Ptice - Povijest promjena

Suradnik10: /* Drugi projekti */

2026-03-13T14:32:34Z

Drugi projekti

←Starija inačica		Inačica od 13. ožujak 2026. u 14:32
Redak 731:		Redak 731:
	*Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije - srbijanski BirdLife partner		*Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije - srbijanski BirdLife partner

	~~===Drugi projekti===~~
	~~{{WProjekti~~
	~~\|commons = Aves~~
	~~\|commonshr = Ptice~~
	~~\\|commonscathr = Ptice~~
	~~\|wikiatlas =~~
	~~\|wikiatlashr =~~
	}}

	[[Kategorija:Kralježnjaci]]		[[Kategorija:Kralježnjaci]]
	[[Kategorija:Ptice\| ]]		[[Kategorija:Ptice\| ]]

Suradnik10: Zamjena teksta - '\|commonscat(.)\=(.)↵\|' u '\|'

2026-03-13T13:48:02Z

Zamjena teksta - '\|commonscat(.*)\=(.*)↵\|' u '\|'

←Starija inačica		Inačica od 13. ožujak 2026. u 13:48
Redak 735:		Redak 735:
	\|commons = Aves		\|commons = Aves
	\|commonshr = Ptice		\|commonshr = Ptice
	~~\|commonscat = Aves~~		\\|commonscathr = Ptice
	\|commonscathr = Ptice
	\|wikiatlas =		\|wikiatlas =
	\|wikiatlashr =		\|wikiatlashr =

Suradnik10: Zamjena teksta - '\|wikivrste(.)\=(.)↵\|wikivrstehr(.)=(.)↵}}' u '}}'

2026-03-12T15:12:52Z

Zamjena teksta - '\|wikivrste(.*)\=(.*)↵\|wikivrstehr(.*)=(.*)↵}}' u '}}'

←Starija inačica		Inačica od 12. ožujak 2026. u 15:12
Redak 739:		Redak 739:
	\|wikiatlas =		\|wikiatlas =
	\|wikiatlashr =		\|wikiatlashr =
	~~\|wikivrste = Aves~~
	~~\|wikivrstehr = Ptice~~
	}}		}}

	[[Kategorija:Kralježnjaci]]		[[Kategorija:Kralježnjaci]]
	[[Kategorija:Ptice\| ]]		[[Kategorija:Ptice\| ]]

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{Citiranje web|' u '{{citiranje weba|'

2025-09-13T23:51:09Z

Zamjena teksta - '{{Citiranje web|' u '{{citiranje weba|'

←Starija inačica		Inačica od 13. rujan 2025. u 23:51
Redak 643:		Redak 643:
	Mnoge ptice za sezone parenja aktivno brane teritorij od ostalih jedinki iste vrste. Veći teritoriji brane se kako bi se očuvali izvori hrane za ptiće. Vrste koje nisu u stanju braniti teritorij na kojemu se hrane, kao npr. [[morske ptice]] i [[čiope]], umjesto toga pare se u kolonijama; pretpostavlja se da to čine radi obrane od grabežljivaca. Ptice koje se pare i potomstvo dižu u kolonijama obranit će svoje gnjezdište, a nadmetanje za mjesto postavljanja gnijezda unutar i izvan vrste može biti vrlo žestoko.<ref>Kokko H, Harris M, Wanless S (2004) "Competition for breeding sites and site-dependent population regulation in a highly colonial seabird, the common guillemot ''Uria aalge''. ''Journal of Animal Ecology'' '''73'''(2): 367-376</ref>		Mnoge ptice za sezone parenja aktivno brane teritorij od ostalih jedinki iste vrste. Veći teritoriji brane se kako bi se očuvali izvori hrane za ptiće. Vrste koje nisu u stanju braniti teritorij na kojemu se hrane, kao npr. [[morske ptice]] i [[čiope]], umjesto toga pare se u kolonijama; pretpostavlja se da to čine radi obrane od grabežljivaca. Ptice koje se pare i potomstvo dižu u kolonijama obranit će svoje gnjezdište, a nadmetanje za mjesto postavljanja gnijezda unutar i izvan vrste može biti vrlo žestoko.<ref>Kokko H, Harris M, Wanless S (2004) "Competition for breeding sites and site-dependent population regulation in a highly colonial seabird, the common guillemot ''Uria aalge''. ''Journal of Animal Ecology'' '''73'''(2): 367-376</ref>
	[[Datoteka:Webervogelnst Auoblodge.JPG\|mini\|lijevo\|240px\|Kolonije afričke pletilje najveća su ptičja građevina]]		[[Datoteka:Webervogelnst Auoblodge.JPG\|mini\|lijevo\|240px\|Kolonije afričke pletilje najveća su ptičja građevina]]
	Sve ptice liježu amniotska jaja<ref>{{~~Citiranje web~~\|title = Education - Senior 1\|publisher = Manitoba Fisheries Sustainable Development\|url = http://ww1.transparency.org/cpi/2005/cpi2005_infocus.html#cpi\|accessdate = 2006-10-09}}</ref> s tvrdim ljuskama načinjenim najviše od [[kalcij karbonat]]a. Boju jaja određuje nekoliko čimbenika: jaja vrsta koje se gnijezde u rupama ili ih pokrivaju zemljom najčešće su blijeda ili bijela, dok su jaja vrsta koje ih ostavljaju na otvorenom, kao vrste iz reda šljukarice ''[[Charadriiformes]]'', bojom prilagođena okolišu radi kamuflaže. No ta pravila ne vrijede za sve ptice: jaja leganja leže na tlu, a kamuflažu im pruža pričje perje. Vrste koje su česte žrtve parazitizma u leglu imaju jaja drugačijih boja kako bi imale veći izgled u uočavanju kukavičjeg jaja, dok jaja ženke kukavica trebaju bojom biti slične jajima domaćina kojemu ga podmeću.<ref>Booker L & Booker M (1991) "Why Are Cuckoos Host Specific?" ''Oikos'' '''57'''(3): 301-309</ref>		Sve ptice liježu amniotska jaja<ref>{{citiranje weba\|title = Education - Senior 1\|publisher = Manitoba Fisheries Sustainable Development\|url = http://ww1.transparency.org/cpi/2005/cpi2005_infocus.html#cpi\|accessdate = 2006-10-09}}</ref> s tvrdim ljuskama načinjenim najviše od [[kalcij karbonat]]a. Boju jaja određuje nekoliko čimbenika: jaja vrsta koje se gnijezde u rupama ili ih pokrivaju zemljom najčešće su blijeda ili bijela, dok su jaja vrsta koje ih ostavljaju na otvorenom, kao vrste iz reda šljukarice ''[[Charadriiformes]]'', bojom prilagođena okolišu radi kamuflaže. No ta pravila ne vrijede za sve ptice: jaja leganja leže na tlu, a kamuflažu im pruža pričje perje. Vrste koje su česte žrtve parazitizma u leglu imaju jaja drugačijih boja kako bi imale veći izgled u uočavanju kukavičjeg jaja, dok jaja ženke kukavica trebaju bojom biti slične jajima domaćina kojemu ga podmeću.<ref>Booker L & Booker M (1991) "Why Are Cuckoos Host Specific?" ''Oikos'' '''57'''(3): 301-309</ref>

	Jaja se obično liježu u gnijezdo koje može biti vrlo složeno izgrađena, kao npr. ona koja prave pletilje i ptice roda ''Psarocolius'', ili vrlo primitivne kao gnijezda albatrosa koja nisu ništa drugo nego ogrebotina na tlu. Neke vrste ne prave gnijezda. Npr. vrsta tankokljuna njorka (''Uria aalge'') polažu jaja na golom kamenu, a [[carski pingvin]] jaje drži između tijela i nogu. To je pogotovo često kod vrsta čiji ptići su potrkušci. No većina ptičjih vrsta gradi složena gnijezda koje mogu biti u obliku šalica, kupola, tanjura, brežuljaka ili nasipa.<ref>Hansell M (2000) ''Bird Nests and Construction Behaviour''. University of Cambridge Press {{ISBN\|0-521-46038-7}}</ref> Većina gnijezda sagrađena su u skrovitim mjestima i skrivena radi smanjenja opasnosti od grabežljivaca. Otvorena gnijezda obično grade veće ptice koje su ih sposobne braniti ili ptice koje se gnijezde u kolonijama. Gnijezda su većinom građena od biljnih tvari. Neke vrste biraju specifičnu građu kao što je stolisnik jer on sadrži kemijske tvari koje smanjuju učestalost parazita kao što su grinje, što pospješuje preživljavanje ptića.<ref>Lafuma L, Lambrechts M & Raymond M (2001) "Aromatic plants in bird nests as a protection against blood-sucking flying insects?" ''Behavioural Processes'' '''56'''(2) 113-120</ref> Gnijezda su obično obrubljena perjem radi boljeg održavanja topline.		Jaja se obično liježu u gnijezdo koje može biti vrlo složeno izgrađena, kao npr. ona koja prave pletilje i ptice roda ''Psarocolius'', ili vrlo primitivne kao gnijezda albatrosa koja nisu ništa drugo nego ogrebotina na tlu. Neke vrste ne prave gnijezda. Npr. vrsta tankokljuna njorka (''Uria aalge'') polažu jaja na golom kamenu, a [[carski pingvin]] jaje drži između tijela i nogu. To je pogotovo često kod vrsta čiji ptići su potrkušci. No većina ptičjih vrsta gradi složena gnijezda koje mogu biti u obliku šalica, kupola, tanjura, brežuljaka ili nasipa.<ref>Hansell M (2000) ''Bird Nests and Construction Behaviour''. University of Cambridge Press {{ISBN\|0-521-46038-7}}</ref> Većina gnijezda sagrađena su u skrovitim mjestima i skrivena radi smanjenja opasnosti od grabežljivaca. Otvorena gnijezda obično grade veće ptice koje su ih sposobne braniti ili ptice koje se gnijezde u kolonijama. Gnijezda su većinom građena od biljnih tvari. Neke vrste biraju specifičnu građu kao što je stolisnik jer on sadrži kemijske tvari koje smanjuju učestalost parazita kao što su grinje, što pospješuje preživljavanje ptića.<ref>Lafuma L, Lambrechts M & Raymond M (2001) "Aromatic plants in bird nests as a protection against blood-sucking flying insects?" ''Behavioural Processes'' '''56'''(2) 113-120</ref> Gnijezda su obično obrubljena perjem radi boljeg održavanja topline.

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{Citiranje web |' u '{{citiranje weba|'

2025-09-13T23:48:32Z

Zamjena teksta - '{{Citiranje web |' u '{{citiranje weba|'

←Starija inačica		Inačica od 13. rujan 2025. u 23:48
Redak 695:		Redak 695:
	===Zaštita===		===Zaštita===
	[[Datoteka:EVOSWEB 013 oiled bird3.jpg\|mini\|250px\|desno\|Ptice su redovite žrtve morskih naftnih mrlja]]		[[Datoteka:EVOSWEB 013 oiled bird3.jpg\|mini\|250px\|desno\|Ptice su redovite žrtve morskih naftnih mrlja]]
	Ljudi imaju snažan utjecaj na život mnogih ptičjih vrsta. Ljudske aktivnosti u nekim su slučajevima nekim vrstama omogućili naglo proširenje područja njihovih prirodnih staništa, u drugima su se ona smanjila, a nega su dovela i do izumiranja vrsta. Preko stotinu vrsta ptica izumrlo je u povijesti, a najdramatičnije izumiranje dogodilo se na [[Tihi ocean\|Tihom oceanu]] za vrijeme ljudske kolonizacije, kada je nestalo između 750 i 1800 vrsta.<ref>Steadman D, (2006). ''Extinction and Biogeography in Tropical Pacific Birds'', University of Chicago Press. {{ISBN\|978-0-226-77142-7}}</ref> Prema Institutu Worldwatch, mnoge ptičje populacije trenutno se smanjuju u cijelom svijetu, s oko 1200 vrsta kojima prijeti izumiranje u idućih sto godina.<ref>{{~~Citiranje web~~ \| url=http://www.worldwatch.org/node/1763 \| title=Worldwatch Paper #165: Winged Messengers: The Decline of Birds \| Worldwatch Institute \| accessdate=2006-07-21}}</ref> Najspominjaniji uzrok izumiranja je nestajanje staništa.<ref>{{~~Citiranje web~~ \| url=http://www.charityguide.org/volunteer/fewhours/migratory-birds.htm \| title=Help Migratory Birds Reach Their Destinations \| accessdate=2006-07-21}}</ref> Druge prijetnje su pretjeran izlov, nesretni slučajevi udara u letjelice, zapinjanje za duge ribarske sajle, zagađenje staništa, nadmetanje i opasnost od grabežljivaca koji su umjetno uvedeni sa udaljenih područja,<ref>Blackburn T, Cassey P, Duncan R, Evans K & Gaston K (2004) "Avian Extinction and Mammalian Introductions on Oceanic Islands" ''Science'' '''305''': 1955-1958</ref> naftne mrlje, pesticidi i [[promjena klime]]. Vlade država zajedno s brojnim udrugama za zaštitu rade na zaštiti ptica, bilo kroz zakone kojima ih se štiti, čuvanjem samih staništa ili njihova rekonstrukcija, kao i mjesta za držanje ptica u zatočeništvu dok nisu spremne za puštanje u divljinu. Također je moguće procijeniti ptičje stanište obilježavanjem i elektroničkim praćenjem.		Ljudi imaju snažan utjecaj na život mnogih ptičjih vrsta. Ljudske aktivnosti u nekim su slučajevima nekim vrstama omogućili naglo proširenje područja njihovih prirodnih staništa, u drugima su se ona smanjila, a nega su dovela i do izumiranja vrsta. Preko stotinu vrsta ptica izumrlo je u povijesti, a najdramatičnije izumiranje dogodilo se na [[Tihi ocean\|Tihom oceanu]] za vrijeme ljudske kolonizacije, kada je nestalo između 750 i 1800 vrsta.<ref>Steadman D, (2006). ''Extinction and Biogeography in Tropical Pacific Birds'', University of Chicago Press. {{ISBN\|978-0-226-77142-7}}</ref> Prema Institutu Worldwatch, mnoge ptičje populacije trenutno se smanjuju u cijelom svijetu, s oko 1200 vrsta kojima prijeti izumiranje u idućih sto godina.<ref>{{citiranje weba\| url=http://www.worldwatch.org/node/1763 \| title=Worldwatch Paper #165: Winged Messengers: The Decline of Birds \| Worldwatch Institute \| accessdate=2006-07-21}}</ref> Najspominjaniji uzrok izumiranja je nestajanje staništa.<ref>{{citiranje weba\| url=http://www.charityguide.org/volunteer/fewhours/migratory-birds.htm \| title=Help Migratory Birds Reach Their Destinations \| accessdate=2006-07-21}}</ref> Druge prijetnje su pretjeran izlov, nesretni slučajevi udara u letjelice, zapinjanje za duge ribarske sajle, zagađenje staništa, nadmetanje i opasnost od grabežljivaca koji su umjetno uvedeni sa udaljenih područja,<ref>Blackburn T, Cassey P, Duncan R, Evans K & Gaston K (2004) "Avian Extinction and Mammalian Introductions on Oceanic Islands" ''Science'' '''305''': 1955-1958</ref> naftne mrlje, pesticidi i [[promjena klime]]. Vlade država zajedno s brojnim udrugama za zaštitu rade na zaštiti ptica, bilo kroz zakone kojima ih se štiti, čuvanjem samih staništa ili njihova rekonstrukcija, kao i mjesta za držanje ptica u zatočeništvu dok nisu spremne za puštanje u divljinu. Također je moguće procijeniti ptičje stanište obilježavanjem i elektroničkim praćenjem.

	==Galerija zanimljivih fotografija==		==Galerija zanimljivih fotografija==

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{redirect|' u '{{preusmjerava|'

2025-04-18T01:07:09Z

Zamjena teksta - '{{redirect|' u '{{preusmjerava|'

←Starija inačica		Inačica od 18. travanj 2025. u 01:07
Redak 2:		Redak 2:

	{{dz}}		{{dz}}
	{{~~redirect~~\|Aves}}		{{preusmjerava\|Aves}}
	{{Taksokvir		{{Taksokvir
	\| boja = pink		\| boja = pink

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{izdvojeni članak(.*?)}} +)

2022-01-02T15:28:04Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{izdvojeni članak(.*?)}} +)

←Starija inačica		Inačica od 2. siječanj 2022. u 15:28
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Ptice'''-->{{naslov u kurzivu}}		<!--'''Ptice'''-->{{naslov u kurzivu}}
	~~{{izdvojeni članak\|srpanj 2007.}}~~
	{{dz}}		{{dz}}
	{{redirect\|Aves}}		{{redirect\|Aves}}

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje web)

2021-12-02T00:45:01Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje web)

←Starija inačica		Inačica od 2. prosinac 2021. u 00:45
Redak 643:		Redak 643:
	Mnoge ptice za sezone parenja aktivno brane teritorij od ostalih jedinki iste vrste. Veći teritoriji brane se kako bi se očuvali izvori hrane za ptiće. Vrste koje nisu u stanju braniti teritorij na kojemu se hrane, kao npr. [[morske ptice]] i [[čiope]], umjesto toga pare se u kolonijama; pretpostavlja se da to čine radi obrane od grabežljivaca. Ptice koje se pare i potomstvo dižu u kolonijama obranit će svoje gnjezdište, a nadmetanje za mjesto postavljanja gnijezda unutar i izvan vrste može biti vrlo žestoko.<ref>Kokko H, Harris M, Wanless S (2004) "Competition for breeding sites and site-dependent population regulation in a highly colonial seabird, the common guillemot ''Uria aalge''. ''Journal of Animal Ecology'' '''73'''(2): 367-376</ref>		Mnoge ptice za sezone parenja aktivno brane teritorij od ostalih jedinki iste vrste. Veći teritoriji brane se kako bi se očuvali izvori hrane za ptiće. Vrste koje nisu u stanju braniti teritorij na kojemu se hrane, kao npr. [[morske ptice]] i [[čiope]], umjesto toga pare se u kolonijama; pretpostavlja se da to čine radi obrane od grabežljivaca. Ptice koje se pare i potomstvo dižu u kolonijama obranit će svoje gnjezdište, a nadmetanje za mjesto postavljanja gnijezda unutar i izvan vrste može biti vrlo žestoko.<ref>Kokko H, Harris M, Wanless S (2004) "Competition for breeding sites and site-dependent population regulation in a highly colonial seabird, the common guillemot ''Uria aalge''. ''Journal of Animal Ecology'' '''73'''(2): 367-376</ref>
	[[Datoteka:Webervogelnst Auoblodge.JPG\|mini\|lijevo\|240px\|Kolonije afričke pletilje najveća su ptičja građevina]]		[[Datoteka:Webervogelnst Auoblodge.JPG\|mini\|lijevo\|240px\|Kolonije afričke pletilje najveća su ptičja građevina]]
	Sve ptice liježu amniotska jaja<ref>{{~~cite~~ web\|title = Education - Senior 1\|publisher = Manitoba Fisheries Sustainable Development\|url = http://ww1.transparency.org/cpi/2005/cpi2005_infocus.html#cpi\|accessdate = 2006-10-09}}</ref> s tvrdim ljuskama načinjenim najviše od [[kalcij karbonat]]a. Boju jaja određuje nekoliko čimbenika: jaja vrsta koje se gnijezde u rupama ili ih pokrivaju zemljom najčešće su blijeda ili bijela, dok su jaja vrsta koje ih ostavljaju na otvorenom, kao vrste iz reda šljukarice ''[[Charadriiformes]]'', bojom prilagođena okolišu radi kamuflaže. No ta pravila ne vrijede za sve ptice: jaja leganja leže na tlu, a kamuflažu im pruža pričje perje. Vrste koje su česte žrtve parazitizma u leglu imaju jaja drugačijih boja kako bi imale veći izgled u uočavanju kukavičjeg jaja, dok jaja ženke kukavica trebaju bojom biti slične jajima domaćina kojemu ga podmeću.<ref>Booker L & Booker M (1991) "Why Are Cuckoos Host Specific?" ''Oikos'' '''57'''(3): 301-309</ref>		Sve ptice liježu amniotska jaja<ref>{{Citiranje web\|title = Education - Senior 1\|publisher = Manitoba Fisheries Sustainable Development\|url = http://ww1.transparency.org/cpi/2005/cpi2005_infocus.html#cpi\|accessdate = 2006-10-09}}</ref> s tvrdim ljuskama načinjenim najviše od [[kalcij karbonat]]a. Boju jaja određuje nekoliko čimbenika: jaja vrsta koje se gnijezde u rupama ili ih pokrivaju zemljom najčešće su blijeda ili bijela, dok su jaja vrsta koje ih ostavljaju na otvorenom, kao vrste iz reda šljukarice ''[[Charadriiformes]]'', bojom prilagođena okolišu radi kamuflaže. No ta pravila ne vrijede za sve ptice: jaja leganja leže na tlu, a kamuflažu im pruža pričje perje. Vrste koje su česte žrtve parazitizma u leglu imaju jaja drugačijih boja kako bi imale veći izgled u uočavanju kukavičjeg jaja, dok jaja ženke kukavica trebaju bojom biti slične jajima domaćina kojemu ga podmeću.<ref>Booker L & Booker M (1991) "Why Are Cuckoos Host Specific?" ''Oikos'' '''57'''(3): 301-309</ref>

	Jaja se obično liježu u gnijezdo koje može biti vrlo složeno izgrađena, kao npr. ona koja prave pletilje i ptice roda ''Psarocolius'', ili vrlo primitivne kao gnijezda albatrosa koja nisu ništa drugo nego ogrebotina na tlu. Neke vrste ne prave gnijezda. Npr. vrsta tankokljuna njorka (''Uria aalge'') polažu jaja na golom kamenu, a [[carski pingvin]] jaje drži između tijela i nogu. To je pogotovo često kod vrsta čiji ptići su potrkušci. No većina ptičjih vrsta gradi složena gnijezda koje mogu biti u obliku šalica, kupola, tanjura, brežuljaka ili nasipa.<ref>Hansell M (2000) ''Bird Nests and Construction Behaviour''. University of Cambridge Press {{ISBN\|0-521-46038-7}}</ref> Većina gnijezda sagrađena su u skrovitim mjestima i skrivena radi smanjenja opasnosti od grabežljivaca. Otvorena gnijezda obično grade veće ptice koje su ih sposobne braniti ili ptice koje se gnijezde u kolonijama. Gnijezda su većinom građena od biljnih tvari. Neke vrste biraju specifičnu građu kao što je stolisnik jer on sadrži kemijske tvari koje smanjuju učestalost parazita kao što su grinje, što pospješuje preživljavanje ptića.<ref>Lafuma L, Lambrechts M & Raymond M (2001) "Aromatic plants in bird nests as a protection against blood-sucking flying insects?" ''Behavioural Processes'' '''56'''(2) 113-120</ref> Gnijezda su obično obrubljena perjem radi boljeg održavanja topline.		Jaja se obično liježu u gnijezdo koje može biti vrlo složeno izgrađena, kao npr. ona koja prave pletilje i ptice roda ''Psarocolius'', ili vrlo primitivne kao gnijezda albatrosa koja nisu ništa drugo nego ogrebotina na tlu. Neke vrste ne prave gnijezda. Npr. vrsta tankokljuna njorka (''Uria aalge'') polažu jaja na golom kamenu, a [[carski pingvin]] jaje drži između tijela i nogu. To je pogotovo često kod vrsta čiji ptići su potrkušci. No većina ptičjih vrsta gradi složena gnijezda koje mogu biti u obliku šalica, kupola, tanjura, brežuljaka ili nasipa.<ref>Hansell M (2000) ''Bird Nests and Construction Behaviour''. University of Cambridge Press {{ISBN\|0-521-46038-7}}</ref> Većina gnijezda sagrađena su u skrovitim mjestima i skrivena radi smanjenja opasnosti od grabežljivaca. Otvorena gnijezda obično grade veće ptice koje su ih sposobne braniti ili ptice koje se gnijezde u kolonijama. Gnijezda su većinom građena od biljnih tvari. Neke vrste biraju specifičnu građu kao što je stolisnik jer on sadrži kemijske tvari koje smanjuju učestalost parazita kao što su grinje, što pospješuje preživljavanje ptića.<ref>Lafuma L, Lambrechts M & Raymond M (2001) "Aromatic plants in bird nests as a protection against blood-sucking flying insects?" ''Behavioural Processes'' '''56'''(2) 113-120</ref> Gnijezda su obično obrubljena perjem radi boljeg održavanja topline.
Redak 695:		Redak 695:
	===Zaštita===		===Zaštita===
	[[Datoteka:EVOSWEB 013 oiled bird3.jpg\|mini\|250px\|desno\|Ptice su redovite žrtve morskih naftnih mrlja]]		[[Datoteka:EVOSWEB 013 oiled bird3.jpg\|mini\|250px\|desno\|Ptice su redovite žrtve morskih naftnih mrlja]]
	Ljudi imaju snažan utjecaj na život mnogih ptičjih vrsta. Ljudske aktivnosti u nekim su slučajevima nekim vrstama omogućili naglo proširenje područja njihovih prirodnih staništa, u drugima su se ona smanjila, a nega su dovela i do izumiranja vrsta. Preko stotinu vrsta ptica izumrlo je u povijesti, a najdramatičnije izumiranje dogodilo se na [[Tihi ocean\|Tihom oceanu]] za vrijeme ljudske kolonizacije, kada je nestalo između 750 i 1800 vrsta.<ref>Steadman D, (2006). ''Extinction and Biogeography in Tropical Pacific Birds'', University of Chicago Press. {{ISBN\|978-0-226-77142-7}}</ref> Prema Institutu Worldwatch, mnoge ptičje populacije trenutno se smanjuju u cijelom svijetu, s oko 1200 vrsta kojima prijeti izumiranje u idućih sto godina.<ref>{{~~cite~~ web \| url=http://www.worldwatch.org/node/1763 \| title=Worldwatch Paper #165: Winged Messengers: The Decline of Birds \| Worldwatch Institute \| accessdate=2006-07-21}}</ref> Najspominjaniji uzrok izumiranja je nestajanje staništa.<ref>{{~~cite~~ web \| url=http://www.charityguide.org/volunteer/fewhours/migratory-birds.htm \| title=Help Migratory Birds Reach Their Destinations \| accessdate=2006-07-21}}</ref> Druge prijetnje su pretjeran izlov, nesretni slučajevi udara u letjelice, zapinjanje za duge ribarske sajle, zagađenje staništa, nadmetanje i opasnost od grabežljivaca koji su umjetno uvedeni sa udaljenih područja,<ref>Blackburn T, Cassey P, Duncan R, Evans K & Gaston K (2004) "Avian Extinction and Mammalian Introductions on Oceanic Islands" ''Science'' '''305''': 1955-1958</ref> naftne mrlje, pesticidi i [[promjena klime]]. Vlade država zajedno s brojnim udrugama za zaštitu rade na zaštiti ptica, bilo kroz zakone kojima ih se štiti, čuvanjem samih staništa ili njihova rekonstrukcija, kao i mjesta za držanje ptica u zatočeništvu dok nisu spremne za puštanje u divljinu. Također je moguće procijeniti ptičje stanište obilježavanjem i elektroničkim praćenjem.		Ljudi imaju snažan utjecaj na život mnogih ptičjih vrsta. Ljudske aktivnosti u nekim su slučajevima nekim vrstama omogućili naglo proširenje područja njihovih prirodnih staništa, u drugima su se ona smanjila, a nega su dovela i do izumiranja vrsta. Preko stotinu vrsta ptica izumrlo je u povijesti, a najdramatičnije izumiranje dogodilo se na [[Tihi ocean\|Tihom oceanu]] za vrijeme ljudske kolonizacije, kada je nestalo između 750 i 1800 vrsta.<ref>Steadman D, (2006). ''Extinction and Biogeography in Tropical Pacific Birds'', University of Chicago Press. {{ISBN\|978-0-226-77142-7}}</ref> Prema Institutu Worldwatch, mnoge ptičje populacije trenutno se smanjuju u cijelom svijetu, s oko 1200 vrsta kojima prijeti izumiranje u idućih sto godina.<ref>{{Citiranje web \| url=http://www.worldwatch.org/node/1763 \| title=Worldwatch Paper #165: Winged Messengers: The Decline of Birds \| Worldwatch Institute \| accessdate=2006-07-21}}</ref> Najspominjaniji uzrok izumiranja je nestajanje staništa.<ref>{{Citiranje web \| url=http://www.charityguide.org/volunteer/fewhours/migratory-birds.htm \| title=Help Migratory Birds Reach Their Destinations \| accessdate=2006-07-21}}</ref> Druge prijetnje su pretjeran izlov, nesretni slučajevi udara u letjelice, zapinjanje za duge ribarske sajle, zagađenje staništa, nadmetanje i opasnost od grabežljivaca koji su umjetno uvedeni sa udaljenih područja,<ref>Blackburn T, Cassey P, Duncan R, Evans K & Gaston K (2004) "Avian Extinction and Mammalian Introductions on Oceanic Islands" ''Science'' '''305''': 1955-1958</ref> naftne mrlje, pesticidi i [[promjena klime]]. Vlade država zajedno s brojnim udrugama za zaštitu rade na zaštiti ptica, bilo kroz zakone kojima ih se štiti, čuvanjem samih staništa ili njihova rekonstrukcija, kao i mjesta za držanje ptica u zatočeništvu dok nisu spremne za puštanje u divljinu. Također je moguće procijeniti ptičje stanište obilježavanjem i elektroničkim praćenjem.

	==Galerija zanimljivih fotografija==		==Galerija zanimljivih fotografija==

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite book +{{Citiranje knjige)

2021-11-18T00:58:21Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite book +{{Citiranje knjige)

←Starija inačica		Inačica od 18. studeni 2021. u 00:58
Redak 29:		Redak 29:
	Prvu klasifikaciju ptica napravili su [[Francis Willughby]] i [[John Ray]] u svojoj knjizi iz 1676. naslova ''Ornithologiae''.<ref>Del Hoyo, Josep, et al. ''Handbook of Birds of the World Vol 1'' 1992. Barcelona: Lynx Edicions, {{ISBN\|84-87334-10-5}}</ref> Taj rad je, iako manje preoblikovan, bio osnova za današnji klasifikacijski sustav kojega je prvi osmislio [[Carl Linné]] 1758.		Prvu klasifikaciju ptica napravili su [[Francis Willughby]] i [[John Ray]] u svojoj knjizi iz 1676. naslova ''Ornithologiae''.<ref>Del Hoyo, Josep, et al. ''Handbook of Birds of the World Vol 1'' 1992. Barcelona: Lynx Edicions, {{ISBN\|84-87334-10-5}}</ref> Taj rad je, iako manje preoblikovan, bio osnova za današnji klasifikacijski sustav kojega je prvi osmislio [[Carl Linné]] 1758.

	Ptice su u Linnéovoj sistematici kategorizirane kao razred Aves. [[Filogeneza\|Kladistika]] njihov razred uvrštava u [[takson]] dinosaura Theropoda. Prema trenutnom konsenzusu, Aves i sestrinska skupina red [[Crocodylia]] zajedno čine zaostale članove taksona gmazova [[Archosauria]]. U kladistici se uobičajeno definiraju kao potomci najkasnijeg zajedničkog pretka današnjih ptica, ''Archaeopteryx litographica''. ''[[Archaeopteryx]]'' iz kimeridžija, jednog od razdoblja kasne [[Jura (geološko razdoblje)\|jure]] (prije oko 155 do 150 milijuna godina), po ovoj definiciji je najranija poznata ptica. Drugi ih definiraju tako da uključuju samo današnje ptičje skupine ne uzimajući u obzir [[Fosil\|fosilne ostatke]],<ref>{{~~cite book~~ \|last= Gauthier \|first=J\|editor= Padian K \|title= The Origin of Birds and the Evolution of Flight. Mem. California Acad. Sci 8\|year=1986\|isbn= \|oclc= \|doi= \|id= \|pages= 1-55\|chapter= Saurischian Monophyly and the origin of birds}}</ref> dijelom kako bi se izbjegle nesigurnosti oko smještanja ''Archaeopteryxa'' u odnosu na životinje za koje se pretpostavlja da su dinosauri taksona Theropoda. [http://www.phylonames.org/forum/viewtopic.php?t=7]<!--Mayr et al 2005 "Dobro očuvan primjerak Archaeopteryxa sa značajkama teropoda + komentar + Mayrov komentar na komentar-->		Ptice su u Linnéovoj sistematici kategorizirane kao razred Aves. [[Filogeneza\|Kladistika]] njihov razred uvrštava u [[takson]] dinosaura Theropoda. Prema trenutnom konsenzusu, Aves i sestrinska skupina red [[Crocodylia]] zajedno čine zaostale članove taksona gmazova [[Archosauria]]. U kladistici se uobičajeno definiraju kao potomci najkasnijeg zajedničkog pretka današnjih ptica, ''Archaeopteryx litographica''. ''[[Archaeopteryx]]'' iz kimeridžija, jednog od razdoblja kasne [[Jura (geološko razdoblje)\|jure]] (prije oko 155 do 150 milijuna godina), po ovoj definiciji je najranija poznata ptica. Drugi ih definiraju tako da uključuju samo današnje ptičje skupine ne uzimajući u obzir [[Fosil\|fosilne ostatke]],<ref>{{Citiranje knjige \|last= Gauthier \|first=J\|editor= Padian K \|title= The Origin of Birds and the Evolution of Flight. Mem. California Acad. Sci 8\|year=1986\|isbn= \|oclc= \|doi= \|id= \|pages= 1-55\|chapter= Saurischian Monophyly and the origin of birds}}</ref> dijelom kako bi se izbjegle nesigurnosti oko smještanja ''Archaeopteryxa'' u odnosu na životinje za koje se pretpostavlja da su dinosauri taksona Theropoda. [http://www.phylonames.org/forum/viewtopic.php?t=7]<!--Mayr et al 2005 "Dobro očuvan primjerak Archaeopteryxa sa značajkama teropoda + komentar + Mayrov komentar na komentar-->

	Današnje ptice dijele se na dva nadreda: [[Paleognathae]] (većinom ptice koje ne lete, kao npr. nojevi), i izrazito raznolike [[Neognathae]], skupina u kojoj se nalaze sve ostale ptice. Ovisno o taksonomskom gledištu, primjeri navedenog broja vrsta variraju između 8,8 i 10,2 tisuća poznatih [[recentna vrsta\|živućih]] ptičjih vrsta na svijetu.		Današnje ptice dijele se na dva nadreda: [[Paleognathae]] (većinom ptice koje ne lete, kao npr. nojevi), i izrazito raznolike [[Neognathae]], skupina u kojoj se nalaze sve ostale ptice. Ovisno o taksonomskom gledištu, primjeri navedenog broja vrsta variraju između 8,8 i 10,2 tisuća poznatih [[recentna vrsta\|živućih]] ptičjih vrsta na svijetu.

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-07-26T11:54:04Z

Bot: Automatski unos stranica

Prikaži promjene

←Starija inačica		Inačica od 18. studeni 2021. u 00:58
Redak 29:		Redak 29:
	Prvu klasifikaciju ptica napravili su [[Francis Willughby]] i [[John Ray]] u svojoj knjizi iz 1676. naslova ''Ornithologiae''.<ref>Del Hoyo, Josep, et al. ''Handbook of Birds of the World Vol 1'' 1992. Barcelona: Lynx Edicions, {{ISBN\|84-87334-10-5}}</ref> Taj rad je, iako manje preoblikovan, bio osnova za današnji klasifikacijski sustav kojega je prvi osmislio [[Carl Linné]] 1758.		Prvu klasifikaciju ptica napravili su [[Francis Willughby]] i [[John Ray]] u svojoj knjizi iz 1676. naslova ''Ornithologiae''.<ref>Del Hoyo, Josep, et al. ''Handbook of Birds of the World Vol 1'' 1992. Barcelona: Lynx Edicions, {{ISBN\|84-87334-10-5}}</ref> Taj rad je, iako manje preoblikovan, bio osnova za današnji klasifikacijski sustav kojega je prvi osmislio [[Carl Linné]] 1758.

	Ptice su u Linnéovoj sistematici kategorizirane kao razred Aves. [[Filogeneza\|Kladistika]] njihov razred uvrštava u [[takson]] dinosaura Theropoda. Prema trenutnom konsenzusu, Aves i sestrinska skupina red [[Crocodylia]] zajedno čine zaostale članove taksona gmazova [[Archosauria]]. U kladistici se uobičajeno definiraju kao potomci najkasnijeg zajedničkog pretka današnjih ptica, ''Archaeopteryx litographica''. ''[[Archaeopteryx]]'' iz kimeridžija, jednog od razdoblja kasne [[Jura (geološko razdoblje)\|jure]] (prije oko 155 do 150 milijuna godina), po ovoj definiciji je najranija poznata ptica. Drugi ih definiraju tako da uključuju samo današnje ptičje skupine ne uzimajući u obzir [[Fosil\|fosilne ostatke]],<ref>{{~~cite book~~ \|last= Gauthier \|first=J\|editor= Padian K \|title= The Origin of Birds and the Evolution of Flight. Mem. California Acad. Sci 8\|year=1986\|isbn= \|oclc= \|doi= \|id= \|pages= 1-55\|chapter= Saurischian Monophyly and the origin of birds}}</ref> dijelom kako bi se izbjegle nesigurnosti oko smještanja ''Archaeopteryxa'' u odnosu na životinje za koje se pretpostavlja da su dinosauri taksona Theropoda. [http://www.phylonames.org/forum/viewtopic.php?t=7]<!--Mayr et al 2005 "Dobro očuvan primjerak Archaeopteryxa sa značajkama teropoda + komentar + Mayrov komentar na komentar-->		Ptice su u Linnéovoj sistematici kategorizirane kao razred Aves. [[Filogeneza\|Kladistika]] njihov razred uvrštava u [[takson]] dinosaura Theropoda. Prema trenutnom konsenzusu, Aves i sestrinska skupina red [[Crocodylia]] zajedno čine zaostale članove taksona gmazova [[Archosauria]]. U kladistici se uobičajeno definiraju kao potomci najkasnijeg zajedničkog pretka današnjih ptica, ''Archaeopteryx litographica''. ''[[Archaeopteryx]]'' iz kimeridžija, jednog od razdoblja kasne [[Jura (geološko razdoblje)\|jure]] (prije oko 155 do 150 milijuna godina), po ovoj definiciji je najranija poznata ptica. Drugi ih definiraju tako da uključuju samo današnje ptičje skupine ne uzimajući u obzir [[Fosil\|fosilne ostatke]],<ref>{{Citiranje knjige \|last= Gauthier \|first=J\|editor= Padian K \|title= The Origin of Birds and the Evolution of Flight. Mem. California Acad. Sci 8\|year=1986\|isbn= \|oclc= \|doi= \|id= \|pages= 1-55\|chapter= Saurischian Monophyly and the origin of birds}}</ref> dijelom kako bi se izbjegle nesigurnosti oko smještanja ''Archaeopteryxa'' u odnosu na životinje za koje se pretpostavlja da su dinosauri taksona Theropoda. [http://www.phylonames.org/forum/viewtopic.php?t=7]<!--Mayr et al 2005 "Dobro očuvan primjerak Archaeopteryxa sa značajkama teropoda + komentar + Mayrov komentar na komentar-->

	Današnje ptice dijele se na dva nadreda: [[Paleognathae]] (većinom ptice koje ne lete, kao npr. nojevi), i izrazito raznolike [[Neognathae]], skupina u kojoj se nalaze sve ostale ptice. Ovisno o taksonomskom gledištu, primjeri navedenog broja vrsta variraju između 8,8 i 10,2 tisuća poznatih [[recentna vrsta\|živućih]] ptičjih vrsta na svijetu.		Današnje ptice dijele se na dva nadreda: [[Paleognathae]] (većinom ptice koje ne lete, kao npr. nojevi), i izrazito raznolike [[Neognathae]], skupina u kojoj se nalaze sve ostale ptice. Ovisno o taksonomskom gledištu, primjeri navedenog broja vrsta variraju između 8,8 i 10,2 tisuća poznatih [[recentna vrsta\|živućih]] ptičjih vrsta na svijetu.