Dean]] (tada stara dva mjeseca), umrla je 2009. u dobi od 97 godina.

== Pozadina ==
RMS ''Titanic'' ime je dobio po [[Titani|Titanima]] iz [[grčka mitologija|grčke mitologije]]. Izgrađen u Belfastu, Irskoj, u tadašnjem [[Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Irske|Ujedinjenom Kraljevstvu Velike Britanije i Irske]], ''Titanic'' je drugi od tri prekooceanska broda Olimpijske klase; prvi je bio [[RMS Olympic|RMS ''Olympic'']], a treći ''HMHS Britannic''.{{sfn|Chirnside|2004|p=319}} U početku se ''Britannic'' trebao zvati ''Gigantic'' i biti duži od tisuću stopa (305 m).<ref>{{eng oznaka}} [https://chroniclingamerica.loc.gov/lccn/sn83045433/1911-11-08/ed-1/seq-1/#date1=1911&sort=relevance&rows=20&words=Titanic&searchType=basic&sequence=0&index=12&state=&date2=1911&protext=Titanic&y=0&x=0&dateFilterType=yearRange&page=2 The Washington Herald] 8. studeni 1911.: ''White Starova'' narudžba ''Gigantica'' na naslovnici tiska ''The Washington Herald''</ref> Godine 1912., bili su daleko najveća plovila u floti britanske pomorske tvrtke [[White Star Line]] koja se sastojala od 29 brodova.{{sfn|Beveridge|Hall|2011|p=27}} O gradnji triju brodova prvi put su raspravljali upravitelj ''White Star Linea'' [[J. Bruce Ismay]] i američki investitor [[J. P. Morgan]] koji je upravljao matičnom tvrtkom ''White Stara'', [[International Mercantile Marine Co.]] (IMM).

''White Star Line'' sve više se suočavao s izazovima najvećeg konkurenta [[Cunard Line|Cunarda]] koji je nedavno porinuo [[RMS Lusitania|Lusitaniju]] i [[RMS Mauretania (1906.)|Mauretaniju]] - najbrže putničke brodove na svijetu. Njemački prijevoznici [[Hamburg America]] i [[Norddeutscher Lloyd]] nisu bili predaleko od ''Cunarda''. Umjesto brzinom, Ismay je namjeravao konkurirati veličinom, stoga je predložio komisiji novu klasu brodova koji će biti veći od bilo čega što je dosad plovilo na morima, a pored toga i zadnji odgovor udobnosti i raskoši.{{sfn|Bartlett|2011|p=26}} Tvrtka je htjela poboljšati svoju flotu pretežito da odgovori na Cunardove divove, ali i da ujedno zamijeni svoj najstariji par putničkih brodova koji su još uvijek bili u službi: [[SS Teutonic]] iz 1889. i [[SS Majestic]] iz 1890. ''Olympic'' je zamijenio ''Teutonic'', a ''Titanic'' ''Majestic''. Nakon gubitka ''Titanica'', ''Majestic'' će se vrati na svoje staro mjesto na liniji Southampton - New York.<ref name="SS Majestic ponovo u službi">{{cite news|title=Outgoing Steamships – Sail Saturday 26. listopad 1912.: Majestic (Southampton)|url=http://chroniclingamerica.loc.gov/lccn/sn83030272/1912-10-24/ed-1/seq-15/#date1=1912&index=8&rows=20&words=Majestic+Ss&searchType=basic&sequence=0&state=&date2=1912&proxtext=SS+Majestic&y=11&x=18&dateFilterType=yearRange&page=1|accessdate=18. svibnja 2015.|newspaper=The Sun|language=engleski|date=24. listopada 1912.}}</ref>

Brodove je izgradila belfastska brodograđevinska tvrtka [[Harland and Wolff]] koja je surađivala s ''White Starom'' još od [[1867.]] godine.{{sfn|Bartlett|2011|p=25}} ''Harland and Wolff'' uvijek je mogao računati na kreativnu slobodu kada je dizajnirao brodove za ''White Star Line''; inače bi naručitelj izradio koncept i dao ''Harland and Wolffu'' da ga pretvori u nacrt broda. Istu slobodu dobili su i po pitanju proračuna: ''Harland and Wolffu'' omogućeno je da potroši na brodove koliko god treba sredstava, plus dodatnih pet posto kao profit.{{sfn|Bartlett|2011|p=25}} Za Olimpijsku klasu brodova, dogovorena cijena iznosila je tri milijuna funti (340 milijuna funti u vrijednosti 2018. godine) za prva dva broda plus "ugovorna naknada" i uobičajena provizija od pet posto.{{sfn|Hutchings|de Kerbrech|2011|p=12}}

''Harland and Wolff'' postavio je svoje vodeće arhitekte na projekt. Projektiranje je nadgledao [[William Pirrie, 1st Viscount Pirrie|William Pirrie]], direktor ''Harland and Wolffa'' i ''White Star Linea''; pomorski arhitekt [[Thomas Andrews]], šef projektantskog odjela ''Harland and Wolffa''; Edward Wilding, Andrewsov pomoćnik odgovoran za proračune i [[Alexander Carlisle]], glavni tehnički crtač i voditelj brodogradilišta.{{sfn|Hutchings|de Kerbrech|2011|p=14}} U Carlisleova zaduženja spadale su dekoracije, oprema i uređenje općenito, uključujući izradu učinkovitih sohi za čamce za spašavanje. Wilding je otpušten nakon ''Titanicove'' nesreće zato što je na njega Pierre, ničim zasluženo, svalio krivnju za gubitak broda.{{sfn|McCluskie|1998|p=20}}

Dana [[29. srpnja]] [[1908.]] godine, ''Harland and Wolff'' predstavio je nacrte J. Bruce Ismayu i ostalom vodstvu ''White Star Linea''. Ismay ih je odobrio, dva dana kasnije potpisao ugovore i time započeo gradnju.{{sfn|Eaton|Haas|1995|p=55}} U tom trenutku prvi brod (''Olympic'') nije imao ime, nego samo oznaku "Broj 400" pošto je to bio 400. trup kojeg je gradio ''Harland and Wolff''. Pored broja 400 ubrzo je položena kobilica broj 401, ''Titanic''.{{sfn|Eaton|Haas|1995|p=56}}

== Kratko putovanje ==
[[Datoteka:Titanic leaving Irish Coasts.jpg|desno|thumb|240px|''Titanic'' se udaljava od irske obale]]

''Titanic'' je krenuo iz britanske luke [[Southampton]] na svoje prvo prekooceansko putovanje [[10. travnja]] [[1912.]] godine. ''Titanicovo'' prvo putovanje trebalo je biti prvo od mnogih prekoatlantskih putovanja toga broda.

U nastojanju da osvoji Plavu vrpcu Atlantika na svom prvom putovanju u [[New York, New York|New York]], kapetan [[Edward John Smith]] namjerno je krenuo kraćim kursom, sjevernijim od propisanoga, i time zanemario opasnost od sudara s ledenim santama. Samo četiri dana kasnije, [[14. travnja]] 1912. godine u 23,40 sati, ''Titanic'' se pri brzini od 22 čvora sudario sa [[santa|santom]] leda, koja mu je probila oplatu, nakon čega je u 2,20 sati brod potonuo.

=== Broj žrtava ===
''Titanic'' je nakon sudara poslao poziv u pomoć, a prvi brod koji je stigao u pomoć bio je ''[[Carpathia]]''. Od 2.223 putnika i članova posade preživjelo ih je samo 706. Poginulo je ili ih se utopilo 1.517, od toga 1.360 muškaraca te 157 žena i djece.<ref>{{eng oznaka}} [http://www.titanicinquiry.org/USInq/USReport/AmInqRep03.php#a8 United States Senate Inquiry Report. Titanic], titanicinquiry.org, pristupljeno 14. veljače 2016.</ref> Među njima i 27 Hrvata.

Kod ukrcavanja u čamce za spašavanje pazilo se da – prema izričitoj zapovijedi kapetana Edwarda J. Smitha – žene imaju prednost kod ukrcavanja: kako je potonuće i ukrcavanje na čamce trajalo gotovo tri sata, spašeno je 74 % od svih žena na brodu, 52 % sve djece i 20 % svih muškaraca. Od muških se članova posade spasilo svega 21 %; od 22 žene zaposlene na brodu, spasilo se međutim čak 20. Pripadnost privilegiranoj prvoj klasi je putniku davala otprilike 30 % veću šansu za preživljavanje (uostalom, čamci su se nalazili na gornjim palubama broda, blizu sobama prve klase). Pripadnost ženskom rodu značila je, otprilike, 370 % veću šansu za preživljavanje.<ref>{{eng oznaka}} [http://www.ultimatetitanic.com/the-survivors/#.VAt4K8J_uQA "Titanic: As Told by the Survivor's"], pristupljeno 6. rujna 2014.</ref>

''Titanic'' je pronađen [[1985.]] godine. Pronašli su ga [[Robert Ballard]] i [[Jean-Louis Michel]].

== Proročanstvo katastrofe ==
Katastrofu ''Titanica'' četrnaest je godina prije predvidio [[Morgan Robertson]] u svojem [[roman]]u ''Futility, or the Wreck of Titan''. Roman donosi priču o britanskom putničkom brodu ''Titan'', koji, budući da je bio na glasu kao nepotopiv, nije imao dovoljno čamaca za spašavanje. Na putu prema [[New York, New York|New Yorku]] jedne je travanjske večeri udario u santu leda i potonuo u sjevernom [[Atlantik]]u. Iako je nakon katastrofe pravog ''Titanica'' ponovno objavio roman, s malim izmjenama, sličnosti su ostale zapanjujuće. Novi brod imao je 66.000 [[tona]] istisnine; Robertsonov je imao 70.000 [[tona]] istisnine. Stvarni je bio dugačak 882.5 stopa; fiktivni 800 stopa. Oba su imala 3 elise i brzinu od 24-25 čvorova. Oba su mogla nositi oko 3.000 ljudi i oba su imala čamce za spašavanje tek za jedan dio putnika. Oba su bila nazivana i 'nepotopivima'.

== Titanicovo raspadanje ==
Najpoznatija svjetska brodska olupina ''Titanic'' mogao bi, za otprilike dvadesetak godina, nepovratno nestati. Uzbunu su podigli podvodni istraživači koji su godinama redovno posjećivali ostatke čuvenog broda na dnu u [[Kanada|kanadskim]] [[Atlantski ocean|atlantskim]] vodama. Prilikom najnovije posjete uočili su da se hrđa proširila i zahvatila mnogo veći postotak površine na metalnim dijelovima čuvenog putničkog parobroda potopljenog nakon udara u ledeni brijeg tijekom prvog putovanja.

Neki od stručnjaka kažu da su višestruki pokušaji podizanja ''Titanica'' na površinu, kao i odobrene no ilegalne posjete turista i lovaca na potopljeno blago, mnogo doprinijele bržem korodiranju broda. Međutim, drugi tvrde da je uzrok ovako brzog hrđanja u inače hladnim vodama prije svega u pojačanom ribarenju iznad tog područja.

Smanjena količina ribe, kaže jedan od stručnjaka, znači i da je uništena prirodna regulacija količine mikroorganizama. Oni sada padaju na dno i biološkim putem pospješuju koroziju.

Tempo propadanja olupine takav je da, kako su znanstvenici izračunali, more i hrđa dnevno pojedu oko 300 kilograma željeza s ''Titanica''. Paluba, časničke kabine i jarbol već su se urušili i nestali pod pijeskom, a hrđa je opasno zahvatila i pramac broda, čuven kao mjesto s kojeg je [[Leonardo DiCaprio]] u filmu [[Titanic (1997)|Titanic]] uzvikivao: "Ja sam kralj svijeta!"

== Hrvati na ''Titanicu'' ==
Na ''Titanicu'' bilo je 30 hrvatskih putnika, a preživjelo ih je samo troje. Preživjeli su Mara Osman-Banski iz Vagovine pokraj Čazme, Ivan Jalševac iz Topolovca pokraj [[Sisak|Siska]] i Nikola Lulić Draja<ref>{{eng oznaka}} [https://www.encyclopedia-titanica.org/titanic-survivor/nikola-lulic.html Nikola Lulić: Titanic Survivor], Encyclopedia Titanica, encyclopedia-titanica.org</ref> iz Konjskog Brda pokraj Perušića.<ref name="zg-magazin">[http://zg-magazin.com.hr/hrvati-i-titanic/ ''Hrvati i Titanic''], intervju sa Slobodanom Novkovićem, razgovarao: Boris Jagačić, zg-magazin.com.hr, 5. travnja 2014., pristupljeno 14. veljače 2016.</ref> Ivan Jalševac je jedini od preživjelih Hrvata ostavio pisani dokument o tom događaju.<ref>Iva Milotić, Ana Vukašinović, Ivan Radnić, [https://www.24sata.hr/news/hrvati-koji-su-prezivjeli-titanic-svi-su-skocili-u-ledeno-more-624545 ''Svi su uskočili u ledeno more: Hrvati koji su preživjeli Titanic''], 24sata.hr, 15. travnja 2019.</ref>

;Popis stradalih i spašenih<ref>[https://web.archive.org/web/20160423073845/http://www.arhiv.hr/cs/groups/public/documents/document/mdaw/mdew/~edisp/web2hdarhivloc010002.pdf Hrvati na Titanicu], 17. muzejska edukativna akcija povodom Međunarodnog dana muzeja VODA, 2. 5. – 18. 5. 2012., Hrvatski državni arhiv, autorice izložbe: Maja Bejdić i Deana Kovačec, (u međumrežnoj pismohrani archive.org 23. travnja 2016.), pristupljeno 7. kolovoza 2017.</ref>
{| border="2" cellpadding="4" cellspacing="0" style="margin: 1em 1em 1em 0; background: #f9f9f9; border: 1px #aaa solid; border-collapse: collapse; font-size: 90%;"
|- bgcolor="#B0C4DE" align="center"
! Ime i prezime !! Dob !! Mjesto !! Zanimanje !! Preživio/la !! Napomena
|-
|align="left"|'''Grga Čačić'''
|align="center"|18
|align="center"|[[Široka Kula]], kraj [[Gospić]]a
|align="center"|poljodjelac
|align="center"|ne
|align="center"|
|-
|align="left"|'''Luka Čačić'''
|align="center"|36
|align="center"|Široka Kula, kraj Gospića
|align="center"|poljodjelac
|align="center"|ne
|align="center"|
|-
|align="left"|'''Manda Čačić'''
|align="center"|21
|align="center"|Široka Kula, kraj Gospića
|align="center"|poljodjelka
|align="center"|ne
|align="center"|
|-
|align="left"|'''Marija Čačić'''
|align="center"|30
|align="center"|Široka Kula, kraj Gospića
|align="center"|poljodjelka
|align="center"|ne
|align="center"|
|-
|align="left"|'''Bartol Čor'''
|align="center"|35
|align="center"|[[Bribir (Vinodol)|Bribir, Vinodol]]
|align="center"|poljodjelac, zidarski radnik
|align="center"|ne
|align="center"|
|-
|align="left"|'''Ivan Čor'''
|align="center"|27
|align="center"|Bribir, Vinodol
|align="center"|poljodjelac, zidarski radnik
|align="center"|ne
|align="center"|
|-
|align="left"|'''Ljudevit Čor'''
|align="center"|20
|align="center"|Bribir, Vinodol
|align="center"|poljodjelac, zidarski radnik
|align="center"|ne
|align="center"|
|-
|align="left"|'''Joso Čulumović'''
|align="center"|17
|align="center"|Prvanselo, kotar [[Perušić]]
|align="center"|
|align="center"|ne
|align="center"|
|-
|align="left"|'''Jovo Ćalić'''
|align="center"|17
|align="center"|[[Brezik (Gospić)|Brezik, Gospić]]
|align="center"|
|align="center"|ne
|align="center"|
|-
|align="left"|'''Petar Ćalić'''
|align="center"|17
|align="center"|Brezik, Gospić
|align="center"|
|align="center"|ne
|align="center"|
|-
|align="v"|'''Branko Dakić'''
|align="center"|19
|align="center"|[[Gornji Miholjac]]
|align="center"|trgovački pomoćnik
|align="center"|ne
|align="center"|
|-
|align="left"|'''Mirko-Zvonimir Dika'''
|align="center"|17
|align="center"|[[Crikvenica]], Bribir
|align="center"|poljodjelac, zidarski pomoćnik
|align="center"|ne
|align="center"|
|-
|align="left"|'''Jovan Dimić'''
|align="center"|52
|align="center"|[[Ostrvica (Gospić)|Ostrovica, kotar Gospić]]
|align="center"|poljodjelac
|align="center"|ne
|align="center"|
|-
|align="left"|'''Josip Draženović'''
|align="center"|33
|align="center"|[[Hrastelnica]], [[Sisak]]
|align="center"|poljodjelac
|align="center"|ne
|align="left"|Tijelo pronađeno i pokopano u moru.
|-
|align="left"|'''Ignjac Hendeković'''
|align="center"|28
|align="center"|[[Zdenčec]], [[Čazma]]
|align="center"|
|align="center"|ne
|align="center"|Tijelo pronađeno i pokopano u [[Halifax]]u, Kanadi.
|-
|align="left"|'''Ivan Jalševac'''
|align="center"|29
|align="center"|[[Topolovac]], Sisak
|align="center"|
|align="center" style="background-color:#94f69b;"|da
|align="left"|Umro 1945. godine u Topolovcu.
|-
|align="left"|'''Nikola Lulić'''
|align="center"|29
|align="center"|[[Konjsko Brdo]], kotar Perušić
|align="center"|
|align="center" style="background-color:#94f69b;"|da
|align="left"|Umro 1962. godine u Hrvatskoj.
|-
|align="left"|'''Milan Karajić'''
|align="center"|30
|align="center"|[[Kravarsko]], [[Velika Gorica]]
|align="center"|
|align="center"|ne
|align="center"|
|-
|align="left"|'''Jeka Orešković'''
|align="center"|28
|align="center"|Široka Kula, kotar Gospić
|align="center"|poljodjelka
|align="center"|ne
|align="center"|
|-
|align="left"|'''Luka Orešković'''
|align="center"|21
|align="center"|Široka Kula, kotar Gospić
|align="center"|poljodjelac
|align="center"|ne
|align="center"|
|-
|align="left"|'''Marija Orešković'''
|align="center"|20
|align="center"|Široka Kula, kotar Gospić
|align="center"|poljodjelka
|align="center"|ne
|align="center"|
|-
|align="left"|'''Mara Osman-Banski'''
|align="center"|31
|align="center"|[[Vagovina]], Čazma
|align="center"|
|align="center" style="background-color:#94f69b;"|da
|align="left"|Umrla 1930. godine u SAD-u.
|-
|align="left"|'''Stjepan Pavlović'''
|align="center"|32
|align="center"|Vagovina, Čazma
|align="center"|
|align="center"|ne
|align="center"|
|-
|align="left"|'''Matilda Kramarić''' rođ. Peteranec
|align="center"|28
|align="center"|Vagovina, Čazma
|align="center"|udovica
|align="center"|ne
|align="center"|
|-
|align="left"|'''Mate Pocrnić'''
|align="center"|18
|align="center"|[[Bukovac]], Perušić
|align="center"|poljodjelac
|align="center"|ne
|align="center"|
|-
|align="left"|'''Tomo Pocrnić'''
|align="center"|24
|align="center"|Bukovac, Perušić
|align="center"|poljodjelac
|align="center"|ne
|align="center"|
|-
|align="left"|'''Mile Smiljanić'''
|align="center"|37
|align="center"|Smiljanić, [[Podlapača|Podlapac]]
|align="center"|poljodjelac
|align="center"|ne
|align="center"|
|-
|align="left"|'''Ivan Stanković'''
|align="center"|33
|align="center"|[[Galdovo]], Sisak
|align="center"|
|align="center"|ne
|align="center"|
|-
|align="left"|'''Ivan Strilić'''<ref>{{eng oznaka}} [https://www.encyclopedia-titanica.org/titanic-victim/ivan-strilic.html Mr Ivan Strilić], Encyclopedia Titanica, encyclopedia-titanica.org (pristupljeno 15. lipnja 2017.)</ref>
|align="center"|27
|align="center"|Široka Kula, kotar Gospić
|align="center"|poljodjelac
|align="center"|ne
|align="center"|
|-
|align="left"|'''Stjepan Turčin'''
|align="center"|38
|align="center"|Kupinec selo, Kravarsko
|align="center"|poljodjelac
|align="center"|ne
|align="center"|
|-
|}

== Galerija ==
<center>
<gallery>
Slika:Titanic.jpg|Titanic, u southamptonskoj luci prije isplovljavanja
Slika:EJ_Smith.jpg|kapetan Edward John Smith
Slika:Titanic_voyage_map.png|smjer plovidbe i koordinate mjesta potapanja
Slika:RMS_Carpathia.jpg|RMS Carpathia, prvi brod koji je stigao u pomoć ''Titanicu''
</gallery>
</center>

== Izvori ==
{{izvori}}

== Literatura ==
* {{cite book
| last = Chirnside
| first = Mark
| year = 2004.
| title = The Olympic-Class Ships ({{jezik|en|Brodovi Olimpijske klase}})
| publisher = Tempus Publishing
| location = Stroud, England
| isbn = 978-0-7524-2868-0
| ref = harv
}}
* {{cite book
| last = Beveridge
| first = Bruce
| year = 2011.
| chapter = Description of the ship ({{jezik|en|Opis broda}})
| title = Report into the Loss of the SS Titanic: A Centennial Reappraisal ({{jezik|en|Izvješće o gubitku RMS Titanica: ponovna procjena}})
| editor-last = Halpern
| editor-first = Samuel
| publisher = The History Press
| location = Stroud, UK
| isbn = 978-0-7524-6210-3
| ref = harv
}}
* {{cite book
| last = Bartlett
| first = W. B.
| year = 2011
| title = Titanic: 9 Hours to Hell, the Survivors' Story ({{jezik|en|Titanic: 9 sati do pakla, priča preživjelih}})
| publisher = Amberley Publishing
| location = Stroud, Gloucestershire
| isbn = 978-1-4456-0482-4
| ref = harv
}}
* {{cite book
| last = David F. Hutchings
| first = Richard P. de Kerbrech
| year = 2011
| title = RMS Titanic 1909–12 (Olympic Class): Owners' Workshop Manual ({{jezik|en|RMS Titanic 1909.-1912. (Olimpijska klasa): brodogradilišni priručnik}})
| publisher = Haynes
| location = Sparkford, Yeovil
| isbn = 978-1-84425-662-4
| ref = harv
}}
* {{cite book
| last = McCluskie
| first = Tom
| year = 1998
| title = Anatomy of the Titanic ({{jezik|en|Anatomija Titanica}})
| publisher = PRC Publishing
| location = London
| isbn = 978-1-85648-482-4
| ref = harv
}}
* {{cite book
| last = John P. Eaton
| first = Charles A. Haas
| year = 1995
| title = Titanic: Triumph and Tragedy ({{jezik|en|Titanic: trijumf i tragedija}})
| publisher = W.W. Norton & Company
| location = New York
| isbn = 978-0-393-03697-8
| ref = harv
}}

== Vanjske poveznice ==
* [http://www.arhiv.hr/Portals/0/_DigitalniArhiv/Titanik/index.html Digitalna zbirka Hrvati na Titanicu], arhiv.hr
* [https://blagamisterije.com/svjedocanstvo-hrvata-koji-je-prezivio-potonuce-titanica-pusili-i-pjevali-oj-savo-savice-tija-vodo-ladna-ponesi-me-tamo-i-onamo/240/ ''Svjedočanstvo Hrvata koji je preživio potonuće Titanica: pušili i pjevali Oj, Savo, Savice, tija vodo ladna ponesi me tamo i onamo...''], blagamisterije.com, 14. travnja 2019.
* {{eng oznaka}} [http://www.titanichg.com/ Titanic: Honor & Glory], autentična virtualna rekreacija broda, buduća videoigra
* {{eng oznaka}} [http://www.encyclopedia-titanica.org/ Encyclopedia Titanica]
* {{eng oznaka}} [http://www.titanic-nautical.com/ Titanic & Nautical Resource Center]

[[Kategorija:Putnički brodovi]]
[[Kategorija:Pomorske nesreće]]