WikiSysop: file->datoteka

2022-05-07T17:50:56Z

file->datoteka

←Starija inačica		Inačica od 7. svibanj 2022. u 17:50
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Putovanje nakraj noći'''-->[[~~File~~:L.-F. Céline b Meurisse 1932.jpg\|thumb\|right\|upright=1.20\|Louis-Ferdinand Céline]]		<!--'''Putovanje nakraj noći'''-->[[Datoteka:L.-F. Céline b Meurisse 1932.jpg\|thumb\|right\|upright=1.20\|Louis-Ferdinand Céline]]
	'''Putovanje nakraj noći''' (franc.: ''Voyage au bout de la nuit'') je roman [[Francuska književnost\|francuskog]] književnika [[Louis-Ferdinand Céline\|Louisa-Ferdinanda Célinea]] iz [[1932.]] Djelo je poluautobiografskog karaktera, a opisuje doživljaje autorovog ''alter ega'', Ferdinanda Bardamua, dok pokušava preživjeti na bojišnici Prvog svjetskog rata, u afričkim kolonijama, američkom velegradu i siromašnom pariškom predgrađu.		'''Putovanje nakraj noći''' (franc.: ''Voyage au bout de la nuit'') je roman [[Francuska književnost\|francuskog]] književnika [[Louis-Ferdinand Céline\|Louisa-Ferdinanda Célinea]] iz [[1932.]] Djelo je poluautobiografskog karaktera, a opisuje doživljaje autorovog ''alter ega'', Ferdinanda Bardamua, dok pokušava preživjeti na bojišnici Prvog svjetskog rata, u afričkim kolonijama, američkom velegradu i siromašnom pariškom predgrađu.

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-02T03:10:59Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[File:L.-F. Céline b Meurisse 1932.jpg|thumb|right|upright=1.20|Louis-Ferdinand Céline]]
'''Putovanje nakraj noći''' (franc.: ''Voyage au bout de la nuit'') je roman [[Francuska književnost|francuskog]] književnika [[Louis-Ferdinand Céline|Louisa-Ferdinanda Célinea]] iz [[1932.]] Djelo je poluautobiografskog karaktera, a opisuje doživljaje autorovog ''alter ega'', Ferdinanda Bardamua, dok pokušava preživjeti na bojišnici Prvog svjetskog rata, u afričkim kolonijama, američkom velegradu i siromašnom pariškom predgrađu.

Roman odiše krajnjim pesimizmom, nihilizmom, mizantropijom i tjeskobom; no mračne teme i nesreće glavnog antijunaka Céline često opisuje kroz duhoviti cinizam. Inovativnim načinom izražavanja oponaša govorni jezik, uz često uplitanje [[žargon]]a i obilnu upotrebu vulgarizama.

Iako je to tek prvi Célineov roman, većina kritičara ga smatra i najuspješnijim. 1932. bio je ozbiljan kandidat za [[Prix Goncourt]] a glasovanje kojim je odbijen do danas je ostalo predmetom kontroverzi. Dobio je nagradu ''Renaudot''. Iako popularan u tridesetima, u poslijeratnom razdoblju je često zanemarivan zbog autorovih profašističkih i antisemitskih stavova. Na hrvatski je preveden 1972. godine.

== Radnja ==
{{Otkrivanje radnje}}
Za vrijeme [[1. svjetski rat|Prvog svjetskog rata]], [[Pariz|pariški]] student [[Medicina|medicine]], '''Ferdinand Bardamu''', neplanirano biva uvučen u [[Francuska|francusku]] vojsku. On je [[Pacifizam|pacifist]] te kao takav uopće ne razumije smisao rata niti osjećaj domoljublja. Na bojišnici je dodatno ogorčen arogantnim ponašanjem časnika, suludim zadaćama i nepotrebnim ubijanjem; razmišlja o predaji neprijatelju ili bijegu. Tu prvi put susreće Léona Robinsona, vojnika sa sličnim idejama. S bojišnice odlazi nakon ranjavanja, kada je već i psihički slomljen. Vrijeme provodi po bolnicama i domovima za ranjenike, usput održavajući površnu vezu s mladom američkom bolničarkom koja ga ostavlja nakon što joj otkrije svoje mišljenje o ratu.

Uskoro Ferdinand dobiva mogućnost odlaska u [[Afrika|Afriku]]. Nakon gotovo pogibeljnog putovanja, dospijeva u [[Francuski Kongo]]. U nepodnošljivoj tropskoj atmosferi uvjerava se u bijedu domorodaca, bjelačku pohlepu te opću dekadenciju i okrutnost. Zapošljava se u jednoj trgovačkoj kompaniji i putuje dublje u unutrašnjost do svoje trgovačke postaje gdje će zamijeniti neuspješnog prethodnika. Prethodnik je zapravo njegov stari poznanik Robinson koji radno mjesto napušta zajedno s blagajnom. Sam i izoliran u džungli, Ferdinand zapravo ništa ne radi, a većinu vremena je u teškoj groznici. Zbog poslovnih problema odlučuje spaliti svoju trgovačku postaju i pobjeći. I dalje teško oboljelog, crni pomoćnici ga prenose do obližnjeg grada i prodaju španjolskom kapetanu. Kao veslač na galiji, putuje preko Atlantika u [[New York]] gdje bježi s broda u grad.

Američko društvo ga užasava svojom ravnodušnošću; očajava zbog samoće i siromaštva. Nakon nekog vremena besposličarenja u New Yorku, odlazi u [[Detroit]] gdje se zapošljava u [[Ford]]ovoj tvornici. Dehumanizirani način rada ga izluđuje, a utjehu pronalazi u ozbiljnoj ljubavnoj vezi s prostitutkom Molly. Opet susreće Robinsona i razočaran je jer ni ovaj nije uspio u Novom svijetu. Budući da ne želi ostati u Americi, ipak napušta Molly i vraća se nazad u [[Francuska|Francusku]].

U [[Pariz]]u dovršava studij medicine i otvara privatnu ordinaciju u siromašnom predgrađu. Živi u krajnjoj bijedi; neugodno mu je izvlačiti novac od pacijenata, a oni se time obilno koriste usput ga ismijavajući. Opet susreće Robinsona kojemu je dosadila vlastita bijeda te se želi obogatiti plaćenim ubojstvom, no plan mu se izjalovi i ostaje privremeno slijep. Kroz sudbine pacijenata i poznanika Ferdinand se potpuno uvjerava u ljudsku pokvarenost te gubi sve iluzije o životu. Nezadovoljan okolinom, odustaje od liječničke prakse i privremeno se kao statist pridružuje grupi plesača da bi konačno pronašao bolji posao u umobolnici. Tu mu se pridružuje i Robinson kojemu se vratio vid, a u bijegu je od histerične zaručnice; u teškoj svađi, ona ga na kraju ubija. Ferdinand, već u kasnim tridesetima, svjestan besmislenosti vlastitog života – ''puta prema ništavilu'' – polako zapada u sve jaču apatiju i rezignaciju.

== Sličnosti s Célineovim životom ==
* [[Céline]] je dobrovoljno sudjelovao u [[1. svjetski rat|Prvom svjetskom ratu]], a kasnije se okrenuo [[Pacifizam|pacifizmu]].
* Nakon rata, jedno vrijeme je radio u [[Kamerun]]u za šumarsku kompaniju. Sredinom dvadesetih je opet posjetio Afriku, ovaj put kao liječnik Lige naroda u borbi protiv epidemija.
* [[1926.]] je nekoliko mjeseci istraživao sanitarne uvjete u Fordovoj tvornici u Detroitu.
* Više godina je radio kao privatni liječnik u siromašnoj sredini te živio u bijedi.
* Često se družio s plesačicama.

== Zanimljivosti ==
* Dok je pisao ''Putovanje nakraj noći'', Céline je, po izjavama svoje tadašnje ljubavnice, bio u fazi teške [[Depresija|depresije]].
* Roman je navodno bio među omiljenim djelima [[Josif Staljin|Josifa Staljina]], a [[Lav Trocki]] ga je također hvalio.
* Unatoč autorovim profašističkim stavovima u [[Treći Reich|nacističkoj Njemačkoj]] je bio na listi zabranjenih knjiga.
* ''Bebert'' je ime Célineovog mačka.

==Unutarnje poveznice==
*[[Dodatak:Le Mondeovih 100 knjiga stoljeća]]

[[Kategorija:Francuska književnost]]

Putovanje nakraj noći - Povijest promjena

WikiSysop: file->datoteka

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica