Suradnik10: Zamjena teksta - '{{(.)ommons(.*)}}' u ''

2026-03-10T05:12:15Z

Zamjena teksta - '{{(.)ommons(.*)}}' u ''

←Starija inačica		Inačica od 10. ožujak 2026. u 05:12
Redak 83:		Redak 83:
	*[http://depts.washington.edu/silkroad/index.html opširne informacije (engleski)]		*[http://depts.washington.edu/silkroad/index.html opširne informacije (engleski)]

	~~{{Commons\|Silk Road\|{{PAGENAME}}~~}}		}}

	[[Kategorija:Svileni put\| ]]		[[Kategorija:Svileni put\| ]]

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{UNESCO-svjetska baština' u '{{UNESCO – svjetska baština'

2025-04-18T03:04:07Z

Zamjena teksta - '{{UNESCO-svjetska baština' u '{{UNESCO – svjetska baština'

←Starija inačica		Inačica od 18. travanj 2025. u 03:04
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Put svile'''-->		<!--'''Put svile'''-->
	{{UNESCO-svjetska baština		{{UNESCO – svjetska baština
	\|ime mjesta = Put svile, mreža putova u koridoru [[Chang'an-Tianshan]]		\|ime mjesta = Put svile, mreža putova u koridoru [[Chang'an-Tianshan]]
	\|slika = TianShanRoad.jpg		\|slika = TianShanRoad.jpg

Suradnik10: /* Poveznice */

2023-08-13T02:24:19Z

Poveznice

←Starija inačica		Inačica od 13. kolovoz 2023. u 02:24
Redak 76:		Redak 76:
	* [[Marko Polo]]		* [[Marko Polo]]
	* [[Povijest Kine]]		* [[Povijest Kine]]
			* [[Stepski put]], predšasnik Puta svile

	==Vanjske poveznice==		==Vanjske poveznice==

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{izdvojeni članak(.*?)}} +)

2022-01-02T15:31:33Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{izdvojeni članak(.*?)}} +)

←Starija inačica		Inačica od 2. siječanj 2022. u 15:31
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Put svile'''-->~~{{izdvojeni članak\|veljača 2007.}}~~		<!--'''Put svile'''-->
	{{UNESCO-svjetska baština		{{UNESCO-svjetska baština
	\|ime mjesta = Put svile, mreža putova u koridoru [[Chang'an-Tianshan]]		\|ime mjesta = Put svile, mreža putova u koridoru [[Chang'an-Tianshan]]

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-19T22:33:18Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{izdvojeni članak|veljača 2007.}}
{{UNESCO-svjetska baština
|ime mjesta = Put svile, mreža putova u koridoru [[Chang'an-Tianshan]]
|slika = TianShanRoad.jpg
|godina = [[2014.]] (38. zasjedanje)
|vrst baštine = Prirodno dobro
|mjerilo = ii, iii, v, vi
|ugroženost = ne
|poveznica = http://whc.unesco.org/en/list/1442
|država = {{ZD+X/K|KIN}} {{ZD+X/K|KIR}} {{ZD+X/K|KAZ}}
 
<center>[[Datoteka:Seidenstrasse_GMT_Ausschnitt_Zentralasien.jpg|200px|]]
 Zapadni dio koridora [[Xi'an]]-[[Tanšan]]</center>
}}
'''Put svile''' ili '''Svileni put''' naziv je za mrežu [[karavana|karavanskih]] putova čiji glavni cilj je bio povezivanje [[Sredozemlje|sredozemlja]] s [[Istočna Azija|istočnom Azijom]]. Ovaj naziv je prvi koristio [[Ferdinand von Richthofen]], Nijemac koji je živio u [[19. stoljeće|19. stoljeću]], iako su još [[Bizant]]inci koristili sličan naziv.
[[Datoteka:Transasia trade routes 1stC CE gr2.png|mini|330px|lijevo|<center>Važni svjetski [[trgovački put|trgovački putovi]] u [[1. stoljeće|1. stoljeću]] (podebljane linije pokazuju tok puta svile)]]
==Nastanak i povijest==

Još u najstarija vremena postojale su veze između [[Kina|Kine]] i [[Europa|Europe]]. Zasnivale su se na razmjeni [[trgovina|trgovačke]] robe, omogućavale [[diplomacija|diplomatske]] kontakte i doprinosile spoznajama o drugim [[kultura]]ma. Te veze nisu bile kontinuirane, odvijale su se uglavnom preko posrednika i uvijek nanovo bile prekidane i na duže vrijeme kada su trgovina, [[promet]] i razmjena informacija bili ometani.

Odlučujuća [[politika|politička]] pretpostavka za potpuno otvaranje istočnog kraja Puta svile bila je kineska ekspanzija prema zapadu. U vrijeme vladavine cara Han Vua ([[Vu Di]]) [[141. pr. Kr.|(141.]]-[[87. pr. Kr.]]) ([[dinastija Han]]) carstvo se gotovo udvostručilo. Na opasnosti na granicama reagirao je osvajanjem neprijateljskih područja. Njegove [[vojska|vojske]] prodirale su daleko na sjever, jug i zapad, osvajajući brojne susjedne države. Pobjeda nad [[Čing-nu]]ima donijela mu je konačnu kontrolu nad [[središnja Azija|središnjom Azijom]]. Vuova vojska zauzela je [[Pamir]] i [[Fergana|Fargonu]], i time su mogli biti otvoreni putovi između Kine i Zapada. Trgovina putom svile je procvala, a u glavni grad carstva Han dolaze luksuzna roba i putnici sa Zapada.
[[Datoteka:Panorama of Dayr-e Gachin.JPG|mini|desno|400px|<center>[[Dair-e Gačin]], 1800-godišnji [[karavan-saraj]] u [[Iran]]u]]
Dok je sad istočni dio puta bio relativno siguran, dugi sukobi između [[Rimsko Carstvo|Rimljana]] i [[Partsko Carstvo|Parta]] prijetili su da zapadni dio puta svile pretvore u bojno polje. [[August]] uspijeva diplomatskom spretnošću sklopiti na neko vrijeme mir s [[Partsko Carstvo|Partima]], što čini i zapadni dio ceste sigurnijom, pa trgovina s Dalekim istokom ponovo oživljava.

Put svile doživljava novi procvat u vrijeme [[Dinastija Tang|dinastije Tang]] (618.-907.) kada ona oduzima [[Perzija]]ncima prevlast na putu svile. Drugi car dinastije Tang, [[Tang Taizong]], dovodi pod svoju kontrolu velike dijelove središnje Azije kao i [[tarimska zavala|Tamirsku zavalu]]. [[Bizant]]inci uspijevaju vratiti dijelove svojih ranijih posjeda u Aziji, i time si osiguravaju pristup putu svile. Bizant ostaje glavno trgovište za robu s istoka. U razdoblju "pet dinastija" unutrašnja stabilnost dinastije Tang nije se mogla održati, pa susjedni narodi ponovo napadaju [[karavana|karavane]].

Odlučujući doprinos direktnom povezivanju Azije i Europe dali su [[Mongoli]] u [[13. stoljeće|13. stoljeću]]. Mongolska osvajanja omogućila su razdoblje redovnih i raznovrsnih kontakata. Čim bi u novoosvojenim područjima osigurali red i stabilnost, Mongoli su uspostavljali kontakte sa strancima. Usprkos svojoj ogromnoj želji za osvajanjem i vlašću, bili su gostoljubivi prema stranim putnicima, pa i u slučajima kad su putnici bili iz zemalja čiji vlastodršci nisu priznavali mongolsku vlast. U to vrijeme ponovo dolazi do intenzivnog porasta razmjene [[roba]], ljudi i znanja.

Mongolsko carstvo nije bilo dugovječno. Već [[1262.]] počinje raspadanje tog divovskog carstva, iako je istočni dio pod vladavinom [[Kublaj-kan]]a ostao stabilan duže vrijeme. [[Kina|Kineski]] [[nacionalizam]] je ponovo oživio. [[1368.]] se u Kini prekida vladavina stranaca dolaskom na vlast [[Dinastija Ming|dinastije Ming]] koja je zastupala agresivnu politiku prema mongolskim [[pleme]]nima. Usprkos miru u vrijeme vladavine Mongola tim područjima, trgovina duž puta svile nikada više nije dosegla obujam kao u vrijeme Tang dinastije. Trajno opadanje značenja puta svile počelo je još u vrijeme [[Dinastija Song|dinastije Song]], a poticaj tom padu dao je porast kineske pomorske trgovine kao i velike [[carina|carinske]] dažbine koje su zahtijevali [[Arapi]].
Slijedom toga nastaju nova trgovinska središta u [[Jugoistočna Azija|jugoistočnoj Aziji]].

Na [[pomorski put|pomorskim putovanjima]] nije bilo opasnosti dugih kopnenih putovanja i troškova za posrednike. S porastom ekspanzije europskih pomorskih sila na [[novo doba|početku novog doba]] put svile konačno gubi značenje. Trgovinu putom svile zamjenjuju brodovi, a kineski [[trgovina|trgovci]] svojim [[džunka|džunkama]] dolaze do [[Indija|Indije]] i [[Arabija|Arabije]]. Od vremena [[Dinastija Song|dinastije Song]] Europljani su bili jako ograničeni u trgovanju s Kinom. U vrijeme pomorske ekspanzije jedan od glavnih ciljeva bio je ponovo otkriti morski put do bajkovitog ''Kitaja'' (Kina). Tek [[1514.]] [[Portugal]]ci stižu do Kine i brzo uspostavljaju živu trgovinu, koju kasnije preuzima [[Španjolska]]. Od sredine [[16. stoljeće|16. stoljeća]] Kina izvlači najveću dobit od europskih [[kolonija]] u ''novom svijetu'' ([[Amerika]]). Oko 70% tamo dobivenih [[plemenite kovine|plemenitih kovina]] prebacivalo se u Kinu, kako bi se u Kini kupila roba za Europu. S vremenom, brodovi [[trgovinska kompanija|trgovinskih kompanija]] zamjenjuju put svile kao vezu s [[Istočna Azija|istočnom Azijom]] za nabavu luksuzne robe i [[umjetnost|umjetničkih]] predmeta za [[plemstvo]] u Europi.

U najnovije vrijeme put svile ponovo dobiva na značenju. Gradnja putova, potaknuta otkrićem velikih nalazišta [[nafta|nafte]] u tim područjima, olakšala je pristup tim neprijaznim, divljim područjima koja se [[industrija|industrijaliziraju]]. Ponovo se otvaraju trgovinski putovi, a postaju značajni i za [[turizam]].
[[Datoteka:ForeignMerchant at the silk road.jpg|mini|desno|Europski trgovac na Putu svile viđen očima kineskog umjetnika (Dinastija Tang, 7. stoljeće)]]

==Međukontinentalna razmjena putom svile==
Putom svile nisu se kretale samo [[roba|robe]] kao [[začin]]i, [[svila]], [[staklo]] i [[porculan]]. S trgovinom su putovale i [[religija|religije]] i [[kultura|kulture]]. Tako je putom svile u [[Kina|Kinu]] i [[Japan]] došao i [[budizam]] i tu postao prevladavajuća religija. I [[kršćanstvo]] je tim putem došlo do tadašnjeg glavnog grada, kako je dokumentirano na jednoj kamenoj ploči u današnjem [[Xi'an]]u. Duž puta svile su do [[Arapi|Arapa]], a od njih kasnije i u Europu stigli znanje o [[papir]]u i [[barut]]u.

===Trgovina===
Za Zapad je [[svila]] bila najvažnija trgovačka roba koja je prolazila Putom svile. Cijeli put je upravo i dobio ime po tom proizvodu. No, to ime iskrivljuje stvarnost trgovine, jer su osim svile tim trgovačkim putom razmjenjivane i druge robe. [[Karavana|Karavane]] koje su išle prema Kini nosile su, između ostalog, [[zlato]], [[bjelokost]], [[dragi kamen|drago kamenje]] i [[staklo]]. Iz Kine prema Europi prevoženi su prije svega [[krzno]], [[keramika]], [[žad]], [[bronca]], [[lak]] i [[željezo]]. Uz put, dio tih dobara zamjenjivan je, i mijenjao je više puta vlasnike prije nego što bi stigao na krajnje odredište. Pored svile, sve do [[novo doba|novijeg vremena]] su vrlo važna roba za razmjenu s [[Jugoistočna Azija|jugoistočnom Azijom]] bili [[začin]]i. Koristilo ih se ne samo kao začine, nego i kao [[lijek]]ove, [[anestetik]]e, [[afrodizijak]]e, parfeme ali i za pripremu "čarobnih napitaka".

No, svila je ipak bila najvažniji kineski proizvod. Razvoj [[tkanje|tkanja]] svile može se pratiti unatrag sve do 2. tisućljeća prije Krista. Proizvodnja svile u količinama dostatnim i za izvoz razvila se tek završetkom "vremena posvađanih carstva" u 3. stoljeću prije Krista. U to vrijeme je svila bila iznimno rijedak materijal na Zapadu, kao [[purpur]] i [[staklo]] ubrajala se u luksuznu robu [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]]. Skromnu količinu ovog skupocjenog materijala mogli su si priuštiti tek najbogatiji. U vrijeme [[Augustov mir|Augustovog mira]], kad je i zapadni dio puta svile bio siguran, rimski gornji sloj izražavao je povećanu "glad" za svilom, začinima i [[dragi kamen|draguljima]], htjelo se oponašati bogati stil života Dalekog istoka.

===Organizacija trgovine===
Veliki problem je bila sigurnost trgovačkih putova. Od Kine do [[Egipat|Egipta]] razbojnici su napadali [[Karavana|karavane]] na najužim mjestima puta, otimajući im robu. Zbog toga je carstvo [[Han (država)|Han]] dodjeljivalo karavanama posebnu vojnu pratnju, a i produžili su [[kineski zid]] uz karavanski put.

Organizacija međukontinentalne trgovine bila je vrlo zahtjevna. Trebalo je na jednom mjestu okupiti tisuće životinja, veliki broj goniča i tone trgovačke robe, a onda sve to pokrenuti. Uz to, trebalo je brinuti o očuvanju života ljudi i životinja na dugom putu uz teške [[klima]]tske i zemljopisne uvjete. Trgovci obično nisu putovali cijelim putem da bi prodali robu. Trgovina se odvijala preko više posrednika. Dok su zapadni dio puta svile dugo kontrolirali [[Partsko Carstvo|Parti]], a kasnije [[Sasanidi]], u središnjim dijelovima Azije razmjenom su dominirala prije svega [[nomadi|nomadska]] [[pleme]]na. Kao prijevozno "sredstvo" veliki, vjerojatno i najveći, značaj imale su [[dvogrba deva|dvogrbe deve]] podrijetlom iz središnje Azije. Njihova prednost pred [[jednogrba deva|jednogrbim]] je ta što su manje osjetljive na [[temperatura|temperature]] a imaju i zimsko krzno. Tim osobinama su dobro prilagođene obilježjima [[kontinentalna klima|kontinentalne klime]] koja vlada [[stepa]]ma i brdskim područjima s velikim [[nadmorska visina|visinskim]] razlikama. Zbog tih osobina dvogrbe deve se koriste od početka trgovinskih odnosa.

===Razmjena kultura i tehničkih novosti===
[[Datoteka:Central Asian Buddhist Monks.jpeg|mini|Zapadnoazijski i kineski budist, Bezelkik, 9.stoljeće]]
Razmjena [[tehnika|tehničkih]] dostignuća, [[kultura|kulturnih]] dobara i [[ideologija]] događala se manje smišljeno i sporije od razmjene [[roba]]. Daleka putovanja svih vrsta, bilo iz komercijalnih, [[politika|političkih]], [[diplomacija|diplomatskih]] ili [[misionar]]skih razloga, poticali su kulturnu razmjenu između različitih društava. Pjesme, priče, [[religija|religiozne]] ideje, [[filozofija|filozofski]] nazori kao i [[znanost|znanstvene]] spoznaje razmjenjivale su se između putnika. Značajne tehnike, kao proizvodnja [[papir]]a i [[tisak|tiskanje]] knjiga, [[kemija|kemijski]] procesi kao [[destilacija]] i učinkovitija konjska oprema i jahaći stremen proširili su se Azijom.

===Širenje vjera putem svile===
Naročito dugotrajno dobro koje se širilo putom svile bile su vjere. Tako je na primjer sjevernim putom [[budizam]] stigao iz [[Indija|Indije]] u [[Kina|Kinu]] i [[Japan]], uglavnom u vrijeme [[Sjeverna Vei dinastija|Sjeverne Vei dinastije]] u 4. i 5. stoljeću. Širenje [[kršćanstvo|kršćanstva]] istočno od [[Mala Azija|Male Azije]] - s manjim iznimkama - bilo je moguće tek s početkom [[Sasanidi|sasanidskog]] carstva u 3. stoljeću. Iako kršćanstvo nije nikada postalo prevladavajuća vjera u središnjoj i istočnoj Aziji, put svile korišten je za prodiranje do kineskih granica. U vrijeme [[Mongolsko Carstvo|Mongolskog Carstva]] [[nestorijanstvo|nestorijansko kršćanstvo]], poteklo od grčkog [[teolog]]a [[Nestorije|Nestorija]], bilo je kulturno oružje s kojim se moralo računati (vidi: [[Asirska Crkva Istoka]]).

Širenje kršćanstva bilo je puno skromnije u usporedbi s [[islam]]om koji je daleko nadmašio sve druge religije.
Nakon [[Muhamed]]ove smrti [[632.]] godine islam se brzo širi [[Arabija|Arabijom]], a u sljedećih sto godina osvaja jednu po jednu stare [[Rimsko Carstvo|rimske]] provincije: prvo [[Sirija|Siriju]], zatim [[Egipat]] pa cijelu sjevernu Afriku. Uskoro zapadni kraj puta svile, a time i kontrola ukupne transazijske trgovine, dolazi pod islamsku kontrolu. Nakon osvajanja [[Perzija|Perzijskog carstva]] nastavlja se prodiranje islama prema istoku. U početku se širi gradovima duž puta svile, a kasnije i u njihovoj širu okolici. I u središnjoj Aziji, Kini i Bengalu te kasnije i u Indoneziji nastaju muslimanske zajednice, ali bez vojnog osvajanja ili političke apsorpcije.

Putem svile širili su se i [[zoroastrizam]] i [[manihejstvo]], oboje perzijskog podrijetla.

===Širenje bolesti===
Poput religioznih ideja ili kulturnih dobara, putom svile prenosile su se i [[bolest]]i i [[infekcija|infekcije]]. Putnici su pomagali uzročnicima širenje u [[populacija|populacije]] koje nisu imale ni naslijeđen ni stečeni [[imunitet]] na bolesti koje izazivaju. Tako je dolazilo do [[epidemija]] koje su mogle imati dramatične posljedice.

Najpoznatiji takav slučaj širenja bolesti potom svile s vrlo ozbiljnim posljedicama bilo je izbijanje [[kuga|kuge]] u [[14. stoljeće|14. stoljeću]]: U Kini kuga izbija [[1330.]] Ova smrtonosna bolest koja napada [[glodavci|glodavce]], a sa životinja na ljude ju prenose buhe, i vrlo je zarazna. Dugo vremena se kuga pojavljivala samo u južnokineskoj pokrajini [[Junan]]. Početkom 14. stoljeća mongolske postrojbe raznose zaražene buhe velikim dijelovima Kine. Dalje se kuga brzo širi putom svile i stiže trgovačkim brodovima iz [[Kaffa|Kaffe]] na poluotok [[Krim]] [[1348.]] a zatim i u srednju Europu. Ovako brzo širenje kuge posebno je bilo potpomognuto trgovinom [[krzno|krznima]].

==Značenje puta svile danas==
Put svile danas ima još samo romantično, pustolovno značenje. Putovanja "tragom [[Marko Polo|Marka Pola]]" privlače sve veći broj turista u ova zabačena područja. Kina je vrlo brzo spoznala veliki turistički potencijal tih područja, što je rezultiralo restauriranjem raznih objekata i spomenika kulture duž Puta svile, a brigu o tim objektima vode službene instance. Pored toga, [[arheologija|arheološkim]] iskapanjima pokušava se ući u trag načinu života ovih područja u tom vremenu. Putnici duž [[Taklamakan]] pustinje sreću prije svega ruševine gradova i ostatke spilja. No, najvažnija zanimljivost je stanovništvo i njihov do danas sačuvan isti način života.
Put svile nadahnuće je brojnim umjetnicima pa je tako, na primjer, hrvatska književnica [[Jasna Horvat]] napisala dva romana "blizanca" koji tematiziraju posljednju godinu boravka Marka Pola u namjesništvu Kublaj-kana. Prvi od njih ([[Vilikon]], Naklada Ljevak, 2012.) kanu približava Markovu povezanost s vilama, a drugi ([[Vilijun]], Naklada Ljevak, 2016.) Kublaj-kanu donosi opise gradova na Putu svile kao i samog Kanova carstva. [[Hepening Vilijun]] nagrađen je nagradom FUL KULTURNO 2018. koju dodjeljuje Superbrands Hrvatske za nabolje brendirani niskobudžetni događaj u kulturi.

[[Koridor Chang'an-Tianshan]] je mreža putova na [[put svile|putu svile]] koji se oko 5.000 km protežu od drevne kineske prijestolnice dinastija [[Han]] i [[T'ang]], Chang’ana/Luoyanga (danas [[Xi'an]], [[Shaanxi]], [[Kina]]), do srednjoazijske pokrajine [[Zhetysu]] na gorju [[Tanšan]] ([[Kirgistan]] i [[Kazahstan]]). Koridor Chang'an-Tianshan je upisan na [[UNESCO]]-v [[popis mjesta svjetske baštine u Aziji]] 2014. godine<ref name=UNESCO>[http://whc.unesco.org/en/list/1442 Silk Roads: the Routes Network of Chang'an-Tianshan Corridor] na UNESCO-vim službenim stranicama {{eng oznaka}} Preuzeto 13. srpnja 2014.</ref>.

==Poveznice==
* [[:Kategorija:Gradovi na Svilenom putu|Popis gradova na Svilenom putu]] ''(kategorizirano)''
* [[Kraljevska cesta]]
* [[Marko Polo]]
* [[Povijest Kine]]

==Vanjske poveznice==
*[http://www.uni-graz.at/franz.koelbl/usbekistan/ ''Slike i doživljaji na tragu puta svile'']
*[http://www.ess.uci.edu/~oliver/silk.html ''The Silk Road'' (engleski)]
*[http://depts.washington.edu/silkroad/index.html opširne informacije (engleski)]

{{Commons|Silk Road|{{PAGENAME}}}}

[[Kategorija:Svileni put| ]]
[[Kategorija:Povijest Irana]]
[[Kategorija:Povijest Kine]]
[[Kategorija:Povijesni putovi]]
[[Kategorija:Trgovački putovi]]
[[Kategorija:Azija]]

Put svile - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{(.)ommons(.*)}}' u ''

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{UNESCO-svjetska baština' u '{{UNESCO – svjetska baština'

Suradnik10: /* Poveznice */

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{izdvojeni članak(.*?)}} +)

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica