WikiSysop: bnz

2022-03-24T08:46:45Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 24. ožujak 2022. u 08:46
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Push notifikacija'''-->'''~~Push notifikacija''' je izravni notifikacijski mehanizam.<ref>[https://zir.nsk.hr/islandora/object/foi:1571 Nacionalni repozitorij završnih i diplomskih radova ZIR] Tomislav Šulc: ''Izravni notifikacijski mehanizmi (push) i njihova primjena'', Fakultet organizacije i informatike, Zagreb, 2014. (pristupljeno 25. veljače 2019.)</ref> To je isporuka informacije iz softverske aplikacije prema računalu, a da pritom primatelj (klijent) ne mora to zahtijevati. Ovom se vrstom notifikacija služimo da ne bismo morali stalno provjeravati stanje određenog procesa, nego nas sustav obavještava o početku ili završetku tog procesa. Primatelju ova notifikacija dolazi od [[Poslužitelj\|poslužitelj]]a. Pritom primatelj (klijent) mora dati zahtjev, odrediti interval u kojem će stizati i vrstu obavijesti. Izvor notifikacije ne mora biti [[računalo]], nego akcija drugog korisnika. Kod '''pull notifikacija''', korisnik mora sam zatražiti informaciju.<ref name=mojatvrtka>[https://www.mojatvrtka.hr/sto-su-push-notifikacije/ Mojatvrtka.hr] ''Što su push notifikacije?'' (pristupljeno 25. veljače 2019.)</ref>		Push notifikacija''' je izravni notifikacijski mehanizam.<ref>[https://zir.nsk.hr/islandora/object/foi:1571 Nacionalni repozitorij završnih i diplomskih radova ZIR] Tomislav Šulc: ''Izravni notifikacijski mehanizmi (push) i njihova primjena'', Fakultet organizacije i informatike, Zagreb, 2014. (pristupljeno 25. veljače 2019.)</ref> To je isporuka informacije iz softverske aplikacije prema računalu, a da pritom primatelj (klijent) ne mora to zahtijevati. Ovom se vrstom notifikacija služimo da ne bismo morali stalno provjeravati stanje određenog procesa, nego nas sustav obavještava o početku ili završetku tog procesa. Primatelju ova notifikacija dolazi od [[Poslužitelj\|poslužitelj]]a. Pritom primatelj (klijent) mora dati zahtjev, odrediti interval u kojem će stizati i vrstu obavijesti. Izvor notifikacije ne mora biti [[računalo]], nego akcija drugog korisnika. Kod '''pull notifikacija''', korisnik mora sam zatražiti informaciju.<ref name=mojatvrtka>[https://www.mojatvrtka.hr/sto-su-push-notifikacije/ Mojatvrtka.hr] ''Što su push notifikacije?'' (pristupljeno 25. veljače 2019.)</ref>

	Najpoznatije su notifikacije o primitku i otvaranju poruke [[Elektronska pošta\|elektronske pošte]], športski rezultati, podsjetnici, obavijesti o uplatama/isplatama, kretanju isporučene robe, promjene uvjeta poslovanja (banke, teleoperateri) i dr.<ref name=mojatvrtka/>		Najpoznatije su notifikacije o primitku i otvaranju poruke [[Elektronska pošta\|elektronske pošte]], športski rezultati, podsjetnici, obavijesti o uplatama/isplatama, kretanju isporučene robe, promjene uvjeta poslovanja (banke, teleoperateri) i dr.<ref name=mojatvrtka/>

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-11-04T04:06:23Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

'''Push notifikacija''' je izravni notifikacijski mehanizam.<ref>[https://zir.nsk.hr/islandora/object/foi:1571 Nacionalni repozitorij završnih i diplomskih radova ZIR] Tomislav Šulc: ''Izravni notifikacijski mehanizmi (push) i njihova primjena'', Fakultet organizacije i informatike, Zagreb, 2014. (pristupljeno 25. veljače 2019.)</ref> To je isporuka informacije iz softverske aplikacije prema računalu, a da pritom primatelj (klijent) ne mora to zahtijevati. Ovom se vrstom notifikacija služimo da ne bismo morali stalno provjeravati stanje određenog procesa, nego nas sustav obavještava o početku ili završetku tog procesa. Primatelju ova notifikacija dolazi od [[Poslužitelj|poslužitelj]]a. Pritom primatelj (klijent) mora dati zahtjev, odrediti interval u kojem će stizati i vrstu obavijesti. Izvor notifikacije ne mora biti [[računalo]], nego akcija drugog korisnika. Kod '''pull notifikacija''', korisnik mora sam zatražiti informaciju.<ref name=mojatvrtka>[https://www.mojatvrtka.hr/sto-su-push-notifikacije/ Mojatvrtka.hr] ''Što su push notifikacije?'' (pristupljeno 25. veljače 2019.)</ref>

Najpoznatije su notifikacije o primitku i otvaranju poruke [[Elektronska pošta|elektronske pošte]], športski rezultati, podsjetnici, obavijesti o uplatama/isplatama, kretanju isporučene robe, promjene uvjeta poslovanja (banke, teleoperateri) i dr.<ref name=mojatvrtka/>

Notifikacija je bila teškoća s kojom su se razvijatelji softvera suočavali kako dostaviti ih kroz [[preglednik]]e. Notifikacije ''na stranici'' (on-site) su one koje se mogu dobivati kada se korisnik nalazi na samoj stranici ili se web stranicama nalazi otvorena u nekoj od kartica. Push notifikacije su one kod kojih nije potrebno preglednik uopće pokrenuti niti je potrebno imati otvorenu web stranicu s koje se poruka dobiva. Neprestano se izmišljalo i stvaralo različite mehanizme za slanje obavijesti, sve dok krovna organizacija za WWW [[W3C]] nije formalizirala i [[standardizacija|standardizirala]] [[Web Notifications API]]. Kroza nj je jasno određeno kako rade notifikacije u mrežnim preglednicima koji ih uopće i podržavaju (Chrome i sve izvedenice koje dijele Chromium kako svoj temelj, Firefox, Edge i Safari). Kod mobilnih aplikacija odobrenje za primanje notifikacija ide pri instalaciji, dok kod mrežnih stranica proces je ponešto drugačiji. Preglednik mora podržavati primanje, korisnik ih mora odobriti, a ako korisnik odbije primati poruke, korisnika se više neće moći niti priupitati za naknadno odobrenje. Korisnicima je problem što postavke za prihvaćanje i odbijanje su kod svakog preglednika i nerijetko u novijim inačicama uvijek na drugom mjestu, pa je problem naknadno poništiti dano odobrenje.<ref name="bug">[https://www.bug.hr/savjeti/sto-su-to-web-push-notifikacije-i-kako-funkcioniraju-2827 Bug.hr] Matija Gračanin: ''Što su to web push notifikacije i kako funkcioniraju?'', 13. veljače 2018. (pristupljeno 25. veljače 2019.)</ref>

Dva su [[API]]-ja ključna u ovom procesu. [[Notification API]] prikazuje poruku a [[Push API]] dostavlja poruku [[Klijent (računarstvo)|klijentu]] i to sa [[Klijentsko-poslužnička arhitektura|poslužitelja]] putem push servisa koji koristi sam klijent (mrežni preglednik). Da bi se sve dobro odvijalo, posebna [[skripta]] ''[[service worker]]'' je za to, a preglednici ju izvršavaju u pozadini i odvojeno od mrežnih stranica. Ta skripta omogućava dostavu poruke bez obzira na to je li mrežna stranica s koje poruka zapravo dolazi uopće otvorena u web pregledniku.<ref name="bug"/>

Prednost ovog mehanizma je što se ista notifikacija može pojaviti i na [[pametni telefon|pametnom telefonu]] bez potrebe za razvijanjem posebne aplikacije.<ref name="bug"/>

Zloporaba ovog procesa je kad internetski servisi sa svojih poslužitelja zasipaju korisnike neprekidnim obavijestima koje korisnik ne može niti isključiti niti prosijati nekim softverskim sitom. <ref name=mojatvrtka/>

== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Programska podrška]]

Push notifikacija - Povijest promjena

WikiSysop: bnz

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica