Queensland - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{Okvir države Australije' u '{{Infookvir država Australije'

2025-04-10T20:18:58Z

Zamjena teksta - '{{Okvir države Australije' u '{{Infookvir država Australije'

←Starija inačica		Inačica od 10. travanj 2025. u 20:18
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Queensland'''-->{{~~Okvir države~~ Australije		<!--'''Queensland'''-->{{Infookvir država Australije
	\|ime =Queensland		\|ime =Queensland
	\|izvorno_ime =Queensland		\|izvorno_ime =Queensland

WikiSysop: file->datoteka

2022-05-07T17:54:53Z

file->datoteka

←Starija inačica		Inačica od 7. svibanj 2022. u 17:54
Redak 36:		Redak 36:
	===Dolazak aboridžina===		===Dolazak aboridžina===
	==Britansko koloniziranje i rat s aboridžinima==		==Britansko koloniziranje i rat s aboridžinima==
	[[~~File~~:Bulla Queensland 1861.jpg\|thumb\|Bitka između aboridžina i britanske ekspedicije kod Bulle 1861. godine]]		[[Datoteka:Bulla Queensland 1861.jpg\|thumb\|Bitka između aboridžina i britanske ekspedicije kod Bulle 1861. godine]]

	Dolazak britnaskih kolonista u 1800-tim nije bio dočekan sjedeći od aboridžinskih naroda koji su naseljavali proctor sadašnjeg Queenslanda, zbog stoljetnog kontakta aboridžina s europskim i indonežanskim trgovcima koji sežu do 1600-tih. Britanske kolonijalne vlasti htjele su što brže uspostaviti vlast nad svojim teritorijem, i htjele su na svaki način pokoriti aborižinske narode, tako da nisu birala sredstva niti načine kako izvesti ovaj pothvat. Britanske vlasti osnovale su razne paravojne vojne snage, urođeničke milicije pod izravnom vlasti, a mnogi zemljovlasnici vodili su svoje osobne bitke s plemenima. Britanski kolonijalisti su koristili podijeljenost i svađe između pojedinih aboridžinskih naroda u svoje svrhe tako da su davali robu i usluge jednima, za izdaju, za uzvrat za palež i ubojstva protivnika britanske krune. Problem s aboridžinskim narodima bila je ta da se zbog decentralizirane kulture, nisu nikako mogli doći do zajedničkog jezika da udruže svoje snage protiv kolonijalista, jer aboridžini nisu imali razvijene klasne structure niti izraženu ratničku kulturu ili klasu kao što je bilo pristuno recimo kod novozelandskih [[Maori\|Maora]]. Zbog svega ovoga, aboridžini su trpjeli tako da kroz vrijeme od ranih 1800tih do početka 20. stoljeća u međusobnim borbama je poginulo preko 30.000 aboridžina sprema 1.500 (doseljenika, vojnika, i aboridžinskih [[kvisling]]a). <ref>https://web.archive.org/web/20060718191740/http://www.abc.net.au/frontier/stories/ep3.htm , pristupljeno 5. listopada 2016.</ref> Prema nekim procijenama od ruke aboridžinskih kvislinga (Urođeničke policije eng. Native police) između 1857. i 1897 ubijeno je preko 24.000 aboridžinskih muškaraca, žena, djece i staraca. <ref>R Evans, quoted in T Bottoms (2013) Conspiracy of Silence: Queensland's frontier killing times, Allen & Unwin, p.181</ref> Najveći masakar bijelih došljaka izvedeli su aboridžini 27. listopada 1857. godine kada je ubijeno 11 europljana na obalama rijeke Dawson kod stanice Martha Fraser's Hornet Bank. Ovo je ujednio i naveći zabilježeni masakar bijelih došljaka u Australiji koji su izveli aboridžini.<ref>Reid, Gordon: A Nest of Hornets: The Massacre of the Fraser family at Hornet Bank Station, Central Queensland, 1857, and related events, Melbourne 1982.</ref>		Dolazak britnaskih kolonista u 1800-tim nije bio dočekan sjedeći od aboridžinskih naroda koji su naseljavali proctor sadašnjeg Queenslanda, zbog stoljetnog kontakta aboridžina s europskim i indonežanskim trgovcima koji sežu do 1600-tih. Britanske kolonijalne vlasti htjele su što brže uspostaviti vlast nad svojim teritorijem, i htjele su na svaki način pokoriti aborižinske narode, tako da nisu birala sredstva niti načine kako izvesti ovaj pothvat. Britanske vlasti osnovale su razne paravojne vojne snage, urođeničke milicije pod izravnom vlasti, a mnogi zemljovlasnici vodili su svoje osobne bitke s plemenima. Britanski kolonijalisti su koristili podijeljenost i svađe između pojedinih aboridžinskih naroda u svoje svrhe tako da su davali robu i usluge jednima, za izdaju, za uzvrat za palež i ubojstva protivnika britanske krune. Problem s aboridžinskim narodima bila je ta da se zbog decentralizirane kulture, nisu nikako mogli doći do zajedničkog jezika da udruže svoje snage protiv kolonijalista, jer aboridžini nisu imali razvijene klasne structure niti izraženu ratničku kulturu ili klasu kao što je bilo pristuno recimo kod novozelandskih [[Maori\|Maora]]. Zbog svega ovoga, aboridžini su trpjeli tako da kroz vrijeme od ranih 1800tih do početka 20. stoljeća u međusobnim borbama je poginulo preko 30.000 aboridžina sprema 1.500 (doseljenika, vojnika, i aboridžinskih [[kvisling]]a). <ref>https://web.archive.org/web/20060718191740/http://www.abc.net.au/frontier/stories/ep3.htm , pristupljeno 5. listopada 2016.</ref> Prema nekim procijenama od ruke aboridžinskih kvislinga (Urođeničke policije eng. Native police) između 1857. i 1897 ubijeno je preko 24.000 aboridžinskih muškaraca, žena, djece i staraca. <ref>R Evans, quoted in T Bottoms (2013) Conspiracy of Silence: Queensland's frontier killing times, Allen & Unwin, p.181</ref> Najveći masakar bijelih došljaka izvedeli su aboridžini 27. listopada 1857. godine kada je ubijeno 11 europljana na obalama rijeke Dawson kod stanice Martha Fraser's Hornet Bank. Ovo je ujednio i naveći zabilježeni masakar bijelih došljaka u Australiji koji su izveli aboridžini.<ref>Reid, Gordon: A Nest of Hornets: The Massacre of the Fraser family at Hornet Bank Station, Central Queensland, 1857, and related events, Melbourne 1982.</ref>

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-23T02:29:16Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Okvir države Australije
|ime =Queensland
|izvorno_ime =Queensland
|ime_genitiv =Queenslanda
|zastava =Flag_of_Queensland.svg
|grb =Coat of Arms of Queensland.svg
|nadimak =Država sunca, pametna država
|moto ="Audax at Fidelis" (Bold but Faithful)
|eng_ime =Queensland
|glavni_grad =Brisbane
|vladar1 =Guverner
|vladar2 =Premijer
|vladar1_osoba =Paul de Jersey
|vladar2_osoba =Annastacia Palaszczuk (Australska laburistička stranka)
|mjesta_u_domu =28
|mjesta_u_senatu =12
|površina =1.852.642
|površina_kopna =1.730.648
|površina_vode =121.994
|vode =6,58
|stanovništvo =4.164.590
|godina_popisa =2006
|gustoća_stanovništva =2,35
|najvisa =[[Mt. Bartle Frere]], 1.622 m
|najniza =?
|vremenska_zona =+10
|postanska =QLD
|ISOkod =AU-QLD
|web_stranica =www.qld.gov.au
|komentar =
}}

'''Queensland''' je [[Australija|australska]] država koja zauzima sjeveroistočni kut kontinenta. Graniči sa [[Sjeverni teritorij|Sjevernim teritorijem]], [[Južna Australija|Južnom Australijom]] i [[Novi Južni Wales|Novim Južnim Walesom]].

==Povijest==
===Dolazak aboridžina===
==Britansko koloniziranje i rat s aboridžinima==
[[File:Bulla Queensland 1861.jpg|thumb|Bitka između aboridžina i britanske ekspedicije kod Bulle 1861. godine]]

Dolazak britnaskih kolonista u 1800-tim nije bio dočekan sjedeći od aboridžinskih naroda koji su naseljavali proctor sadašnjeg Queenslanda, zbog stoljetnog kontakta aboridžina s europskim i indonežanskim trgovcima koji sežu do 1600-tih. Britanske kolonijalne vlasti htjele su što brže uspostaviti vlast nad svojim teritorijem, i htjele su na svaki način pokoriti aborižinske narode, tako da nisu birala sredstva niti načine kako izvesti ovaj pothvat. Britanske vlasti osnovale su razne paravojne vojne snage, urođeničke milicije pod izravnom vlasti, a mnogi zemljovlasnici vodili su svoje osobne bitke s plemenima. Britanski kolonijalisti su koristili podijeljenost i svađe između pojedinih aboridžinskih naroda u svoje svrhe tako da su davali robu i usluge jednima, za izdaju, za uzvrat za palež i ubojstva protivnika britanske krune. Problem s aboridžinskim narodima bila je ta da se zbog decentralizirane kulture, nisu nikako mogli doći do zajedničkog jezika da udruže svoje snage protiv kolonijalista, jer aboridžini nisu imali razvijene klasne structure niti izraženu ratničku kulturu ili klasu kao što je bilo pristuno recimo kod novozelandskih [[Maori|Maora]]. Zbog svega ovoga, aboridžini su trpjeli tako da kroz vrijeme od ranih 1800tih do početka 20. stoljeća u međusobnim borbama je poginulo preko 30.000 aboridžina sprema 1.500 (doseljenika, vojnika, i aboridžinskih [[kvisling]]a). <ref>https://web.archive.org/web/20060718191740/http://www.abc.net.au/frontier/stories/ep3.htm , pristupljeno 5. listopada 2016.</ref> Prema nekim procijenama od ruke aboridžinskih kvislinga (Urođeničke policije eng. Native police) između 1857. i 1897 ubijeno je preko 24.000 aboridžinskih muškaraca, žena, djece i staraca. <ref>R Evans, quoted in T Bottoms (2013) Conspiracy of Silence: Queensland's frontier killing times, Allen & Unwin, p.181</ref> Najveći masakar bijelih došljaka izvedeli su aboridžini 27. listopada 1857. godine kada je ubijeno 11 europljana na obalama rijeke Dawson kod stanice Martha Fraser's Hornet Bank. Ovo je ujednio i naveći zabilježeni masakar bijelih došljaka u Australiji koji su izveli aboridžini.<ref>Reid, Gordon: A Nest of Hornets: The Massacre of the Fraser family at Hornet Bank Station, Central Queensland, 1857, and related events, Melbourne 1982.</ref>

=== 20. stoljeće ===
=== 21. stoljeće ===

==Zemljopis==

==Stanovništvo==

==Politika i organizacija==

==Ekonomija==

==Prijevoz==

==Obrazovanje==

==Šport==

==Povezani članci==

==Vrela==

==Vanjske poveznice==

{{mrva-Australija}}

{{Države i teritoriji Australije}}

[[Kategorija:Države i teritoriji Australije]]