Suradnik10: preuzeto s hr.wikipedije

2026-03-22T13:57:26Z

preuzeto s hr.wikipedije

Nova stranica

{{naslov u kurzivu}}
{{Infookvir enciklika
| ime = Quanta cura
| jezik = hrvatski
| prijevod = S koliko brige
| datum = [[8. prosinca]] [[1864.]]
| papa = [[Pio IX.]]
| stranice =
| broj = 25
| prije = [[Maximae quidem]]
| poslije = [[Meriodionali Americae]]
}}
[[Datoteka:Pio_IX_Mastai_ferretti.jpg|mini|200px|[[Portret]] [[papa|pape]] [[Pio IX.|Pija IX.]] ]]

'''''Quanta cura''''' (prevedeno s [[Latinski jezik|latinskog]]: '''''S koliko brige''''') je [[enciklika]] koju je objavio [[papa]] [[Pio IX.|bl. Pio IX.]] [[8. prosinca]] [[1864.]] godine.

U toj enciklici, bl. Pio IX. adresira ideje koje on nalazi ozbiljnim zabludama svojega doba. Službeni dodatak enciklike je njegov iscrpni popis tih ideja 19. stoljeća (koje su se vrlo razlikovale od protestantskih ideja povodom kojih je prethodnih stoljeća znatan dio kršćana otpao od [[Katolička Crkva|Katoličke Crkve]]) pod nazivom [[Syllabus Errorum|''Syllabus Errorum'']], tj. „Popis zabluda” - u kojem se, polazeći od osnova iznesenih u Enciklici, u 80 točaka iznose razna odstupanja od katoličke vjere, među njima [[socijalizam]], (tada) moderni [[liberalizam]], moralni i kulturni [[relativizam]], te ideje potpunog odvajanja Crkve od države ([[sekularizam]]).

''Quanta cura'' je napisana povodom dva javna govora istaknuta katolička političara grofa [[Charles Montalambert|Charlesa Montalamberta]] u Belgiji 1863. god., u kojemu je on bio iznio svoje viđenje o predstojećem razvoju društva i Crkve; Montalambert je tu iznio da se katolička vjera može uskladiti s liberalnim ustrojem države i društva, te se osobito zauzeo za vjersku slobodu. Montalambert je - na zaprepaštenje Pija IX., koji je inače u ranijem razdoblju bio pozdravljao različite druge političke aktivnosti tog katoličkog političara - za te svoje ideje o pomirbi liberalizma i katoličanstva pridobio javnu podršku nekoliko biskupa u Belgiji i Francuskoj.<ref>[https://www.catholic.com/encyclopedia/charles-forbes-rene-montalembert "Montalembert , CHARLES-FORBES-RENE, COMTE DE"] catholic.com, ''Catholic Encyclopedia 1907-1912''. Pristupljeno 5. prosinca 2024.</ref>

Pio IX. u ovoj enciklici iz 1864. god. oštro odbija ideje da bi "volja naroda, manifestirana o onome što se zove [[javno mnijenje]] ili na neki drugi način, predstavljala vrhunski zakon, slobodan od bilo kakve božanske ili ljudske kontrole; te da u političkom redu postignuto stanje stvari, zahvaljujući samoj okolnosti da je postignuto, ima snagu prava". Također, ''Quanta cura'' napada tada nove ideje "[[Socijalizam|komunizma i socijalizma]]", čiji su nositelji osobito osporavali ustroj obitelji u kojem roditelji imaju pravo odlučivati o odgoju svoje djece: Pio IX. ukazuje da roditelji nemaju takvo pravo stoga što ga Država propisuje, nego da Država naprosto priznaje neotuđivo pravo koje roditeljima pripada bez obzira na građanske zakone.

''Quanta cura'' u cijelosti napada tada aktualne sekularističke ideje koje su predlagale da katolički vjerski (uključivo moralni) nauk (i) u katoličkim zemljama treba prestati biti relevantan za donošenje zakona i odluka o upravljanju društvom; te da bi politička vlast bila posve slobodna donositi kakva god pravila što ih je javno mnijenje spremno prihvatiti.<ref>Brian W. Harrison. [https://www.catholicculture.org/culture/library/view.cfm?recnum=8768 "Pius IX, Vatican II and Religious Liberty"], Roman Theological Forum, siječanj 1987. Pristupljeno kod "Catholic Culture" 5. prosinca 2024. </ref>

''Quanta cura'' i "''Syllabus Errorum''" kao njen dio se u idejnom obračunu sa znatnim brojem političkih i kulturalnih ideja što su se javljale sredinom 19. stoljeća - tako u napadu na [[Sloboda govora|slobodu mišljenja]] koju naziva "slobodom na zabludu" i [[Priziv savjesti|slobodu savjesti]] koju naziva "slobodom propasti" - nastavlja na enciklike i pisma koje je Pio IX. objavljivao u prethodna dva desetljeća; te osobito na encikliku [[Mirari vos]] pape [[Grgur XVI.|Grgura XVI.]] iz 1832. (koju se se dvaput citira na samom početku "Quanta curae)", u kojoj je enciklici što predstavlja rani izraz [[Konzervativizam|konzervativizma]]<ref>[https://www.catholicworldreport.com/2022/07/19/the-story-of-the-first-social-encyclical/ "Three studies in European conservatism : Metternich, Guizot, the Catholic church in the nineteenth century"], Woodward, E. L., Constable, London, 1929. Str. 270. Pristupljeno 5. prosinca 2024.</ref> taj neposredni prethodnik Pija IX. na papinskoj stolici - osuđujući "liberalizam i vjerski indiferentizam"<ref>[https://www.catholicworldreport.com/2022/07/19/the-story-of-the-first-social-encyclical/ "The story of the first social encyclical"], Michael D. Greany, "Catholic Report", 19. srpnja 2022.Pristupljeno 5. prosinca 2024.</ref> - bio napao ideju odvajanja Crkve i Države, ideju da treba postojati potpuna sloboda štampe, te iznio da je "apsurdna i pogrešna ideja da bi svakome pripadalo pravo na slobodu savjesti... Kada su uklonjena sva ograničenja kojima se ljudi održavaju na uskom putu istine, njihova narav, koja je već sklona zlu, tjera ih u propast... Iskustvo pokazuje, još od najstarijih vremena vremena, da su gradovi čuveni po svojem bogatstvu, snazi i sjaju propadali zahvaljujući tom jednom zlu, naime prevelikoj slobodi iznošenja mišljenja, slobodi da se organiziraju tajna udruženja i neobuzdanoj težnji za novotarijama."<ref>[https://www.vatican.va/content/gregorius-xvi/it/documents/encyclica-mirari-vos-15-augusti-1832.html "ENCICLICA DEL SOMMO PONTEFICE GREGORIO XVI MIRARI VOS"], 1832. (prijevod s latinskog na talijanski). Na službenim stranicama "Vatican.va". Pristupljeno 5. prosinca 2024.</ref>

== Daljnji razvoj događaja ==
U 1965. god. je objavljena deklaracija [[Drugi vatikanski sabor|II. Vatikanskog sabora]] "''[[Dignitatis Humanae|Dignitatis humanae]]''". U toj se deklaraciji ne spominje ni "Quanta cura", ni Pija IX., ali neki autori nalaze da poruke "''Dignitatis humanae"'' o vjerskoj slobodi odudaraju od onoga što je sadržano u "''Quanta curai''" i "''Syllabusu''".<ref>[https://www.hprweb.com/2020/07/vatican-iis-religious-liberty-revisited/ "Vatican 'Religious Liberty' Revisited"], Regis Scanlon, "Homiletic & Pastoral Review", 2. srpnja 2020. Pristupljeno 7. prosinca 2024.</ref>

== Slobodno zidarstvo ==
{{glavni|Papinski dokumenti protiv slobodnog zidarstva|Katolička Crkva i slobodno zidarstvo}}
Premda se u ovom dokumentu [[slobodno zidarstvo]] ne spominje izričito, autor članka u ''[[Catholic Encyclopedia|Katoličkoj enciklopediji]]'' ipak smatra kako ovaj dokument pripada među papinske izjave usmjerene [[Protumasonstvo|protiv slobodnog zidarstva]].<ref>{{Citiranje weba|title=Masonry (Freemasonry)|url=https://www.newadvent.org/cathen/09771a.htm#VIII|access-date=2025-03-12|website=newadvent.org|language=en}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=Roman Catholic Church Law Regarding Freemasonry|url=https://bessel.org/cathtlor.htm|access-date=2025-03-12|last=McInvale|first=Reid|date=1992-06-13|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20180419084218/http://www.bessel.org/cathtlor.htm|archive-date=2018-04-19|website=bessel.org|language=en}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=Papal pronouncements|url=https://freemasonry.bcy.ca/anti-masonry/papal_encyclicals.html|access-date=2025-03-12|website=freemasonry.bcy.ca|language=en}}</ref>

==Izvori==
{{izvori}}

==Vanjske poveznice==
* [https://www.papalencyclicals.net/pius09/p9syll.htm "The Syllabus Of Errors" Papi bl. Pija IX., 1864. (prijevod na engleski)], kod "Papal Encyclicals Online". Pristupljeno 5. prosinca 2024.
* [https://www.papalencyclicals.net/pius09/p9quanta.htm "Quanta Cura" Papi bl. Pija IX., 1864. (prijevod na engleski)], kod "Papal Encyclicals Online". Pristupljeno 5. prosinca 2024.

[[Kategorija:Enciklike]]
[[Kategorija:Socijalni nauk Katoličke Crkve]]
[[Kategorija:Katoličanstvo i slobodno zidarstvo]]

Quanta cura - Povijest promjena

Suradnik10: preuzeto s hr.wikipedije