https://enciklopedija.cc/index.php?action=history&feed=atom&title=PuzaPuza - Povijest promjena2026-08-08T12:20:04ZPovijest promjena ove stranice na wikijuMediaWiki 1.42.3https://enciklopedija.cc/index.php?title=Puza&diff=535172&oldid=prevSuradnik10: nije uvezlo s hr.wikipedije2025-04-02T05:29:03Z<p>nije uvezlo s hr.wikipedije</p>
<p><b>Nova stranica</b></p><div>{{naslov u kurzivu}}<br />
{{Taksokvir<br />
| boja = lightblue<br />
| naziv = ''Puza''<br />
| slika = Hallimasch 1.jpg<br />
| slika_opis = <br />
| status = <br />
| regnum = [[Fungi]]<br />
| divisio = [[Basidiomycota]]<br />
| classis = [[Agaricomycetes]]<br />
| ordo = [[Agaricales]]<br />
| familia = [[Physalacriaceae]]<br />
| genus = [[Armillaria]]<br />
| species = ''A. mellea''<br />
| subspecies = <br />
| dvoimeno = ''Armillaria mellea''<br />
| dvoimeno_autorstvo = (Vahl) P. Kumm., 1871<br />
}}<br />
'''Puza''', '''medenjača''', '''mraznica''' ili '''puzica''' ([[Latinski jezik|lat]]. ''Armillaria mellea'') je uvjetno [[Jestive gljive|jestiva gljiva]] iz [[Porodica (taksonomija)|porodice]] ''[[Armillaria]]''. Raste u [[Europa|Europi]] i [[Sjeverna Amerika|Sjevernoj Americi]], isključivo na drvetu ili panjevima, u zbijenim grmićima ili busenovima. Može se naići i na pojedinačno rastuće primjerke. Boja [[klobuk (gljiva)|klobuka]] jako varira, od svijetle, [[med]]u slične boje pa do dosta tamnijih tonova iste, s tim da je srednji dio klobuka uvijek tamniji. Na [[stručak|stručku]] se nalazi i prsten. Za jelo se beru samo mlađe gljive, zatvorenog ili tek rastvorenog klobuka. Neki ljudi ovu gljivu ne podnose, jer su stariji primjerci teško probavljivi. Gljiva je i ljekovita, a u mraku navodno svijetli. Izvrsna je gljiva za kiseljenje. Posebno je cijenjena u Rusiji, Ukrajini, Italiji i Japanu.<br />
<br />
== Opis ==<br />
[[Klobuk (gljiva)|Klobuk]] puze je širok od 5 do 10 [[centimetar]]a, prilično mesnat, žućkast poput meda, ponekad rđastožut u raznim nijansama, pokriven je tamnijim čehama (ljuskicama) koje se gube ili ostaju trajno; rub je dosta ucrtkan, najprije okruglast, pa konveksan i na kraju potpuno otvoren.<br />
<br />
Listići su gusti, najprije bijeli, kasnije crvenkasto naprašeni, prirasli na stručak ili zupčasto silazeći.<br />
<br />
[[Stručak]] je visok do 15 [[centimetar]]a, žutosmeđ, prema dnu crnkast, cilindričan; na donjem dijelu odebljan, vlaknast, pun pa šupalj, pod klobukom bijelocrvenkast i ucrtan; nosi bjelkast, tkaninast i trajan vjenčić.<br />
<br />
Meso je bijelo ili blijedo, miris gljivlji, okus neizražen.<br />
<br />
[[Spora|Spore]] su eliptične, u masi bijele, 5 – 10 x 5 –6 μm.<br />
<br />
== Kemijske reakcije ==<br />
U dodiru sa [[Sumporna kiselina|sumpornom kiselinom]] H<sub>2</sub>SO<sub>4</sub> meso se oboji crveno, s laktofenolom postaje smeđeljubičato, dok s [[kalij]]evom lužinom meso postaje trenutačno smeđe.<br />
<br />
== Stanište ==<br />
Raste u [[jesen]] u [[hrast]]ovim i [[grab]]ovim šumama, te na crnogoričnim panjevima.<br />
<br />
== Upotrebljivost ==<br />
Puza je uvjetno jestiva, prilično dobra; upotrebljava se samo klobuk jer je stručak tvrd i vlaknast. Teško je probavljiva, pa kod nekih ljudi izaziva povraćanje.<ref> [[Romano Božac]]: "Gljive – morfologija, sistematika, toksikologija", Školska knjiga Zagreb, Grafički zavod Hrvatske, 1993. </ref><br />
==Ljekovitost==<br />
Kako je ova gljiva bogata vitaminima i mineralima smatra se za dobar tonik,te jača imunitet.Po kineskim istraživanjima ima izrazito antikancerogeno djelovanje.U Kini se od puze proizvode tablete koje djeluju na nesanicu,neurasteniju i neuroze te glavobolju,smanjuje visoki tlak ,povoljno utječe na vid,djeluje na gastritis,te pomaže kod bolesti dišnih organa.<ref>Višnevskij,M. Lekarstvene gribi - bolšaja enciklopedija,Moskva 2014.,str.64-65</ref><br />
<br />
== Sličnosti ==<br />
Puza raste isključivo na panjevima, ali može rasti i po živom stablu hrasta. Boje je vrlo promjenjive; pa je moguća zamjena s jestivom [[Panjevčica|panjevčicom]] (lat. ''Pholiota mutabilis'') koja ima slabašan vjenčić i listiće oker boje. Prilično je teško pomisliti da se može zamijeniti nejestivim gljivama koje rastu busenasto na istom staništu. [[Sumporača]] (lat. ''Hypholoma fasciculare'') ima zelenkastoplave listiće, sumporaste je boje i nema vjenčića. [[Crvenkasta panjevčica]] (lat. ''Hypholoma lateritium'') je pretežno crvenkaste boje i nema vjenčića.<br />
<br />
== Sastav hranjivih tvari ==<br />
{| class = "wikitable" style="text-align:right"<br />
|+ Sastav u postotcima<br />
|-<br />
! rowspan=2 | Dio gljive<br />
! colspan=2 | Svježa gljiva<br />
! colspan=7 | Suha tvar<br />
|-<br />
! Voda !! Suha tvar !! [[Bjelančevina]] !! [[Masnoće]] !! [[Manitol]] !! [[Šećer]] !! Celuloza !! Екstraktivne tvari !! [[Pepeo]]<br />
|-<br />
| align="left" | Stručak<br />
| 92,53|| 7,47|| 26,91|| 4,62|| 9,16|| 2,91|| 44,07|| 3,52|| 8,81<br />
|-<br />
| align="left" | Klobuk<br />
| 92,80|| 7,20|| 28,16|| 4,92|| 10,74|| 3,18|| 37,58|| 4,50|| 10,92<ref> Фотинюк Ф. І. Гриби, Lavov 1961., str. 31</ref><br />
|}<br />
<br />
== Slike ==<br />
<gallery mode=packed><br />
Armillaria mellea, Honey Fungus, UK 1.jpg<br />
Armillaria mellea JPG1.jpg<br />
Armillaria mellea 041031w.jpg<br />
Armillaria mellea Linden.jpg<br />
Armillaria mellea - Pisa 2010.JPG<br />
</gallery><br />
<br />
==Dodatna literatura==<br />
* Grlić, Lj., "Samoniklo jestivo bilje", Zagreb, 1980.<br />
* Ewald Gerhardt: *BLV-Handbuch Pilze", München 2006, ISBN 3-8354-0053-3<br />
* Višnevskij,M. Lekarstvene gribi - bolšaja enciklopedija,Moskva 2014.<br />
<br />
== Izvori ==<br />
{{izvori}}<br />
<br />
[[Kategorija:Physalacriaceae]]<br />
[[Kategorija:Jestive gljive]]<br />
[[Kategorija:Ljekovite gljive]]</div>Suradnik10