<?xml version="1.0"?>
<feed xmlns="http://www.w3.org/2005/Atom" xml:lang="hr">
	<id>https://enciklopedija.cc/index.php?action=history&amp;feed=atom&amp;title=Purin</id>
	<title>Purin - Povijest promjena</title>
	<link rel="self" type="application/atom+xml" href="https://enciklopedija.cc/index.php?action=history&amp;feed=atom&amp;title=Purin"/>
	<link rel="alternate" type="text/html" href="https://enciklopedija.cc/index.php?title=Purin&amp;action=history"/>
	<updated>2026-08-04T12:11:07Z</updated>
	<subtitle>Povijest promjena ove stranice na wikiju</subtitle>
	<generator>MediaWiki 1.42.3</generator>
	<entry>
		<id>https://enciklopedija.cc/index.php?title=Purin&amp;diff=239710&amp;oldid=prev</id>
		<title>WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica</title>
		<link rel="alternate" type="text/html" href="https://enciklopedija.cc/index.php?title=Purin&amp;diff=239710&amp;oldid=prev"/>
		<updated>2021-10-22T03:14:00Z</updated>

		<summary type="html">&lt;p&gt;Bot: Automatski unos stranica&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;b&gt;Nova stranica&lt;/b&gt;&lt;/p&gt;&lt;div&gt;&amp;lt;!--&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;Purin&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;--&amp;gt;[[Datoteka:Purine-3D-balls.png|mini|desno|200px|Prostorna struktura purina]]&lt;br /&gt;
&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;Purin&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039; je heterociklički aromatski organski spoj. Sastoji se od pirimidinskog prstena spojenog na imidazolnom prstenu. Purini, koji uključuju supstituirane purine i njihove tautomere, a u prirodi se najčešće javljaju u obliku heterocikličkih spojeva koji sadrže dušik.&amp;lt;ref&amp;gt;Rosemeyer, H. &amp;#039;&amp;#039;Chemistry &amp;amp; Biodiversity&amp;#039;&amp;#039; &amp;#039;&amp;#039;2004&amp;#039;&amp;#039;, &amp;#039;&amp;#039;1&amp;#039;&amp;#039;, 361.&amp;lt;/ref&amp;gt; &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Purini i pirimidini čine dvije skupine dušičnih baza, uključujući i dvije skupine nukleotidnih baza. Dva od četiri deoksiribonukleotidea i dva od četiri ribonukleotida, koji se odnose na gradivne blokove dezoksiribonukleinske kiseline - DNK i ribonukleinske kiseline - RNK su purini.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U prirodi se purini javljaju u više oblika. Dvije od pet baza u nukleinskoj kiselini, [[adenin]] i [[guanin]] su purini. U DNK-u, te baze tvore vodikove veze s njihovim komplementarnim pirimidinima [[timin | timinom]] i [[citozin | citozinom]]. To se zove komplementarno sparivanje baza. U RNK komplement adenina je [[uracil]] umjesto timina.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ostali značajni purini su [[hipoksantin]], [[ksantin]], [[teobromin]], [[kofein]], [[mokraćna kiselina]] i [[izogvanin]].&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:purines.gif|centar|1 = purin, 2 = adenin, 3 = gvanin, 4 = hipoksantin, 5 = ksantin, 6 = teogromin, 7 = kofein, 8 = mokraćna kiselina, 9 = izogvanin]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Riječ purin (čisti urin) je skovao njemački kemičar Emil Fischer 1884. godine. On ga je sintetizirao prvi put 1899. godine, a kao polazni materijal bila je mokraćna kiselina, koja je izolirana je iz bubrežnih kamenaca, te je dokazao da su purini su zasebna grupa kemijskih spojeva.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Metabolizam==&lt;br /&gt;
Mnogi organizmi imaju metaboličke putove za sintetiziranje i razgradnju purina. Akumulacija modificiranih purinskih nukleotida radi štetu raznim staničnim procesima, osobito onim koji uključuju DNK i RNK. Da bi se održali u životu, organizmi posjeduju niz (deoksi) purinskih fosfohidrolaza, koje hidroliziraju te purinske derivate. Deaminacija purinskih baza može imati kao rezultat nakupljanje nukleotida kao što su ITP, dITP, xtp i DTP.&amp;lt;ref name=&amp;quot;pmid 22531138&amp;quot;&amp;gt;{{cite journal | author = Davies O, Mendes P, Smallbone K, Malys N | title = Characterisation of multiple substrate-specific (d)ITP/(d)XTPase and modelling of deaminated purine nucleotide metabolism | journal = BMB Reports | volume = 45 | issue = 4 | pages = 259–64 | year = 2012 | pmid = 22531138| doi = 10.5483/BMBRep.2012.45.4.259 }}&amp;lt;/ref&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nedostaci u enzimima koji kontroliraju proizvodnju purina mogu ozbiljno mijenjati DNK sekvence u stanici, što može objasniti zašto ljudi koji nose određene genetske varijante purinskih metaboličkih enzima imaju veći rizik za neke vrste raka.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Mokraćna kiselina je spoj koji nastaje u našem organizmu kao završni produkt razgradnje purinskih baza. Prilikom kristalizacije mokraćne kiseline dolazi do stvaranja naskaga u zglobovima i pojave [[giht | gihta]]. Tada se preporučuje dijeta sa namirnicama siromašnim purinima sa oko 100 - 150 mg purina na dan.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Izvori purina==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| border=&amp;quot;1&amp;quot; cellpadding=&amp;quot;5&amp;quot; cellspacing=&amp;quot;0&amp;quot; align=&amp;quot;center&amp;quot;&lt;br /&gt;
|+&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;Količina purina preračunata u mokraćnu kiselinu mg / 100g hrane&amp;lt;ref&amp;gt;http://www.acumedico.com/purine.htm&amp;lt;/ref&amp;gt;&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! colspan=&amp;quot;2&amp;quot; style=&amp;quot;background:#9afe2e;&amp;quot; | Niska&lt;br /&gt;
! colspan=&amp;quot;2&amp;quot; style=&amp;quot;background:#ffbf00;&amp;quot; | Srednje niska&lt;br /&gt;
! colspan=&amp;quot;2&amp;quot; style=&amp;quot;background:#ff99cc;&amp;quot; | Srednje visoka&lt;br /&gt;
! colspan=&amp;quot;2&amp;quot; style=&amp;quot;background:#ff0000; color:white&amp;quot; | Visoka&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| jaja || 0 || gljiva bukovača gljiva || 50 ||svinjski trbuh, carsko meso || 100 ||svinjetina, pluća || 434&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| mlijeko || 0 || cvjetača || 51 ||kobasice za prženje od svinjetine || 101 ||govedina, slezena || 444&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| banana || 4 || pšenica, cijela zrna || 51 ||sjemenke lana ||105||riba, sardine u ulju || 480&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| sir, Brie ||7.1|| raž, cijelo zrno || 51 ||divlji zec ||105||teletina, jetra ||460&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| sir, Cheddar / Cheshire sir, 50% masti || 6 || kukuruz, slatki || 52 || divljač  ||105||vrganj, sušeni ||488&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| sir, Edamer, 30% mliječne masti || 7.1 || govedina, usoljena (njemačka) || 57 || grožđice || 107||svinjetina, jetra ||515&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| sir, Edamer, 40% mliječne masti|| 7.1 || krvavice || 55 ||riba, bakalar ||109||svinjetina, slezena ||516&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| sir, Edamer, 45% mliječne masti|| 7.1 || paprika, zelena || 55 ||slanutak|| 109||svinjetina, srce || 530&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| krastavac|| 7.3 || peršin, list || 57 ||riba, smuđ ||110||govedina, jetra || 554&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| višnja, slatka || 7.1 || špinat || 57 ||junetina, file ||110 ||ovčetina, slezena || 773&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| jogurt, min. 3,5% mliječne masti || 8,1 || banana || 57 ||junetina, biftek ||110||srdela dimljena || 804&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| sir mladi||  9.4|| gljive || 58 ||junetina, stek ||110||kvasac, pekarski || 880&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| rajčica ||11|| riječni rak ||60||pileći batak ||110||teletina, žljezde || 1260&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| cikorija|| 12|| Crispbread kreker ||60||dagnje ||112||kvasac, pivski || 1810&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| kruška|| 12|| sezam ||62||kobasica &amp;quot;Jagdwurst&amp;quot; ||112||teobromin (nalazi se u čokoladama) || 2300&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| rabarbara|| 12|| proso  ||62||piletina pečena ||115 || ||&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| luk|| 13||šljiva, sušena ||64||jastog ||118|| ||&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| zelena salata|| 13||list komorača sušeni ||64||junetina, vratina ||120||  ||&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| rotkvica ||13||vlasac ||67||junetina, šnicla ||120|| ||&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| komorač listovi ||14||tofu ||68||leća  suha ||127|| ||&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| kruh, žitarice (brašno) ili (bijeli kruh) || 14 ||prokulice ||69||dimljena slanina ||127|| ||&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| kukuruz ||14||mesni doručak (goveđi) ||70||grah bijeli suhi ||128|| ||&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| jabuka ||14||kakao u prahu || 71||riba, list ||131|| ||&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| ogrozd ||16||zmijska trava (crni korijen) ||71||kuhana šunka ||131|| ||&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| krumpir ||16||marelica ||73||meso kunića ||132|| ||&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| kiseli kupus, ocijeđen ||16||poriluk ||74||junetina, mišići  ||133|| ||&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| ribizla, crvena|| 17||kobasica München Weisswurst ||73||svinjski jezik ||136|| ||&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| mrkva ||17||kobasica Mettwurst ||74||školjka češljača ||136|| ||&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| endivija ||17||goveđi mozak ||75||patka  ||138|| ||&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| višnja, Morello ||17||kobasica Fleischwurst ||78||divljač, but ||138|| ||&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| gljive, lisičarke|| 17||artičoka ||78||riba, bakalarka ||139|| ||&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| gljive, lisičke, konzervirane||  17||kobasica Wien ||78||riba, štuka ||140|| ||&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| kavijar zamjena|| 18||riba, jegulja (dimljena) ||78||svinjetina file ||140|| ||&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| malina|| 18||kikiriki ||79||teleći kotlet, odrezak s kostima ||140|| ||&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| krumpir, kuhani s korom|| 18||riba linjak ||80||teleći file ||140|| ||&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| avokado|| 19|| sojine klice ||80||suncokretovo sjeme  ||143|| ||&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| naranča|| 19||brokula ||81||kavijar ||144|| ||&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| kivi, voće ||19||svinjski mozak ||83||riba, skuša ||145|| ||&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| cikla ||19||grašak zeleni ||84||svinjski kotlet s kostima ||145|| ||&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| ananas||19||kobasica šunkarica ||85||pluća teleća ||147|| ||&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| patlidžan|| 21||kobasice Frankfurter ||89||škampi smeđi ||147|| ||&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| breskva||21 ||kamenica ||90||ćurka, s kožom ||150|| ||&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| pecivo||  21||kobasice teleće ||91||teletina, stek ||150|| ||&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| jagode|| 21||mozak teleći ||92||teletina, vrat s kostima ||150|| ||&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| kineski kupus|| 21||grašak suhi ||95||teletina, noga teletine s kostima ||150|| ||&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| borovnica||  22||kobasica Mortadela ||96||piletina kuhana ||159|| ||&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| kupus||  22||zob bez ljuske, cijela zrna ||94||riba, šaran ||160|| ||&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| šparoge ||23||ječam bez ljuske, cijela zrna ||96||Govedina, jezik ||160|| ||&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| brazilski oraščići|| 23|| || ||svinjski but|| 160 || ||&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| šljiva|| 24|| || ||riba, crni bakalar|| 163 || ||&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| tikvice || 24|| || || guska ||165|| ||&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| korabica ||25|||| ||svinjski mišići|| 166 || ||&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| orah|| 25|| || ||riba, losos|| 170 || ||&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| grožđe|| 27|| || ||mak  suhi|| 170 || ||&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| salata ||28|| || ||teletina, mišići|| 172 || ||&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| izdanci bambusa|| 29|| || ||piletina (prsa s kožom)|| 175 || ||&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| maslina, zelena, marinirana|| 29|| || ||riba, Halibut|| 178 || ||&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| gljive, konzervirane || 29|| || ||janjetina (samo mišići)|| 182 || || &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| celer|| 30|| || ||soja|| 190 || ||&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| dunja ||30|| || ||riba, haringina ikra|| 190 || ||&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| riža bijala|| 30|| || ||konjsko meso ||200 || ||&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| kupus crveni ||32|| || ||riba, haringa, Atlantic|| 210 || ||&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| sir, Limburgera, 20% mliječne masti ||32|| || ||teletina, bubrezi || 218 || ||&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| crna bazga ||33|| || || riba, haringa, Matje|| 219|| ||&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| dinja, Cantelope|| 33|| || ||grah crni suhi|| 222 || ||&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| datule sušene|| 35|| || ||riba, inćun|| 239 || ||&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| mahune || 37|| || ||riba, redfish||  241 || ||&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| badem ||  37|| || ||ovčetina, srce|| 241 || ||&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| kelj || 37|| || ||piletina, jetra|| 243 || ||&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| lješnjak|| 37|| || || govedina, srce|| 256 || ||&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| matovilac|| 38|| || ||riba, tuna|| 257 || ||&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| tjestenina se s jajima ||40||  || || govedina, bubreg|| 269 || ||&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| bob || 41|| || || riba, tuna u ulju|| 290 || ||&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| riža integralna || 44|| || || riba, pastrva|| 297 || ||&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| bundeva|| 44|| ||  || svinjetina, bubrezi ||334|| ||&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| sušene mahune|| 45|| || || teletina, slezena||343 || ||&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| kelj|| 48|| || || riba, sardine ||345 || ||&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
|  ||  || || || govedina, pluća|| 399 || ||&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Izvori==&lt;br /&gt;
{{izvori}}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Kategorija:Dušikove baze]]&lt;/div&gt;</summary>
		<author><name>WikiSysop</name></author>
	</entry>
</feed>