Quanzhou - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{(.)ommonscat(.*)}}' u ''

2026-03-09T03:12:40Z

Zamjena teksta - '{{(.)ommonscat(.*)}}' u ''

←Starija inačica		Inačica od 9. ožujak 2026. u 03:12
Redak 396:		Redak 396:

	==Izvori==		==Izvori==
	~~{{commonscat}}~~
	{{izvori}}		{{izvori}}
	* Bill Brown, ''Mystic Quanzhou: City of Light'', Xiamen, China: Xiamen University Press, 2004.		* Bill Brown, ''Mystic Quanzhou: City of Light'', Xiamen, China: Xiamen University Press, 2004.

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{zh}}' u '{{kin oznaka}}'

2025-06-02T23:13:57Z

Zamjena teksta - '{{zh}}' u '{{kin oznaka}}'

←Starija inačica		Inačica od 2. lipanj 2025. u 23:13
Redak 164:		Redak 164:

	}}		}}
	'''Quanzhou''' ([[kineski]]: 泉州, pinyin: ''Quánzhōu'' za „Proljetna prefektura”; [[hokkien]]: 刺桐城, ''Chôan-chiu'') je [[grad]]-[[Politička podjela Kine\|prefektura]] kineske pokrajine [[Fujian]], na jugoistoku [[Kina\|Kine]]. Graniči sa svim drugim gradovima na razini prefekture osim dva ([[Ningde]] i [[Nanping]]) i nalazi se na obali [[Tajvanski tjesnac\|Tajvanskog tjesnaca]]. Quanzhou ima površinu od 11.218,91 km² i prema nacionalnom popisu stanovništva NR Kine iz 2020. godine imao je 6.669.711 stanovnika.<ref name=CF>[https://www.citypopulation.de/en/china/fujian/admin/ China: Fújiàn (Prefectures, Cities, Districts and Counties) - Population Statistics, Charts and Map], {{zh}} Pristupljeno 26. lipnja 2022.</ref>		'''Quanzhou''' ([[kineski]]: 泉州, pinyin: ''Quánzhōu'' za „Proljetna prefektura”; [[hokkien]]: 刺桐城, ''Chôan-chiu'') je [[grad]]-[[Politička podjela Kine\|prefektura]] kineske pokrajine [[Fujian]], na jugoistoku [[Kina\|Kine]]. Graniči sa svim drugim gradovima na razini prefekture osim dva ([[Ningde]] i [[Nanping]]) i nalazi se na obali [[Tajvanski tjesnac\|Tajvanskog tjesnaca]]. Quanzhou ima površinu od 11.218,91 km² i prema nacionalnom popisu stanovništva NR Kine iz 2020. godine imao je 6.669.711 stanovnika.<ref name=CF>[https://www.citypopulation.de/en/china/fujian/admin/ China: Fújiàn (Prefectures, Cities, Districts and Counties) - Population Statistics, Charts and Map], {{kin oznaka}} Pristupljeno 26. lipnja 2022.</ref>

	U nekim starijim kartama se navodi pod imenima '''Chinchew''', '''Chinchu''' ili '''Zaitun''' ([[arapski]] زيتون za „grad maslina”, kako ga je nazvao [[Ibn Batuta]]<ref>Thomas Meyer zur Capellen, ''Lexikon der Gewebe. 5., grundlegende überarbeitete und erweiterte Auflage'', Deutscher Fachverlag, Frankfurt am Main, 2015., ISBN 978-3-86641-258-3, str. 356.</ref>). Ovaj posljednji naziv je poslužio za [[francuski]] naziv posebne tkanine koja je potjecala iz ovog grada u srednjem vijeku, [[saten]]. Naime, Quanzhou je bio prva postaja pomorskog [[put svile\|puta svile]] koji je završavao u Egiptu i od tada je bio jako povezan s [[islam]]skim [[Arapi\|arapskim]] svijetom.		U nekim starijim kartama se navodi pod imenima '''Chinchew''', '''Chinchu''' ili '''Zaitun''' ([[arapski]] زيتون za „grad maslina”, kako ga je nazvao [[Ibn Batuta]]<ref>Thomas Meyer zur Capellen, ''Lexikon der Gewebe. 5., grundlegende überarbeitete und erweiterte Auflage'', Deutscher Fachverlag, Frankfurt am Main, 2015., ISBN 978-3-86641-258-3, str. 356.</ref>). Ovaj posljednji naziv je poslužio za [[francuski]] naziv posebne tkanine koja je potjecala iz ovog grada u srednjem vijeku, [[saten]]. Naime, Quanzhou je bio prva postaja pomorskog [[put svile\|puta svile]] koji je završavao u Egiptu i od tada je bio jako povezan s [[islam]]skim [[Arapi\|arapskim]] svijetom.
Redak 380:		Redak 380:
	Quanzhou je ekonomski najmoćniji grad među gradovima na razini prefekture u Fujianu.		Quanzhou je ekonomski najmoćniji grad među gradovima na razini prefekture u Fujianu.

	Do kraja 2021. obujam izvoza robe iz Quanzhoua premašio je 200 milijardi juana (oko 31,5 milijardi američkih dolara), a BDP po glavi stanovnika 2019. god. je iznosio 114.067 juana (US$16.535)<ref>[http://www.quanzhou.gov.cn/zfb/xxgk/zfxxgkzl/tjxx/tjgb/202003/t20200330_2185747.htm 2019年泉州市国民经济和社会发展统计公报], Quanzhou Municipal Statistic Bureau, 30. ožujka 2020., arhivirano od originala 15. siječnja 2021. {{zh}} Pristupljeno 27. lipnja 2022.</ref>.		Do kraja 2021. obujam izvoza robe iz Quanzhoua premašio je 200 milijardi juana (oko 31,5 milijardi američkih dolara), a BDP po glavi stanovnika 2019. god. je iznosio 114.067 juana (US$16.535)<ref>[http://www.quanzhou.gov.cn/zfb/xxgk/zfxxgkzl/tjxx/tjgb/202003/t20200330_2185747.htm 2019年泉州市国民经济和社会发展统计公报], Quanzhou Municipal Statistic Bureau, 30. ožujka 2020., arhivirano od originala 15. siječnja 2021. {{kin oznaka}} Pristupljeno 27. lipnja 2022.</ref>.

	U okrugu Quangang nalazi se rafinerija i petrokemijski kompleks tvrtke Fujian Petrochemical Company i ruskog Sinopeca. Na području kompleksa djeluju petrokemijska tvornica Fujian Refining & Petrochemical Company (zajednička tvrtka s [[ExxonMobil]] i [[Saudi Aramco]]) i tvornica za preradu plina Fujian Linde (zajednička tvrtka s njemačkim [[Linde plc]])<ref>[https://www.ogj.com/refining-processing/article/17291089/sinopec-fujian-petrochemical-exxonmobil-aramco-jvs-to-initiate-35-billion-china-refining-chemical-marketing-projects Zajednička poduzeća Sinopec, Fujian Petrochemical, ExxonMobil, Aramco pokrenut će projekte rafiniranja, kemije i marketinga u Kini od 3,5 milijardi dolara], The Oil & Gas Journal, 26. kolovoza 2004 {{eng oznaka}} Pristupljeno 27. lipnja 2022.</ref>.		U okrugu Quangang nalazi se rafinerija i petrokemijski kompleks tvrtke Fujian Petrochemical Company i ruskog Sinopeca. Na području kompleksa djeluju petrokemijska tvornica Fujian Refining & Petrochemical Company (zajednička tvrtka s [[ExxonMobil]] i [[Saudi Aramco]]) i tvornica za preradu plina Fujian Linde (zajednička tvrtka s njemačkim [[Linde plc]])<ref>[https://www.ogj.com/refining-processing/article/17291089/sinopec-fujian-petrochemical-exxonmobil-aramco-jvs-to-initiate-35-billion-china-refining-chemical-marketing-projects Zajednička poduzeća Sinopec, Fujian Petrochemical, ExxonMobil, Aramco pokrenut će projekte rafiniranja, kemije i marketinga u Kini od 3,5 milijardi dolara], The Oil & Gas Journal, 26. kolovoza 2004 {{eng oznaka}} Pristupljeno 27. lipnja 2022.</ref>.
Redak 409:		Redak 409:

	== Vanjske poveznice ==		== Vanjske poveznice ==
	* [http://www.fjqz.gov.cn/ Službene vladine stranice Quanzhoua] {{zh}} Pristupljeno 26, lipnja 2022.		* [http://www.fjqz.gov.cn/ Službene vladine stranice Quanzhoua] {{kin oznaka}} Pristupljeno 26, lipnja 2022.
	* [http://chinaheritagenewsletter.anu.edu.au/scholarship.php?searchterm=005_zayton.inc&issue=005 The Stones of Zayton speak], ''China Heritage Newsletter'', No. 5, ožujak 2006. - pregled nekoliko knjiga o arheologiji Quanzhoua; rasprava o islamskim i kršćanskim arheološkim spomenicima {{eng oznaka}} Pristupljeno 26, lipnja 2022.		* [http://chinaheritagenewsletter.anu.edu.au/scholarship.php?searchterm=005_zayton.inc&issue=005 The Stones of Zayton speak], ''China Heritage Newsletter'', No. 5, ožujak 2006. - pregled nekoliko knjiga o arheologiji Quanzhoua; rasprava o islamskim i kršćanskim arheološkim spomenicima {{eng oznaka}} Pristupljeno 26, lipnja 2022.

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{UNESCO-svjetska baština' u '{{UNESCO – svjetska baština'

2025-04-18T03:09:53Z

Zamjena teksta - '{{UNESCO-svjetska baština' u '{{UNESCO – svjetska baština'

←Starija inačica		Inačica od 18. travanj 2025. u 03:09
Redak 199:		Redak 199:
	==Znamenitosti==		==Znamenitosti==
	[[Datoteka:开元寺镇国塔（东塔）1.jpg\|lijevo\|mini\|<center>Zhenguo pagoda hrama Kaiyuan, osnovanog 686. god.]]		[[Datoteka:开元寺镇国塔（东塔）1.jpg\|lijevo\|mini\|<center>Zhenguo pagoda hrama Kaiyuan, osnovanog 686. god.]]
	{{UNESCO-svjetska baština		{{UNESCO – svjetska baština
	\|ime mjesta = Quanzhou, emporij Song-Yuan Kine		\|ime mjesta = Quanzhou, emporij Song-Yuan Kine
	\|slika = Quanzhou Confucian Temple Dacheng Hall 2019 (4).jpg		\|slika = Quanzhou Confucian Temple Dacheng Hall 2019 (4).jpg

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{Naselje' u '{{Infookvir naselje'

2025-04-04T11:30:58Z

Zamjena teksta - '{{Naselje' u '{{Infookvir naselje'

←Starija inačica		Inačica od 4. travanj 2025. u 11:30
Redak 1:		Redak 1:
	{{~~Naselje~~		{{Infookvir naselje
	\| ime =Quanzhou		\| ime =Quanzhou
	\| ime_genitiv =Quanzhoua		\| ime_genitiv =Quanzhoua

WikiSysop: Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{Naselje | ime =Quanzhou | ime_genitiv =Quanzhoua | izvorno_ime =刺桐城 | translit_jezik1 = Chüanchowfu, Chin-chiang | translit_jezik1_vrsta = | tr...«.

2022-07-13T03:08:54Z

Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{Naselje | ime =Quanzhou | ime_genitiv =Quanzhoua | izvorno_ime =刺桐城 | translit_jezik1 = Chüanchowfu, Chin-chiang | translit_jezik1_vrsta = | tr...«.

Nova stranica

{{Naselje
| ime =Quanzhou
| ime_genitiv =Quanzhoua
| izvorno_ime =刺桐城
| translit_jezik1 = Chüanchowfu, Chin-chiang
| translit_jezik1_vrsta =
| translit_jezik1_info =
| translit_jezik1_vrsta1 =
| translit_jezik1_info1 =
| translit_jezik1_vrsta2 =
| translit_jezik1_info2 =
| translit_jezik1_vrsta3 =
| translit_jezik1_info3 =
| translit_jezik1_vrsta4 =
| translit_jezik1_info4 =
| translit_jezik1_vrsta5 =
| translit_jezik1_info5 =
| translit_jezik1_vrsta6 =
| translit_jezik1_info6 =
| translit_jezik2 =
| translit_jezik2_vrsta =
| translit_jezik2_info =
| translit_jezik2_vrsta1 =
| translit_jezik2_info1 =
| translit_jezik2_vrsta2 =
| translit_jezik2_info2 =
| translit_jezik2_vrsta3 =
| translit_jezik2_info3 =
| translit_jezik2_vrsta4 =
| translit_jezik2_info4 =
| translit_jezik2_vrsta5 =
| translit_jezik2_info5 =
| translit_jezik2_vrsta6 =
| translit_jezik2_info6 =

| slika_panorama = 泉州之眼上东北向晋江大桥北互通.jpg
| veličina_slike =300px
| opis_slike = Panorama Quanzhoua

| slika_zastava =
| slika_zastava_veličina =
| slika_pečat =
| slika_pečat_veličina =
| slika_grb =
| slika_grb_veličina =
| slika_amblem_prazno =
| slika_amblem_prazno_veličina =
| slika_amblem_prazno_opis =

| slika_karta =ChinaFujianQuanzhou.png
| veličina_karte =300px
| opis_karte =Položaj Quanzhoua u pokrajini Fujian
| slika_karta1 =
| veličina_karte1 =
| opis_karte1 =

| slika_lokacijska_karta_država = Kina

| nadimak = ''Cìtóng Chéng'' („Grad stabala [[tung]]a”)
| geslo =

| širina-stupnjevi =24
| širina-minute =52.28
| širina-oznaka =N
| dužina-stupnjevi =118
| dužina-minute =40.33
| dužina-oznaka =E

| lokacija_ime =[[Popis država|Država]]
| lokacija_info = {{ZD|K|KIN}} [[Kina]]
| lokacija1_ime =[[Politička podjela Kine|Pokrajina]]
| lokacija1_info =[[Fujian]]
| lokacija2_ime =
| lokacija2_info =
| lokacija3_ime =
| lokacija3_info =

| utemeljenje_ime =
| utemeljenje_datum =
| utemeljenje1_ime =
| utemeljenje1_datum =
| utemeljenje2_ime =
| utemeljenje2_datum =
| utemeljenje3_ime =
| utemeljenje3_datum =
| osnivač =
| nazvan_po =

| dijelovi = Fangze distrikt
| vrsta_dijelova = Općinsko središte
| d1-d50

| vrsta_vlasti =
| vlast_bilješke =
| titula_vođe =Gradonačelnik
| ime_vođe =Wang Yongli
| stranka_vođe =
| titula_vođe1 =Sekretar Komunističke partije
| ime_vođe1 =Kang Tao
| titula_vođe2 =
| ime_vođe2 =
| titula_vođe3 =
| ime_vođe3 =
| titula_vođe4 =
| ime_vođe4 =

| površina_bilješke =
| površina_ukupna = 4.274,5 [[Kilometar četvorni|km²]]
| površina_kopna =
| površina_vode =
| postotak_vode =
| površina_uža =872,4 km²
| površina_šira =11.218,91 km²
| površina_prazno1_ime =
| površina_prazno1 =
| površina_prazno2_ime =
| površina_prazno2 =
| visina =
| visina_izvor =
| visina_max =
| visina_min =

| stanovništvo_godina =2020.
| stanovništvo_bilješke =
| stanovništvo = 6.669.711
| stanovništvo_gustoća = 1.600 stanovnika/km²
| stanovništvo_uže =1.728.386
| stanovništvo_uže_gustoća =2.000 stanovnika/km²
| stanovništvo_šire =8.782.285
| stanovništvo_šire_gustoća =780 stanovnika/km²
| stanovništvo_prazno1_ime =
| stanovništvo_prazno1 =
| stanovništvo_gustoća_prazno1 =
| stanovništvo_prazno2_ime =
| stanovništvo_prazno2 =
| stanovništvo_gustoća_prazno2 =

| vremenska_zona =Kinesko standardno vrijeme
| utc_pomak =+8
| vremenska_zona_DST =ne primjenjuje se
| utc_pomak_DST =+8
| poštanski_broj =362000
| pozivni_broj =5995
| gradovi_prijatelji =

| prazno_ime = [[BDP]] (2019.)
| prazno_info = 994.666 milijardi [[$]]
| prazno1_ime = - po glavi stanovnika
| prazno1_info = 114.067 $
| prazno2_ime = Registarske pločice
| prazno2_info = 闽C
| prazno3_ime = Lokalni jezik
| prazno3_info = [[Min Nan]]: [[Hokkien]] (Quanzhou dijalekt)
| prazno4_ime =
| prazno4_info =
| prazno5_ime =
| prazno5_info =
| prazno6_ime =
| prazno6_info =

| web_stranica =[http://www.quanzhou.gov.cn/ www.quanzhou.gov.cn]

| bilješke =

}}
'''Quanzhou''' ([[kineski]]: 泉州, pinyin: ''Quánzhōu'' za „Proljetna prefektura”; [[hokkien]]: 刺桐城, ''Chôan-chiu'') je [[grad]]-[[Politička podjela Kine|prefektura]] kineske pokrajine [[Fujian]], na jugoistoku [[Kina|Kine]]. Graniči sa svim drugim gradovima na razini prefekture osim dva ([[Ningde]] i [[Nanping]]) i nalazi se na obali [[Tajvanski tjesnac|Tajvanskog tjesnaca]]. Quanzhou ima površinu od 11.218,91 km² i prema nacionalnom popisu stanovništva NR Kine iz 2020. godine imao je 6.669.711 stanovnika.<ref name=CF>[https://www.citypopulation.de/en/china/fujian/admin/ China: Fújiàn (Prefectures, Cities, Districts and Counties) - Population Statistics, Charts and Map], {{zh}} Pristupljeno 26. lipnja 2022.</ref>

U nekim starijim kartama se navodi pod imenima '''Chinchew''', '''Chinchu''' ili '''Zaitun''' ([[arapski]] زيتون za „grad maslina”, kako ga je nazvao [[Ibn Batuta]]<ref>Thomas Meyer zur Capellen, ''Lexikon der Gewebe. 5., grundlegende überarbeitete und erweiterte Auflage'', Deutscher Fachverlag, Frankfurt am Main, 2015., ISBN 978-3-86641-258-3, str. 356.</ref>). Ovaj posljednji naziv je poslužio za [[francuski]] naziv posebne tkanine koja je potjecala iz ovog grada u srednjem vijeku, [[saten]]. Naime, Quanzhou je bio prva postaja pomorskog [[put svile|puta svile]] koji je završavao u Egiptu i od tada je bio jako povezan s [[islam]]skim [[Arapi|arapskim]] svijetom.

Quanzhou je poznat po izvornoj Hokkien kulturi i jedinstvenoj mješavini vjerskih građevina u Starom gradu iz razdoblja kada je bio središte srednjovjekovne pomorske trgovine. Ovi spomenici su upisani na [[UNESCO]]-v [[popis mjesta svjetske baštine u Aziji]] u srpnju 2021. god. kao „Emporij Song-Yuan Kine”<ref>"[https://whc.unesco.org/en/news/2317/ Cultural sites in China, India, Iran and Spain inscribed on UNESCO’s World Heritage List]", UNESCO {{eng oznaka}} Pristupljeno 26. lipnja 2022.</ref>
[[Datoteka:Lingshan_Islamic_Cemetery_-_city_view_-_DSCF8486.JPG|mini|lijevo|<center>Nova naselja Quanzhoua istočno od starog gradskog središta.]]
==Zemljopisne odlike==
[[Datoteka:QuanzhouCityfromMtQingyuan.JPG|lijevo|mini|<center>Pogled na Quanzhou sa planine Qingyuan.]]
Grad leži na kopnu između dva ušća rijeka, Jin i Luo, koje utječu u istoimeni Quanzhou zaljev na obali [[Tajvanski tjesnac|Tajvanskog tjesnaca]]. Quanzhou ima površinu od 11.218,91 km² i prostire se od mora na istoku prema brdovitom i planinskom zapadu pokrajine, gdje graniči s [[Longyan]]om na jugozapadu i [[Sanming]]om na sjeverozapadu, te [[Putian]]om na sjeveru. Ovo područje je povezano s gradovima [[Xiamen]] na jugu i [[Zhangzhou]] na zapadu, te s njima čini metropolijsko područje od preko 5 milijuna stanovnika.

==Povijest==

[[Datoteka:Lingshan_Islamic_Cemetery_-_two_worthies_-_DSCF8409.JPG|lijevo|mini|<center>[[Turbe]] dvaju islamskih vjerodostojnika koji su sahranjeni u Quanzhou za dinastije T'ang.]]
[[Datoteka:Southeast Asia trade route map XIIcentury.jpg|lijevo|mini|<center>Trgovački putovi u jugoistočnoj Aziji od 12.-14. st.]]
Područje Quanzhoua je bilo izvan utjecaja [[Qin (dinastija)|dinastija Qin]] i [[Dinastija Han|Han]] jer su njihovi putovi dosezali samo zapadno od Fujiana i duž kanala [[Lingqu]]. No, u doba [[Južne i Sjeverne dinastije|Južnih i sjevernih dinastija]] (420. – 589.) [[Dinastija Chen|dinastija Chen]] je 568. godine osnovala regiju Fengzhou (丰州) kao bazu svojih vojnih operacija. No, već 590ih regiju osvaja general Yang Su iz [[Dinastija Sui|dinastije Sui]]. Nakon što ovu regiju osvaja dinastija [[T'ang]] 718. god., između dva ogranka ušća rijeke Jin osnovan je grad Quanzhou kao središte pokrajine Jinjiang (晋江县)<ref name=GA>Gloria Allaire, ''"Zaiton". Trade, Travel, and Exploration in the Middle Ages: An Encyclopedia'', Abingdon: Routledge, 2000. ISBN 9781135590949</ref>.
Otprije povezan s unutarnjim [[Fujian]]om cestama i kanalima, Quanzhou je postao međunarodno značajan u prvom stoljeću vladavine [[Dinastija Sung|dinastije Song]]<ref name=RVG>Richard Von Glahn, ''[https://books.google.com/books?id=Z5C9CwAAQBAJ&pg=PT394 The Economic History of China: From Antiquity to the Nineteenth Century]'', str. 394. ISBN 9781316538852</ref>. Quanzhou je dobio „Ured za pomorsku trgovinu” 1079. ili 1087. god. i funkcionirao je kao početna točka pomorskog [[put svile|puta svile]] i za [[dinastija Yuan|dinastije Yuan]], zasjenivši i kopnene trgovačke rute i [[Guangzhou]]<ref name=GW>Geoff Wade, ''[https://books.google.com/books?id=gkDeCgAAQBAJ&pg=PT72 Chinese Engagement with the Indian Ocean during the Song, Yuan, and Ming Dynasties (Tenth to Sixteenth Centuries)]'', Michael Pearson, (ur.), ''Trade, Circulation, and Flow in the Indian Ocean World'', ''Palgrave Series in Indian Ocean World Studies'', Basingstoke: Palgrave Macmillan, 2015., str. 72. ISBN 9781137566249</ref>. Natpis iz 1095. god. bilježi dva konvoja, svaki od dvadeset brodova, koji svake godine pristižu iz južnih mora<ref name=RVG/>. Pomorska trgovina Quanzhoua doprinjela je razvoju industrije keramike, šećera, alkohola i soli u tom području. Devedeset posto Fujianove proizvodnje keramike u to vrijeme bio je seladon boje žada, proizveden za izvoz<ref name=RVG/>. [[Tamjan]] je bio toliko željen uvoz da su unapređenja trgovačkih nadzornika u Guangzhouu i Quanzhou bila vezana uz iznos koji su mogli donijeti tijekom svog mandata<ref>Angela Schottenhammer, ''[https://books.google.com/books?id=YJibpHfnw94C&pg=PA145 Transfer of Xiangyao 香藥 from Iran and Arabia to China: A Reinvestigation of Entries in the Youyang Zazu 酉陽雜俎 (863)]'', ''Aspects of the Maritime Silk Road: From the Persian Gulf to the East China Sea, East Asian Maritime History, Vol. 10.'' Wiesbaden: Harrassowitz Verlag, 2010. str. 145. ISBN 9783447061032</ref>. Tijekom ovog razdoblja Quanzhou je bio jedna od najvećih i najkozmopolitnijih morskih luka na svijetu, istinski emporij svjetskih bogatstava. O tomu svjedoče i brojni nadgrobni spomenici iz ovog razdoblja, pisani na [[kineski|kineskom]], [[arapski|arapskom]], [[Sirski jezik|sirskom]] i [[latinski|latinskom jeziku]]<ref name=GA/>.
[[Datoteka:La cite de Caitan.jpg|lijevo|mini|<center>''Grad Caitan (Zajton)'' kako ga je zamislio umjetnik pri ilustriranju „Knjige čuda svijeta” (''Il Millione'') [[Marko Polo|Marka Pola]] u 15. st.]]
U izvješću iz 1206. god. navedeni su trgovci iz [[Arabija|Arabije]], [[Iran]]a, [[Indija|indijskog potkontinenta]], [[Sumatra|Sumatre]], [[Kambodža|Kambodže]], [[Brunej]]a, [[Java|Jave]], [[Champa|Champe]], [[Burma|Burme]], [[Anadolija|Anadolije]], [[Koreja|Koreje]], [[Japan]]a i gradova-država [[Filipini|Filipina]]<ref name=GA/>. Jedan od gradskih carinskih inspektora, Zhao Rugua, završio je svoj opširni „Opis barbarskih naroda” oko 1225. god., bilježeći ljude, mjesta i predmete uključene u kinesku vanjsku trgovinu u njegovo doba. Drugi carski zapisi iz tog vremena koriste ga kao nulti [[miljokaz]] za udaljenosti između Kine i stranih zemalja. [[Tamili|Tamilski]] trgovci izrezbarili su idole Višnua i Šive i izgradili hinduističke hramove u Quanzhouu.

Međutim, tijekom 13. stoljeća prosperitet Quanzhoua je opao zbog nestabilnosti među njegovim trgovačkim partnerima i sve većih ograničenja koja je uvela dinastija Song u pokušaju da ograniči odljev bakrene i brončane valute iz područja koja su bila prisiljena koristiti hiperinflacijski papirnati novac<ref name=GA/>. Nadalje, sve veći značaj Japana za kinesku vanjsku trgovinu pogodovao je sjevernoj luci [[Ningbo]] na račun Quanzhoua<ref name=GA/>.
[[Datoteka:Quanzhou Luoyang Bridge 20170727.jpg|lijevo|mini|<center>Most Luoyang iz 1058. god., jedan od „četiri drevna kineska mosta”, dug je 1,2 km i spaja današnje okruge Hui'an i Luojiang.]]
Pod [[Mongoli|mongolskom]] [[dinastija Yuan|dinastijom Yuan]], 1277. godine u gradu je uspostavljen Ured nadzornika vanjske trgovine, zajedno s onima u [[Šangaj]]u, Ningbou i [[Guangzhou]]. Bivši nadzornik dinastije Song, Pu Shougeng, arapski ili perzijski musliman<ref name=GW/>, zadržan je na novom mjestu i on je koristeći svoje kontakte jako uspješno obnovio gradsku trgovinu pod novim vladarima<ref name=GW/>. Do 1280-ih Quanzhou je ponekad služio kao glavni grad pokrajine Fujian, a njegovo stanovništvo je 1283. godine brojalo oko 455.000, dok su glavni predmeti trgovine bili su [[papar]] i drugi začini, drago kamenje, [[biser]]i i [[porculan]]<ref name=GA/>. To je bila polazišna točka povratne ekspedicije Marka Pola 1292. godine, koja je pratila 17-godišnju mongolsku princezu Kököchin do njezina zaručnika u perzijskom Ilkhanatu. Nekoliko desetljeća kasnije, to je bila točka dolaska i polaska za Ibn Batutu. Marko Polo je zabilježio da su carevi Yuana ostvarili „ogromnu zaradu” od svojih 10% dažbina na trgovinu u luci. On je luku Quanzhoua nazvao „jednom od dva najveća trgovačka utočišta na svijetu” i „Aleksandrijom Istoka”. [[Ibn Batuta]] ju je jednostavno nazvao „najvećom lukom na svijetu”. Također, [[Kublaj-kan]]ove [[Mongolska invazija Japana|invazije na Japan]]<ref name=GA/> i Javu isplovile su prvenstveno iz ove luke. Islamski geograf Abulfeda zabilježio je, oko 1321., da su njegove gradske zidine uništili Mongoli. Sredinom 1320-ih, [[Odorik iz Pordenone|fra Odorik]] je zabilježio dva [[Franjevci|franjevačka]] [[samostan]]a u gradu, ali je priznao da su budistički samostani bili mnogo veći, s preko 3000 redovnika u jednom.
Nakon brojnih zakona kojima se pokušala ograničiti utjecaj muslimanskih trgovaca u gradu, sredinom 14. stoljeća muslimani su se počeli buniti protiv mongolske vladavine. Od 1357.-1367. muslimanski perzijski garnizon Yisibaxi pokrenuo je otvorenu pobunu protiv dinastije Yuan u Quanzhouu i južnom Fujianu („Ispah buna”). Na koncu, lojalističke snage dinastije Yuan iz pokrajine Fuzhoua porazile su muslimanske pobunjenike 1367. god. nakon što je muslimanski pobunjenički časnik po imenu Jin Ji prebjegao iz Yawune<ref>Liu 刘, Yingsheng 迎胜, ''[https://books.google.com/books?id=GSA_AaRdgioC&pg=PA121 Muslim Merchants in Mongol Yuan China]'', iz Angela Schottenhammer(ur.), ''The East Asian Mediterranean: Maritime Crossroads of Culture, Commerce and Human Migration. East Asian economic and socio-cultural studies: East Asian maritime history. Vol. 6'' (ilustrirano izd.), Otto Harrassowitz Verlag, 2008. str. 121. ISBN 978-3447058094 ISSN 1860-1812</ref>. Pobjednički general Chen Youding nastavio je provoditi progon sunitske zajednice, koji je kulminirao u događaju koji je ostao poznat kao „Trodnevni masakr stranaca”. Emigranti koji su pobjegli od progona raspršili su se po cijeloj jugoistočnoj Aziji, što je eventualno dovelo do razvoja Islama u ovom području<ref name=GW/>.
[[Ming (dinastija)|Dinastija Ming]] je protjerala službenike dinastije Yuan 1368. god.<ref name=GA/> i počela je provoditi politiku obeshrabljivanja međunarodne trgovine nametanjem teških državnih danaka. Do 1473. godine trgovina je toliko opala da je Quanzhou prestao biti carinsko sredipte Fujiana, a [[japan]]ski i kineski pirati (''Wakō'') su doveli do potpunog gašenja luke 1522. god.<ref name=RN>Robert Nield, ''[https://books.google.com/books?id=CJy7CwAAQBAJ&pg=PA68 China's Foreign Places: The Foreign Presence in China in the Treaty Port Era]'' (ožujak 2015.) str. 68. ISBN 9789888139286</ref>
[[Datoteka:%E6%B3%89%E5%B7%9E%E4%B8%B4%E6%BC%B3%E9%97%A8.jpg|lijevo|mini|<center>Obnovljena gradska vrata Linzhang.]]
Nakon pada Minga i uspostave [[dinastija Qing|mandžurijske dinastije Qing]], došlo je do uvođenja potpune „zabrane plovidbe” (Hăijìn 海禁) što je dovelo do velike seobe ribara u unutrašnjost, sve do Yongchuna i Anxija, ali i nasilnih napada na obitelji iz [[Guangdong]]a koje su Qing vlasti doselile u grad. Prenaseljeni grad zahvatili su brojni valovi emigracije prema jugoistočnoj Aziji i Tajvanu.
[[Datoteka:1963-01 1963年泉州一角.jpg|mini|<center>Pogled na stari Quanzhou 1963. god.]]
U 19. stoljeću, Quanzhou je imao zidine duge 11-13 km i postao je privlačan trgovcima [[opijum]]a koji se tu smještaju po kraju [[Opijumski ratovi|prvog opijumskog rata]]. Oko 1862. god. u gradu je osnovana i protestantska misija, dok je luka trgovala čajem, šećerom, duhanom, porculanom i nankin tkaninom. No, od polovice 19. stoljeća do [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] riječne pješčane naslage su onemogućile čak i kineskim [[džunka]]ma pristup luci. Grad je ostao veliko i unosno središte, ali se pomorski promet obavljao kroz luku u zaljevu [[Anhai]], istočno od grada.

Postrojbe [[Komunistička stranka Kine|kineskih komunista]] okupirale su ove zemlje u završnoj fazi [[Kineski građanski rat|građanskog rata]], u kolovozu 1949., ali je otočje Kinmen ostalo pod kontrolom [[Kuomintang]]a.

Nakon osnutka NRK-a 1949. osnovana je Posebna regija Quanzhou (泉州专区) koja se sastoji od 10 okruga, a 1955. god. preimenovana je u Posebna regija Jinjiang (晋江专区). Dana 14. svibnja 1985. god. Državno vijeće Narodne Republike Kine raspustilo je okrug Jinjiang i grad Quanzhou i uspostavilo gradsku prefekturu Quanzhou, a područje bivše urbanog okruga Quanzhou postalo je unutar njega okrug Licheng.

==Znamenitosti==
[[Datoteka:开元寺镇国塔（东塔）1.jpg|lijevo|mini|<center>Zhenguo pagoda hrama Kaiyuan, osnovanog 686. god.]]
{{UNESCO-svjetska baština
|ime mjesta = Quanzhou, emporij Song-Yuan Kine
|slika = Quanzhou Confucian Temple Dacheng Hall 2019 (4).jpg
|godina = [[2022.]] (44. zasjedanje)
|vrst baštine = Kulturno dobro
|mjerilo = iv
|ugroženost = ne
|poveznica = [http://whc.unesco.org/en/list/1561 1561]
|država = {{ZD+X/K|KIN}}
}}
[[Datoteka:Anping_Bridge_-_east_end_-_DSCF9015.JPG|lijevo|mini|<center>Anping most i hram Shuixin (Grad Anhai, okrug Jinjiang)]]
Quanzhou je nacionalni povijesni i kulturni grad i rijedak po broju kulturnih spomenika južne Kine. Tu se nalaze 32 mjesta zaštićenih ključnih nacionalnih [[spomenik kulture|spomenika kulture]], uključujući 11 u urbanom području i desetke u njegovoj bližoj okolici.

Quanzhou je napredovao tijekom vrlo značajnog razdoblja za pomorsku trgovinu u Aziji i njegovi brojni spomenici predstavljaju živi pomorski trgovački grad ([[emporij]]) iz razdoblja dinastija [[Song]] i [[Yuan]] (10. - 14. stoljeće), ali i njegovu povezanost s kineskim zaleđem. Zaštićeni spomenici su vjerski objekti, poput džamije Qingjing iz 11. stoljeća, jedne od najranijih islamskih građevina u Kini, islamske grobnice i širok spektar arheoloških ostataka: upravne zgrade, kamene dokove koji su bili važni za trgovinu i obranu, nalazišta keramike i proizvodnje željeza, elementi gradske prometne mreže, drevni mostovi, pagode i natpisi.

Budistički hram Kaiyuan (开元寺, ''Kāiyuán Sì'') je ogroman hramski kompleks izgrađen za vrijeme dinastije Song neposredno izvan centra grada. Iako je samo djelomično očuvan, još uvijek zauzima površinu od 6000 četvornih metara (s okolicom 78.000 m²). Podržavaju ga dvije dominantne [[pagoda|pagode]] dodane u 13. stoljeću, koje su vrlo solidno građene i preživjele su ne samo nekoliko potresa nego i [[Kulturnu revoluciju]]. Pagode su, kao i glavna dvorana, ukrašene dragocjenim rezbarijama. Na zapadnom kraju kompleksa stoji stara murva, iz koje legenda kaže da su se pojavili lotosovi cvjetovi, što je potaknulo gradnju hrama, a zaslužno je i za nadimak hrama, „Hram cvijeta lotosa”.

Muslimanska džamija Qingjing (清淨寺, ''Qīngjìng Sì'') također je samo djelomično očuvana, ali je osnovana oko 1009. godine, što je čini jednom od najstarijih džamija koje još uvijek postoje u Kini. Budući da ima vrlo arapski stil prema kineskim standardima, to je dokaz koliko je broj arapskih stanovnika u Quanzhouu morao biti tijekom procvata grada.

Taoistički hram Tonghuai Guanyue (通淮关岳庙, Tōnghuái Guānyuè Miào ), kolokvijalno se uglavnom naziva hram Tumen Guandi (涂门关帝庙, Tōnghuái Guāndì). Hram je posvećen junacima Guan Yuu, Yue Feiju i filozofu Konfuciju. Ovaj vrlo živahan hram čuvaju kipovi čuvara u prirodnoj veličini na konjima. Unutar hrama možete vidjeti zidne gravure koje prikazuju scene iz života Guan Yua.

"Pomorski muzej povijesti prekomorskog prometa" (泉州海外交通史博物馆, Hǎiwài Jiāotōngshǐ Bówùguǎn ) prikazuje povijest pomorske trgovine koja je nekada učinila Quanzhou bogatim. Sadrži bezbroj modela brodova, uključujući one legendarnog admirala Zheng Hea , i ilustrira koliko je Kina bila ispred srednjovjekovne Europe.

<gallery>
Slika:The courtyard of Quanzhou Kaiyuan Temple 20170727.jpg|<center>Dvorana Mahavira hrama Kaiyuan
Slika:石狮六胜塔.jpg|<center>Pagoda Liusheng
Slika:Mosque_in_Quanzhou,_Fujian,_China.jpg|<center>Džamija Qingjing (danas muzej)
Slika:Quanzhou Confucian Temple Dacheng Hall 2019 (2).jpg|<center>Dvorana Dacheng Konfucijanskog hrama Tonghuai Guanyue
Slika:Quanzhou_Chengtian_Si_20120301-06.jpg|<center>Dvorana Mahavira hrama Chengtian
Slika:泉州天后宫山门.jpg|<center>„Palača nebeske carice” (Tian Hou Gong), portal iznutra
Slika:Quanzhou_Fashi_Zhenwu_Miao_20120301-6.jpg|<center>Hram Fashi Zhenwu
Slika:Quanzhou_Qingyuan_Shan_20120301-07.jpg|<center>Kameni kip [[Lao Ce]]a na planini Qingyuan, Laojunyan
Slika:顺济桥.jpg|<center>Ostaci mosta Shunji
Slika:Quanzhou_Dejimen_Yizhi_20120229-1.jpg|<center>Ruševine Dejimen gradskih vrata
Slika:Quanzhou_Li_Zhi_Guju_20120229-2.jpg|<center>Bivša rezidencija Li Zhi
Slika:Quanzhou_Jiuri_Shan_20120301-06.jpg|<center>Komemoracijski natpisi na liticama Jiuri
Slika:Jinjiang Cao'an 20120229-11.jpg|<center>Jedini sačuvani manihejski hram u Kini - Samostan Cao, Jinjiang
Slika:Shuixin Pavilion - DSCF8989.JPG|<center>Paviljon Shuixin na mostu Anping, Anhai
Slika:Chongwu city wall.JPG|<center>Drevni grad Chongwu, Hui'an
Slika:Quanzhou_Museum%EF%BC%88202001041427%EF%BC%89.jpg|<center>Muzej Quanzhoua
</gallery>

==Uprava==

Administrativne podjele Quanzhoua su se često mijenjale tijekom povijesti, a danas je pod-pokrajinski grad (grad-prefektura) podijeljen na 4 [[distrikt]]a (区 qu), tri gradske općine (县级市), četiri okruga (县xiàn) i dva posebna gospodarska distrikta.

{|class="wikitable" style="font-size:90%;"
!colspan="6"| Zemljovid
! Ime
! Hanzi
! Pinyin
! POJ
! Površina (km²)
! Populacija (2010.)
! Gustoća (st./km²)
|-
|colspan="6" rowspan="12"| <div style="position: relative" class="center">
{{Image label begin|image=Administrative Division Quanzhou 3 prfc map.png|width=500|link=}}
{{Image label|x=609|y=740|scale=480/960|text=[[Licheng, Quanzhou|'''Licheng''']]}}
{{Image label|x=653|y=710|scale=480/960|text=[[Fengze distrikt|'''Fengze''']]}}
{{Image label|x=650|y=540|scale=480/960|text=[[Luojiang, Quanzhou|'''Luojiang''']]}}
{{Image label|x=795|y=545|scale=480/960|text=[[Quangang|'''Quangang''']]}}
{{Image label|x=770|y=640|scale=480/960|text=[[Hui'an|'''Hui'an okrug''']]}}
{{Image label|x=220|y=560|scale=480/960|text=[[Anxi|'''Anxi okrug''']]}}
{{Image label|x=360|y=390|scale=480/960|text=[[Yongchun|'''Yongchun okrug''']]}}
{{Image label|x=420|y=200|scale=480/960|text=[[Dehua|'''Dehua County''']]}}
{{Image label|x=705|y=830|scale=480/960|text=[[Shishi, Fujian|'''Shishi (grad)''']]}}
{{Image label|x=575|y=810|scale=480/960|text=[[Jinjiang, Fujian|'''Jinjiang (grad)''']]}}
{{Image label|x=510|y=640|scale=480/960|text=[[Nan'an, Fujian|'''Nan'an (grad)''']]}}
{{Image label|x=500|y=1060|scale=480/960|text=[[Kinmen|'''''Kinmen*
 okrug''''']]}}
{{Image label|x=100|y=980|scale=480/960|text='''Bilješka: Kinmen svojata Kina ali upravlja ga i svojata i [[Tajvan]].'''}}
{{Image label end}}
</div>
| [[Licheng, Quanzhou|Licheng distrikt]]
| 鲤城区
| Lǐchéng Qū
| Lí-siâⁿ-khu
| 52,41
| 404.817
| 7.724
|-
| [[Fengze distrikt]]
| 丰泽区
| Fēngzé Qū
| Hong-te̍k-khu
| 132,25
| 529.640
| 4.005
|-
| [[Luojiang, Quanzhou|Luojiang distrikt]]
| 洛江区
| Luòjiāng Qū
| Lo̍k-kang-khu
| 381,72
| 187.189
| 490
|-
| [[Quangang distrikt]]
| 泉港区
| Quángǎng Qū
| Chôan-káng-khu
| 306,03
| 313.539
| 1025
|-
| [[Shishi, Fujian|Shishi (grad)]]
| 石狮市
| Shíshī Shì
| Chio̍h-sai-chhī
| 189,21
| 636.700
| 3.365
|-
| [[Jinjiang, Fujian|Jinjiang (grad)]]
| 晋江市
| Jìnjiāng Shì
| Chìn-kang-chhī
| 721,64
| 1.986.447
| 2.753
|-
| [[Nan'an, Fujian|Nan'an (grad)]]
| 南安市
| Nán'ān Shì
| Lâm-oaⁿ-chhī
| 2.035,11
| 1.418.451
| 697
|-
| [[Hui'an okrug]]
| 惠安县
| Huì'ān Xiàn
| Hūiⁿ-oaⁿ-kūiⁿ
| 762,19
| 944.231
| 1.239
|-
| [[Anxi okrug]]
| 安溪县
| Ānxī Xiàn
| An-khoe-kūiⁿ
| 2,983.07
| 977,435
| 328
|-
| [[Yongchun okrug]]
| 永春县
| Yǒngchūn Xiàn
| Éng-chhun-kūiⁿ
| 1.445,8
| 452,217
| 313
|-
| [[Dehua okrug]]
| 德化县
| Déhuà Xiàn
| Tek-hòe-kūiⁿ
| 2.209,48
| 277.867
| 126
|- bgcolor="lightblue"
| ''[[Kinmen|Kinmen okrug]]'' *
| 金門|縣
| Jīnmén Xiàn
| Kim-mn̂g-kūiⁿ
| 153,011
| 127.723
| 830
|-
|}

== Stanovništvo ==
[[Datoteka:The building of Quanzhou Municipal People's Government.jpg|mini|<center>Zgrada narodne vlade Quanzhou]]
Prema nacionalnom popisu stanovništva NR Kine iz 2020. godine Quanzhou je imao 6.669.711 stanovnika<ref name=CF/>.
Prošireno metropolitansko područje ima 8.782.285 stanovnka, što uključuje gradske distrikte [[Licheng, Quanzhou|Licheng]], [[Fengze]] i [[Luojiang, Quanzhou|Luojiang]], gradove [[Jinjian, Quanzhou|Jinjiang]], [[Nan'an, Quanzhou|Nan'an]] i [[Shishi, Quanzhou|Shishi]], okrug [[Hui'an]] i Distrikt Quanzhou za Tajvanske investicije. Quanzhou je tako 12. po veličini metropolitansko područje Kine i najnaseljeniji dio pokrajine [[Fujian]] sa 781 osoba po kvadratnom kilometru (21,1% cijele pokrajine Fujian).

==Gospodarstvo==
[[Datoteka:%E6%B3%89%E5%B7%9E%E6%B5%A6%E8%A5%BF%E4%B8%87%E8%BE%BE%E5%B9%BF%E5%9C%BA_-_panoramio.jpg|mini|<center>Pogled na trg Wanda u Quanzhou.]]
Quanzhou je ekonomski najmoćniji grad među gradovima na razini prefekture u Fujianu.

Do kraja 2021. obujam izvoza robe iz Quanzhoua premašio je 200 milijardi juana (oko 31,5 milijardi američkih dolara), a BDP po glavi stanovnika 2019. god. je iznosio 114.067 juana (US$16.535)<ref>[http://www.quanzhou.gov.cn/zfb/xxgk/zfxxgkzl/tjxx/tjgb/202003/t20200330_2185747.htm 2019年泉州市国民经济和社会发展统计公报], Quanzhou Municipal Statistic Bureau, 30. ožujka 2020., arhivirano od originala 15. siječnja 2021. {{zh}} Pristupljeno 27. lipnja 2022.</ref>.

U okrugu Quangang nalazi se rafinerija i petrokemijski kompleks tvrtke Fujian Petrochemical Company i ruskog Sinopeca. Na području kompleksa djeluju petrokemijska tvornica Fujian Refining & Petrochemical Company (zajednička tvrtka s [[ExxonMobil]] i [[Saudi Aramco]]) i tvornica za preradu plina Fujian Linde (zajednička tvrtka s njemačkim [[Linde plc]])<ref>[https://www.ogj.com/refining-processing/article/17291089/sinopec-fujian-petrochemical-exxonmobil-aramco-jvs-to-initiate-35-billion-china-refining-chemical-marketing-projects Zajednička poduzeća Sinopec, Fujian Petrochemical, ExxonMobil, Aramco pokrenut će projekte rafiniranja, kemije i marketinga u Kini od 3,5 milijardi dolara], The Oil & Gas Journal, 26. kolovoza 2004 {{eng oznaka}} Pristupljeno 27. lipnja 2022.</ref>.

Petrokemijski kompleks Sinochem Holdingsa nalazi se u okrugu Hui'an. U Quanzhouu su također smješteni proizvođači sportske opreme Anta Sports , Peak Sport Products i Hongxing Erke Sports Goods, proizvođači higijenskih uložaka i pelena Hengan International Group i Mega Soft Hygienic Products, prehrambena tvrtka Dali Foods Group i proizvođač sanitarija Joyou.

Quanzhou je važan centar za klesanje kamena, a na periferiji grada postoje kamenolomi, kao i bezbroj tvrtki koje se bave izradom ploča, kipova ili samo lijepog kamenja. Proizvode se i pločice, kojima su izvana obložene mnoge kuće u Kini. Kao rezultat toga, Quanzhou i okolno područje izloženi su vrlo visokim razinama prašine.

==Zbratimljeni gradovi==

* [[Montreal Park]] {{ZD+X/S|SAD}} (1994.)
* [[Urasoe]] {{ZD+X/J|JAP}} (1987.)
* [[Neustadt an der Weinstraße]] {{ZD+X/N|NJE}} (2010.)

==Izvori==
{{commonscat}}
{{izvori}}
* Bill Brown, ''Mystic Quanzhou: City of Light'', Xiamen, China: Xiamen University Press, 2004.
* {{citation
|editor-first=Angela |editor-last=Schottenhammer
|publisher=Brill |year=2001
|isbn=90-04-11773-3
|title=The emporium of the world: maritime Quanzhou, 1000-1400
|series=Volume 49 of Sinica Leidensia
|url= http://books.google.com/books?id=GEhGM6fZeaAC
}}

== Vanjske poveznice ==
* [http://www.fjqz.gov.cn/ Službene vladine stranice Quanzhoua] {{zh}} Pristupljeno 26, lipnja 2022.
* [http://chinaheritagenewsletter.anu.edu.au/scholarship.php?searchterm=005_zayton.inc&issue=005 The Stones of Zayton speak], ''China Heritage Newsletter'', No. 5, ožujak 2006. - pregled nekoliko knjiga o arheologiji Quanzhoua; rasprava o islamskim i kršćanskim arheološkim spomenicima {{eng oznaka}} Pristupljeno 26, lipnja 2022.

{{Svjetska baština u Kini}}

[[Kategorija:Gradovi u Kini]]
[[Kategorija:Svjetska baština u Kini]]