Put Svetog Jakova - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{Citiranje web|' u '{{citiranje weba|'

2025-09-13T23:52:40Z

Zamjena teksta - '{{Citiranje web|' u '{{citiranje weba|'

←Starija inačica		Inačica od 13. rujan 2025. u 23:52
Redak 20:		Redak 20:
	Može se proći jednom od desetaka hodočasničkih ruta do Santiaga de Compostele. Tradicionalno, kao i na većini hodočašća, Put svetog Jakova započinje u nečijem domu i završava na mjestu hodočašća. Međutim, nekoliko se ruta smatra glavnima. Tijekom [[Srednji vijek\|srednjeg vijeka]] ruta se jako putovala. Međutim, [[Doba kuge\|Crna smrt]], [[Reformacija\|protestantska reformacija]] i politički nemiri u Europi 16. stoljeća doveli su do njezinog propadanja. Do 1980-ih, samo nekoliko stotina hodočasnika godišnje se registriralo u hodočasničkom uredu u Santiagu. U listopadu 1987. [[Vijeće Europe]] ovu je rutu proglasilo prvom [[Europska kulturna ruta\|europskom kulturnom rutom]] ; također je proglašen jednim od [[UNESCO]] -ovih mjesta [[Svjetska baština\|svjetske baštine]] . Od 1980-ih ruta privlači sve veći broj suvremenih međunarodnih hodočasnika.		Može se proći jednom od desetaka hodočasničkih ruta do Santiaga de Compostele. Tradicionalno, kao i na većini hodočašća, Put svetog Jakova započinje u nečijem domu i završava na mjestu hodočašća. Međutim, nekoliko se ruta smatra glavnima. Tijekom [[Srednji vijek\|srednjeg vijeka]] ruta se jako putovala. Međutim, [[Doba kuge\|Crna smrt]], [[Reformacija\|protestantska reformacija]] i politički nemiri u Europi 16. stoljeća doveli su do njezinog propadanja. Do 1980-ih, samo nekoliko stotina hodočasnika godišnje se registriralo u hodočasničkom uredu u Santiagu. U listopadu 1987. [[Vijeće Europe]] ovu je rutu proglasilo prvom [[Europska kulturna ruta\|europskom kulturnom rutom]] ; također je proglašen jednim od [[UNESCO]] -ovih mjesta [[Svjetska baština\|svjetske baštine]] . Od 1980-ih ruta privlači sve veći broj suvremenih međunarodnih hodočasnika.

	Kad god Dan svetog Jakova (25. srpnja) padne u nedjelju, katedrala proglašava svetu ili [[Crkveni jubilej\|jubilarnu]] godinu. Ovisno o prijestupnim godinama, svete se godine događaju u razmacima od 5, 6 i 11 godina. Posljednje su bile 1982., 1993., 1999., 2004. i 2010. godine. Sljedeće će biti 2021., 2027. i 2032.<ref>{{~~Citiranje web~~\|title=Holy Years at Santiago de Compostela\|url=http://www.csj.org.uk/holy-years.htm\|accessdate=6 March 2014\|url-status=dead\|archiveurl=https://web.archive.org/web/20140916050419/http://www.csj.org.uk/holy-years.htm\|archivedate=16 September 2014\|df=dmy-all}}</ref>		Kad god Dan svetog Jakova (25. srpnja) padne u nedjelju, katedrala proglašava svetu ili [[Crkveni jubilej\|jubilarnu]] godinu. Ovisno o prijestupnim godinama, svete se godine događaju u razmacima od 5, 6 i 11 godina. Posljednje su bile 1982., 1993., 1999., 2004. i 2010. godine. Sljedeće će biti 2021., 2027. i 2032.<ref>{{citiranje weba\|title=Holy Years at Santiago de Compostela\|url=http://www.csj.org.uk/holy-years.htm\|accessdate=6 March 2014\|url-status=dead\|archiveurl=https://web.archive.org/web/20140916050419/http://www.csj.org.uk/holy-years.htm\|archivedate=16 September 2014\|df=dmy-all}}</ref>

	== Povijest ==		== Povijest ==

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{UNESCO-svjetska baština' u '{{UNESCO – svjetska baština'

2025-04-18T03:01:15Z

Zamjena teksta - '{{UNESCO-svjetska baština' u '{{UNESCO – svjetska baština'

←Starija inačica		Inačica od 18. travanj 2025. u 03:01
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Put Svetog Jakova'''-->{{UNESCO-svjetska baština		<!--'''Put Svetog Jakova'''-->{{UNESCO – svjetska baština
	\|ime mjesta = Put za [[Santiago de Compostela]]		\|ime mjesta = Put za [[Santiago de Compostela]]
	\|slika = Stjacquescompostelle1.png		\|slika = Stjacquescompostelle1.png

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje web)

2021-12-02T00:51:20Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje web)

←Starija inačica		Inačica od 2. prosinac 2021. u 00:51
Redak 20:		Redak 20:
	Može se proći jednom od desetaka hodočasničkih ruta do Santiaga de Compostele. Tradicionalno, kao i na većini hodočašća, Put svetog Jakova započinje u nečijem domu i završava na mjestu hodočašća. Međutim, nekoliko se ruta smatra glavnima. Tijekom [[Srednji vijek\|srednjeg vijeka]] ruta se jako putovala. Međutim, [[Doba kuge\|Crna smrt]], [[Reformacija\|protestantska reformacija]] i politički nemiri u Europi 16. stoljeća doveli su do njezinog propadanja. Do 1980-ih, samo nekoliko stotina hodočasnika godišnje se registriralo u hodočasničkom uredu u Santiagu. U listopadu 1987. [[Vijeće Europe]] ovu je rutu proglasilo prvom [[Europska kulturna ruta\|europskom kulturnom rutom]] ; također je proglašen jednim od [[UNESCO]] -ovih mjesta [[Svjetska baština\|svjetske baštine]] . Od 1980-ih ruta privlači sve veći broj suvremenih međunarodnih hodočasnika.		Može se proći jednom od desetaka hodočasničkih ruta do Santiaga de Compostele. Tradicionalno, kao i na većini hodočašća, Put svetog Jakova započinje u nečijem domu i završava na mjestu hodočašća. Međutim, nekoliko se ruta smatra glavnima. Tijekom [[Srednji vijek\|srednjeg vijeka]] ruta se jako putovala. Međutim, [[Doba kuge\|Crna smrt]], [[Reformacija\|protestantska reformacija]] i politički nemiri u Europi 16. stoljeća doveli su do njezinog propadanja. Do 1980-ih, samo nekoliko stotina hodočasnika godišnje se registriralo u hodočasničkom uredu u Santiagu. U listopadu 1987. [[Vijeće Europe]] ovu je rutu proglasilo prvom [[Europska kulturna ruta\|europskom kulturnom rutom]] ; također je proglašen jednim od [[UNESCO]] -ovih mjesta [[Svjetska baština\|svjetske baštine]] . Od 1980-ih ruta privlači sve veći broj suvremenih međunarodnih hodočasnika.

	Kad god Dan svetog Jakova (25. srpnja) padne u nedjelju, katedrala proglašava svetu ili [[Crkveni jubilej\|jubilarnu]] godinu. Ovisno o prijestupnim godinama, svete se godine događaju u razmacima od 5, 6 i 11 godina. Posljednje su bile 1982., 1993., 1999., 2004. i 2010. godine. Sljedeće će biti 2021., 2027. i 2032.<ref>{{~~cite~~ web\|title=Holy Years at Santiago de Compostela\|url=http://www.csj.org.uk/holy-years.htm\|accessdate=6 March 2014\|url-status=dead\|archiveurl=https://web.archive.org/web/20140916050419/http://www.csj.org.uk/holy-years.htm\|archivedate=16 September 2014\|df=dmy-all}}</ref>		Kad god Dan svetog Jakova (25. srpnja) padne u nedjelju, katedrala proglašava svetu ili [[Crkveni jubilej\|jubilarnu]] godinu. Ovisno o prijestupnim godinama, svete se godine događaju u razmacima od 5, 6 i 11 godina. Posljednje su bile 1982., 1993., 1999., 2004. i 2010. godine. Sljedeće će biti 2021., 2027. i 2032.<ref>{{Citiranje web\|title=Holy Years at Santiago de Compostela\|url=http://www.csj.org.uk/holy-years.htm\|accessdate=6 March 2014\|url-status=dead\|archiveurl=https://web.archive.org/web/20140916050419/http://www.csj.org.uk/holy-years.htm\|archivedate=16 September 2014\|df=dmy-all}}</ref>

	== Povijest ==		== Povijest ==

WikiSysop: no summary specified

2021-11-03T04:10:53Z

no summary specified

←Starija inačica		Inačica od 3. studeni 2021. u 04:10
Redak 36:		Redak 36:
	</gallery>		</gallery>
	== Vanjske poveznice ==		== Vanjske poveznice ==
	~~{{commonscat}}~~
	* [http://www.catedraldesantiago.es Službena stranica katedrale u Santiago de Composteli]		* [http://www.catedraldesantiago.es Službena stranica katedrale u Santiago de Composteli]
	* [http://www.infocamino.com/index.php?provincia=1001 www.infocamino.com]		* [http://www.infocamino.com/index.php?provincia=1001 www.infocamino.com]

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-23T07:16:30Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{UNESCO-svjetska baština
|ime mjesta = Put za [[Santiago de Compostela]]
|slika = Stjacquescompostelle1.png
|godina = [[1993.]] <small>(17. zasjedanje)</small>
|vrst baštine = Kulturno dobro
|mjerilo = ii, iv, vi
|ugroženost = ne
|poveznica = http://whc.unesco.org/en/list/669
|država = {{ZD+X/F|FRA}} {{ZD+X/Š|ŠPA}}
}}
'''Put za Santiago''' ([[Galješki jezik|galješki]]: ''Camiño de Santiago'' [[Španjolski jezik|španjolski]]: ''Camino de Santiago'') je ruta koju prelaze hodočasnici iz [[Španjolska|Španjolske]] i cijele [[Europa|Europe]] koji vodi u [[Santiago de Compostela|Santiago de Compostelu]], grad u kojem se nalaze moći [[Sveti Jakov|svetog apostola Jakova]]. Zbog toga se naziva još i '''Putem Svetog Jakova'''. Tijekom cijelog [[Srednji vijek|Srednjeg vijeka]], Santiago de Compostela je bilo vrlo popularno hodočasničko odredište, te je na ovoj trasi izgrađeno oko 1.800 građevina, vjerskih, ali i svjetovnih, od velikog povijesnog značaja. Put je odigrao temeljnu ulogu u poticanju kulturne razmjene između [[Iberijski poluotok|Iberijskog poluotoka]] i ostatka Europe u srednjem vijeku. On ostaje svjedočanstvo snage [[Kršćanstvo|kršćanske vjere]] među ljudima svih društvenih slojeva iz cijele Europe. Kasnije je zanimanje za ovo hodočašće oslabilo, ali u današnje vrijeme ponovo mu se vraća popularnost. Postoji nekoliko verzija Puta Svetog Jakova, ali klasična verzija je [[Put Svetog Jakova (francuski put)|francuski put Svetog Jakova.]]

[[Vijeće Europe]] mu je 1987. god. dodijelilo titulu "Glavne ulice Europe". [[UNESCO]] je 1993. god. proglasio španjolski i francuski dio puta za Santiago [[UNESCO]]-vom [[svjetska baština|svjetskom kulturnom baštinom]].

== Glavni kršćanski put hodočašća ==
Put svetog Jakova bio je jedno od najvažnijih [[Kršćansko hodočašće|kršćanskih hodočašća]] tijekom kasnijeg [[Srednji vijek|srednjeg vijeka]] i put hodočašća na kojem se mogao zaraditi plenarni [[oprost]];  druge glavne hodočasničke rute uključuju [[Via Francigena]] do [[Rim|Rima]] i hodočašće do [[Jeruzalem u kršćanstvu|Jeruzalema]].

Legenda kaže da su posmrtni ostaci [[Jakov Zebedejev (stariji)|svetog Jakova]] brodom prebačeni iz Jeruzalema u sjevernu Španjolsku, gdje je pokopan u današnjem gradu [[Santiago de Compostela]]. (Ime ''Santiago'' lokalna je galicijska evolucija [[Vulgarni latinski jezik|vulgarno latinskog]] ''Sanctija Iacobija'', "Sveti Jakov".)

Može se proći jednom od desetaka hodočasničkih ruta do Santiaga de Compostele. Tradicionalno, kao i na većini hodočašća, Put svetog Jakova započinje u nečijem domu i završava na mjestu hodočašća. Međutim, nekoliko se ruta smatra glavnima. Tijekom [[Srednji vijek|srednjeg vijeka]] ruta se jako putovala. Međutim, [[Doba kuge|Crna smrt]], [[Reformacija|protestantska reformacija]] i politički nemiri u Europi 16. stoljeća doveli su do njezinog propadanja. Do 1980-ih, samo nekoliko stotina hodočasnika godišnje se registriralo u hodočasničkom uredu u Santiagu. U listopadu 1987. [[Vijeće Europe]] ovu je rutu proglasilo prvom [[Europska kulturna ruta|europskom kulturnom rutom]] ; također je proglašen jednim od [[UNESCO]] -ovih mjesta [[Svjetska baština|svjetske baštine]] . Od 1980-ih ruta privlači sve veći broj suvremenih međunarodnih hodočasnika.

Kad god Dan svetog Jakova (25. srpnja) padne u nedjelju, katedrala proglašava svetu ili [[Crkveni jubilej|jubilarnu]] godinu. Ovisno o prijestupnim godinama, svete se godine događaju u razmacima od 5, 6 i 11 godina. Posljednje su bile 1982., 1993., 1999., 2004. i 2010. godine. Sljedeće će biti 2021., 2027. i 2032.<ref>{{cite web|title=Holy Years at Santiago de Compostela|url=http://www.csj.org.uk/holy-years.htm|accessdate=6 March 2014|url-status=dead|archiveurl=https://web.archive.org/web/20140916050419/http://www.csj.org.uk/holy-years.htm|archivedate=16 September 2014|df=dmy-all}}</ref>

== Povijest ==

=== Prije kršćanstva ===
Glavni put hodočašća do Santiaga slijedi raniji rimski trgovački put, koji se nastavlja do [[Atlantski ocean|atlantske]] obale Galicije, završavajući na [[Rt Finisterre|rtu Finisterre]]. Iako je danas poznato da rt Finisterre, najzapadnija točka Španjolske, nije najzapadnija točka Europe ([[Cabo da Roca]] u [[Portugal|Portugalu]] je zapadnije), činjenica da su ga Rimljani nazvali ''Finisterrae'' (doslovno ''kraj svijeta'' ili ''Kraj kopna'' u [[Latinski jezik|Latinski]]) ukazuje na to da su ga tako promatrali. Noću se čini da [[Mliječni put]] usmjerava put, pa je ruta dobila nadimak "Voie lactée" - Mliječni put na francuskom.<ref name="route">"[http://dspace.dial.pipex.com/telegraph/04camino/04000001.htm Medieval footpath under the stars of the Milky Way] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20061217160109/http://dspace.dial.pipex.com/telegraph/04camino/04000001.htm|date=17 December 2006}}". ''Telegraph Online''.</ref>

== Galerija slika ==
<gallery>
Slika:Pilgrims.jpg|<center>Put svetog Jakova između Ciruena i St. Domingo de la Calzada
Slika:Spain Santiago de Compostela - Cathedral.jpg|<center>[[Katedrala svetog Jakova u Santiago de Composteli]]
Slika:Vieira Camino de Santiago.jpg|<center>Hodočasnički atributi
Slika:Burgos pilgrim.jpg|<center>Spomenik hodočasnicima u [[Burgos]]u
Slika:Camino de Santiago route marker on the Cantabrian coast.JPG|<center>Putokaz za hodočasnike u [[Kantabrija|Kantabriji]]
</gallery>
== Vanjske poveznice ==
{{commonscat}}
* [http://www.catedraldesantiago.es Službena stranica katedrale u Santiago de Composteli]
* [http://www.infocamino.com/index.php?provincia=1001 www.infocamino.com]
* [http://www.pyrenaeenreisen.com/jakobsweg.htm Put Svetog Jakova (Jakobsweg) (njem.)]

{{Svjetska baština u Francuskoj}}
{{Svjetska baština u Španjolskoj}}

[[Kategorija:Katoličanstvo u Španjolskoj]]
[[Kategorija:Katoličanstvo u Francuskoj]]
[[Kategorija:Svjetska baština u Španjolskoj]]
[[Kategorija:Svjetska baština u Francuskoj]]
[[Kategorija:Hodočašće]]