Suradnik10: Zamjena teksta - '{{Wikisourcelang\|la\|(.*)}}' u ''

2026-04-22T15:34:29Z

Zamjena teksta - '{{Wikisourcelang\|la\|(.*)}}' u ''

←Starija inačica		Inačica od 22. travanj 2026. u 15:34
Redak 11:		Redak 11:
	\| poslije = [[Praedecessores nostros]]		\| poslije = [[Praedecessores nostros]]
	}}		}}
	~~{{Wikisourcelang\|la\|Qui pluribus}}~~
	'''''Qui pluribus''''' [[enciklika]] je koju je [[papa]] [[Pio IX.]] objavio [[9. studenoga]] [[1846.]] godine. Bila je to prva enciklika njegova [[pontifikat]]a, a napisana je s ciljem upozorenja crkvenih prelata na opasnosti [[Racionalizam\|racionalizma]], [[Panteizam\|panteizma]], [[Socijalizam\|socijalizma]], [[Komunizam\|komunizma]] i drugih popularnih filozofskih struja toga vremena. Enciklika se odnosi i na opću društvenu nestabilnost koja se proširila Italijom, gdje su nacionalističke skupine, raznih uvjerenja i metoda, težile [[Ujedinjenje Italije\|ujedinjenju zemlje]].		'''''Qui pluribus''''' [[enciklika]] je koju je [[papa]] [[Pio IX.]] objavio [[9. studenoga]] [[1846.]] godine. Bila je to prva enciklika njegova [[pontifikat]]a, a napisana je s ciljem upozorenja crkvenih prelata na opasnosti [[Racionalizam\|racionalizma]], [[Panteizam\|panteizma]], [[Socijalizam\|socijalizma]], [[Komunizam\|komunizma]] i drugih popularnih filozofskih struja toga vremena. Enciklika se odnosi i na opću društvenu nestabilnost koja se proširila Italijom, gdje su nacionalističke skupine, raznih uvjerenja i metoda, težile [[Ujedinjenje Italije\|ujedinjenju zemlje]].

Suradnik10: preuzeto s hr.wikipedije

2026-03-22T13:56:45Z

preuzeto s hr.wikipedije

Nova stranica

{{naslov u kurzivu}}
{{Infookvir enciklika
| ime = Qui pluribus
| jezik = hrvatski
| prijevod = Tko ima više
| datum = [[9. studenoga]] [[1846.]]
| papa = [[Pio IX.|Pija IX.]]
| stranice =
| broj = 1 od 41
| prije = [[Inter praecipuas]]
| poslije = [[Praedecessores nostros]]
}}
{{Wikisourcelang|la|Qui pluribus}}
'''''Qui pluribus''''' [[enciklika]] je koju je [[papa]] [[Pio IX.]] objavio [[9. studenoga]] [[1846.]] godine. Bila je to prva enciklika njegova [[pontifikat]]a, a napisana je s ciljem upozorenja crkvenih prelata na opasnosti [[Racionalizam|racionalizma]], [[Panteizam|panteizma]], [[Socijalizam|socijalizma]], [[Komunizam|komunizma]] i drugih popularnih filozofskih struja toga vremena. Enciklika se odnosi i na opću društvenu nestabilnost koja se proširila Italijom, gdje su nacionalističke skupine, raznih uvjerenja i metoda, težile [[Ujedinjenje Italije|ujedinjenju zemlje]].

== Povijesni kontekst ==
Pio IX. izabran je za papu u lipnju 1846. godine. Već u studenome iste godine uputio je ovu encikliku "svim [[Patrijarh (kršćanstvo)|patrijarsima]], [[primas]]ima, [[nadbiskup]]ima i [[biskup]]ima", pozivajući ih da budu posebno oprezni pred opasnostima koje su donosili racionalizam, panteizam, komunizam i [[Modernizam|modernističke]] ideje. U dokumentu piše:<ref name=":0">{{Citiranje weba|title=Qui Pluribus: On Faith and Religion|url=https://www.papalencyclicals.net/Pius09/p9quiplu.htm|access-date=2025-03-13|last=Pope BI. Pius IX.|year=1846.|language=en|website=papalencyclicals.net}}<br>{{Citiranje weba|title=Enciclica Qui Pluribus Del Sommo Pontefice Pio IX|url=https://www.vatican.va/content/pius-ix/it/documents/enciclica-qui-pluribus-9-novembre-1846.html|access-date=2025-03-16|last=Pio IX|date=1846-11-09|website=vatican.va|language=it}}</ref>
{{citat2|Budući da smo preuzeli vrhovni pontifikat, šaljemo vam bez odgađanja ovo pismo, u skladu s običajem naših prethodnika. Njegova je svrha potaknuti vas da s najvećom mogućom revnošću, budnošću i naporom bdijete nad stadom koje vam je povjereno.}}

Prema riječima američkog teologa Thomasa W. O'Briena, velik dio teksta ove enciklike sastavio je kardinal Luigi Lambruschini, koji je bio [[Državno tajništvo Svete Stolice|državni tajnik]] prethodnog pape, izrazito konzervativnog [[Grgur XVI.|Grgura XVI.]]<ref>{{Citiranje knjige|title=John Courtney Murray in a Cold War Context|last=O'Brien|first=Thomas W.|publisher=University Press of America|year=2004.|isbn=9780761828082|pages=32|url=https://www.google.hr/books/edition/John_Courtney_Murray_in_a_Cold_War_Conte/urkwg_2KdnsC?hl=hr&gbpv=0|language=en}}</ref>

== Sadržaj ==
=== Osuda komunizma ===
Enciklika je posebno usmjerena protiv [[Socijalizam|socijalista]] i [[Komunizam|komunista]], za koje papa tvrdi kako svojim "nevjerojatnim zabludama i štetnim metodama, spletkama i planovima nastoje ugasiti narodnu revnost za vjeru, pravdu i krepost, pokvariti moral, unijeti nered u sve božanske i ljudske zakone te oslabiti, a možda i potpuno srušiti katoličku vjeru i građansko društvo."<ref name=":0"/>

Upravo ''Qui pluribus'' sadrži prvu izričitu spomen komunizma u nekoj papinskoj enciklici. Papa komunizam opisuje kao "doktrinu koja je u potpunosti suprotstavljena prirodnom zakonu. Kada bi se prihvatilo to učenje, uslijedilo bi potpuno uništenje svih zakona, vlada, vlasništva, pa čak i samoga ljudskog društva."<ref>{{Citiranje knjige|title=A Living Tradition: Catholic Social Doctrine and Holy See Diplomacy|last=Stummvoll|first=A. Alexander|publisher=Wipf and Stock Publishers|year=2018.|isbn=9781532605123|pages=78|url=https://www.google.hr/books/edition/A_Living_Tradition/zKZaDwAAQBAJ?hl=hr&gbpv=0|language=en}}</ref>

=== Tajna društva ===
{{glavni|Papinski dokumenti protiv slobodnog zidarstva|Katolička Crkva i slobodno zidarstvo}}

Italijanski [[nacionalizam]] je snažno porastao u godinama nakon [[Napoleon Bonaparte|Napoleona]], što je dovelo do nastanka brojnih [[Tajna društva|tajnih društava]] koja su zagovarala [[ujedinjenje Italije]].<ref>{{Citiranje weba|title=Tuscany|url=https://www.newadvent.org/cathen/15103b.htm|access-date=2025-03-13|website=newadvent.org|language=en}}</ref> Nakon [[1815.]] godine [[slobodno zidarstvo]] je u Italiji bilo potisnuto i diskreditirano zbog povezanosti s [[Prvo Francusko Carstvo|Napoleonovim Carstvom]]. Nastalu prazninu ispunili su [[karbonari]], tajna politička organizacija, no s izrazitim nacionalističkim ciljevima, bez povezanosti s Napoleonom i njegovom vladom. Karbonari su djelovali preko malih tajnih ćelija diljem [[Apeninski poluotok|Italije]], a njihov pokret bio je izrazito [[Antiklerikalizam|antiklerikalno]] nastrojen.<ref>{{Citiranje časopisa|title=The Carbonari: Their Origins, Initiation Rites, and Aims|journal=American Historical Review|last=Rath|first=R. John|url=https://www.jstor.org/stable/1844987|volume=69|pages=353-370|year=1964|language=en|issue=2}}</ref> Jedan od najpoznatijih karbonara bio je [[Giuseppe Mazzini]], koji je [[1831.]] osnovao novo tajno društvo [[Mlada Italija]], čiji su članovi organizirali pobune u [[Savoja|Savoji]] i drugim regijama. Još jedan poznati član bio je [[Giuseppe Garibaldi]], koji je [[1834.]] godine sudjelovao s Mazzinijem u neuspjeloj pobuni u [[Pijemont]]u.

Papa Pio IX. u enciklici osuđuje "tajne sekte koje iz tame izlaze kako bi uništile i opustošile sveto i građansko društvo".<ref name=":0"/> Premda nije izričito spomenuo [[slobodno zidarstvo]], Hermann Gruber u ''[[Katolička enciklopedija|Katoličkoj enciklopediji]]'' navodi encikliku ''Qui pluribus'' među [[Papinski dokumenti protiv slobodnog zidarstva|papinskim dokumentima]] koji [[Protumasonstvo|osuđuju slobodno zidarstvo]].<ref>{{Citiranje weba|title=Masonry (Freemasonry)|url=https://www.newadvent.org/cathen/09771a.htm#VIII|access-date=2025-03-12|website=newadvent.org|language=en}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=Roman Catholic Church Law Regarding Freemasonry|url=https://bessel.org/cathtlor.htm|access-date=2025-03-12|last=McInvale|first=Reid|date=1992-06-13|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20180419084218/http://www.bessel.org/cathtlor.htm|archive-date=2018-04-19|website=bessel.org|language=en}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=Papal pronouncements|url=https://freemasonry.bcy.ca/anti-masonry/papal_encyclicals.html|access-date=2025-03-12|website=freemasonry.bcy.ca|language=en}}</ref>

=== Religijski pluralizam ===
Godine 1844. papa Grgur XVI. objavio je encikliku ''[[Inter praecipuas]]'', usmjerenu protiv djelovanja [[Protukatoličanstvo|protukatoličke]] propagande koju su u Italiji provodili Londonsko biblijsko društvo i Njujorški kršćanski savez, a koji su prilično uspješno širili antiklerikalizam među stanovništvom.<ref>{{Citiranje weba|title=Pope Gregory XVI|url=https://www.newadvent.org/cathen/07006a.htm|access-date=2025-03-13|website=newadvent.org|language=en}}</ref> Pio IX. ponavlja Grgurovu osudu navodeći da su "lukava biblijska društva ponovno posegnula za starim trikovima [[Krivovjerje|heretika]], neprestano namećući svim slojevima stanovništva, uključujući neobrazovane, [[Biblija|Bibliju]] prevedenu na narodne jezike. Te knjige objavljuju u velikim količinama i uz velike troškove. Priloženi komentari često nude pogrešna tumačenja. Odbacujući tako božansku tradiciju, nauk crkvenih otaca i autoritet Katoličke crkve, oni proizvoljno tumače Gospodnje riječi, čime izokreću njihovo pravo značenje."<ref name=":0"/>

=== Obrazovanje svećenika ===
Kao djelomično rješenje problema, Pio IX. u enciklici daje posebnu važnost kvalitetnom obrazovanju i odgoju [[kler]]a. Ističe da su "[[Svećenik|svećenici]] najbolji primjeri pobožnosti i štovanja Boga, a narod je obično na razini svojih svećenika. Ako su svećenici neuki ili nemarni prema svojim dužnostima, moral naroda odmah se pogoršava." Papa nadalje upućuje biskupe da s velikom pažnjom odabiru kandidate za upis u [[Sjemenište|sjemeništa]]:<ref name=":0"/>
{{citat2|Morate posebno pomno ispitati moralne vrline i znanje ljudi kojima će biti povjerena briga i vodstvo duša. Oni moraju biti spremni trajno duhovno hraniti i pomagati povjereni narod dijeljenjem sakramenata, propovijedanjem Božje riječi te vlastitim primjerom dobrih djela. Posvetite svetim redovima i dopustite služenje svetih otajstava samo onima koji su temeljito provjereni te se pokažu kreposnima i mudrima.}}

== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Enciklike]]
[[Kategorija:Socijalni nauk Katoličke Crkve]]
[[Kategorija:Katoličanstvo i slobodno zidarstvo]]
[[Kategorija:Protukomunizam]]

Qui pluribus - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{Wikisourcelang\|la\|(.*)}}' u ''

Suradnik10: preuzeto s hr.wikipedije