<?xml version="1.0"?>
<feed xmlns="http://www.w3.org/2005/Atom" xml:lang="hr">
	<id>https://enciklopedija.cc/index.php?action=history&amp;feed=atom&amp;title=Pterigij</id>
	<title>Pterigij - Povijest promjena</title>
	<link rel="self" type="application/atom+xml" href="https://enciklopedija.cc/index.php?action=history&amp;feed=atom&amp;title=Pterigij"/>
	<link rel="alternate" type="text/html" href="https://enciklopedija.cc/index.php?title=Pterigij&amp;action=history"/>
	<updated>2026-08-07T08:02:11Z</updated>
	<subtitle>Povijest promjena ove stranice na wikiju</subtitle>
	<generator>MediaWiki 1.42.3</generator>
	<entry>
		<id>https://enciklopedija.cc/index.php?title=Pterigij&amp;diff=107865&amp;oldid=prev</id>
		<title>WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica</title>
		<link rel="alternate" type="text/html" href="https://enciklopedija.cc/index.php?title=Pterigij&amp;diff=107865&amp;oldid=prev"/>
		<updated>2021-09-06T03:16:20Z</updated>

		<summary type="html">&lt;p&gt;Bot: Automatski unos stranica&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;b&gt;Nova stranica&lt;/b&gt;&lt;/p&gt;&lt;div&gt;&amp;lt;!--&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;Pterigij&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;--&amp;gt;&lt;br /&gt;
[[Datoteka:Pterygium.png|mini|Početni pterigij]]&lt;br /&gt;
[[Datoteka:Large Pterygium.jpg|mini|Uznapredovali pterigij]]&lt;br /&gt;
[[Datoteka:Pterygium.jpg|mini|Kirurško odstranjivanje pterigija]]&lt;br /&gt;
&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;Pterigij&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039; je dobroćudna izraslina [[Spojnica (oko)|spojnice]] [[oko|oka]]. Obično raste s nazalne strane [[Bjeloočnica|bjeloočnice]]. Smatra se da ga uzrokuju, ili da je njegova pojava povezana, s [[Ultraljubičasto zračenje|ultraljubičastim zračenjem]] (npr. [[Sunčeva svjetlost|sunčevo svjetlo]]), niskom vlažnosti zraka i prašinom. Pretpostavlja se da je rast pterigija na nazalnoj strani rezultat prolaženja sunčanih zraka bočno kroz [[Rožnica|rožnicu]], gdje se zrake prelamaju, te usmjeravaju na područje limbusa rožnice. Sunčeva svjetlost nesmetano prolazi lateralnom stranom oka i fokusira se na medijalni limbus nakon što prođe rožnicu, dok na suprotnoj strani sjena [[Nos|nosa]] smanjuje jakost sunčeve svjetlosti koja se fokusira na lateralni dio limbusa rožnice.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Patogeneza i građa ==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Pterigij  je karakteriziran elastičnom degeneracijom [[Kolagen|kolagena]] i fibrovaskularnom proliferacijom. Vodeći dio pterigija zove se glava; ona je spojena vratom na glavno tijelo pterigija.&lt;br /&gt;
Ponekad se u blizini glave pterigija može vidjeti linija odloženog [[Željezo|željeza]], koja se naziva Stokerova linija. Položaj te linije može ukazivati na smjer rasta.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Točan je uzrok pterigija nepoznat, ali povezuje se s prekomjernim izlaganjem vjetru, sunčevoj svjetlosti ili pijesku. To bi objasnilo zašto je pojava pterigija češća u populaciji koja naseljava [[Ekvator|ekvatorsko]] podneblje, kao i vjetrovita područja. &lt;br /&gt;
Pterigij je dvaput češći u muškaraca nego u žena.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Neka istraživanja ukazuju da se pterigij razvija iz “roditeljskih”, normalnih stacionarnih bazalnih [[Epitel|epitelnih]] [[stanica]] u limbusu rožnice, koje se zbog nekog razloga promijene i proizvedu zonu pokretnih stanica &amp;#039;&amp;#039;kćeri&amp;#039;&amp;#039; koje napuštaju limbalno područje i u skupini se sele centripetalno duž rožnične bazalne membrane rastvarajući Bowmanov sloj. Budući da su te promijenjene bazalne stanice pronađene u mikroskopskim preparatima napredujućeg ruba pterigija u području nad Bowmanovim slojem, a da pod njima nije bilo mase [[Fibroblast|fibroblasta]], očito je da pterigijske stanice prethode brzom rastu fibroblasta u stromi. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Patoanatomski, pterigij se sastoji od nekoliko elemenata:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Fuksove pjege (sićušne sivkaste mrlje raspršene u blizini glave pterigija)&lt;br /&gt;
*Stokerova linija (smećkasta linija željeznih depozita)&lt;br /&gt;
*Kapuljača (fibrozni avaskularni dio pterigija)&lt;br /&gt;
*Glava (vrh pterigija, tipično uzdignut i veoma vaskulariziran)&lt;br /&gt;
*Tijelo (mesnati elevirani dio pun zavojitih [[Krvna žila|žila]])&lt;br /&gt;
*Gornji rub (gornji rub trokutastog ili krilato oblikovanog dijela pterigija)&lt;br /&gt;
*Donji rub (donji rub trokutastog ili krilato oblikovanog dijela pterigija)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Prevencija==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
S obzirom na to da se povezuje s prekomjernom izloženošću suncu ili vjetru, uporabom sunčanih naočala i šešira sa širokim obodom te uporabom [[Umjetne suze|umjetnih suza]] može se pomoći u sprečavanju pojave ili daljnjeg rasta pterigija. Ribari, surferi i svi koji su vezani uz dug boravak uz vodene površine na otvorenom trebali bi nositi zaštitu za [[oči]] koja blokira 100 % ultraljubičastih zraka odbijenih od vode, a koju često koriste i sportaši na snijegu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Simptomi ==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Simptomi pterigija uključuju učestalo crvenilo, [[Upala|upalu]], osjećaj stranog tijela u oku, suhoću i [[svrbež]] oka. U uznapredovalim slučajevima, kad pterigij zahvati središnje dijelove rožnice, može utjecati na [[vid]], uzrokovati [[astigmatizam]] i ožiljkavanje rožnice.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Liječenje ==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Danas su u liječenju pterigija dostupne raznolike mogućnosti, od β-zračenja do konjuktivalne autotransplantacije ili [[Transplantacija organa|transplantacije]] amnionske membrane zajedno s primjenom šavova i ljepila. Pterigij zbog [https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=6921 benignog] rasta obično ne zahtijeva kirurški zahvat ukoliko rastom ne dosegne područje [[Zjenica|zjenice]], tako ometajući vid, ili se javi akutnim simptomima. Neki od tih iritirajućih simptoma mogu se riješiti [[Umjetne suze|umjetnim suzama]]. &lt;br /&gt;
Ne postoji pouzdan medicinski tretman koji može smanjiti ili spriječiti razvoj pterigija. Sigurno liječenje postiže se samo kirurškim odstranjenjem. Potrebna je dugoročna kontrola jer pterigij može i po nekoliko puta recidivirati čak i nakon kompletne kirurške korekcije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ukoliko ima recidiva nakon operacije ili ako se smatra da recidiv pterigija narušava vid, moguće je kao terapiju upotrijebiti plakove [[stroncij]]a. Stroncij je radioaktivna tvar koja stvaranjem [[beta-čestica]] probija vrlo plitko na mjestu primjene, te tako suprimira ponovni rast krvnih žila u pterigiju. Liječenje zahtijeva lokalnu [[Anestezija|anesteziju]] na oku i najbolje ju je obaviti za vrijeme ili na isti dan kao i odstranjenje pterigija.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Stroncijev je plak konkavni metalni disk 1-1.5 cm u [[Promjer|promjeru]] koji je šupalj i punjen netopljivom stroncijevom [[soli]].&lt;br /&gt;
Strana položena na oko vrlo je tanak i krhak [[Srebro|srebrni]] film koji će zadržati stroncij, ali će dopustiti prolazak beta-čestica. Doza [[Radijacija|radijacije]] koja ide prema spojnici kontrolirana je vremenom u kojem je plak u doticaju s površinom oka. Cjelovitost [[Površina|površine]] plaka dovoljna je da bi se spriječila izloženost pacijenata i prethodno se mora testirati da se provjeri postoji li propuštanje [[Radioaktivnost|radioaktivne]] tvari. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Konjuktivalna autotransplantacija kirurška je tehnika kojom se djelotvorno i sigurno odstranjuje pterigij. Transplantacija amnijske membrane kod opsežnijeg odstranjenja pterigija nudi praktičnu alternativu konjuktivalnoj autotransplantaciji. Transplantat [[Amnion|amnijske]] membrane tkivo je koje se dobiva od najdubljeg sloja ljudske [[Posteljica|posteljice]], a koristi se za zamjenu i liječenje mukozne površine, primjerice, za rekonstrukciju očne površine. Koristi se kao kirurški materijal od [[1940-ih]] i pokazalo se da ima snažan anti[[Adhezija|adhezivan]] efekt. Amnionski transplant potiče epitelizaciju, ima protuupalni učinak i pomlađuje površinske slojeve. Transplantat amnionske membrane može se fiksirati pomoću šavova ili ljepila. Primjenom posebnog tkivnog ljepila i mitomicinom-C dao je odlične kozmetičke rezultate na površinama bez crvenila, šavova ili „zakrpa“.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Izvor==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dushku N, Reid TW. Immunohistochemical evidence that human pterygia originate from an invasion of vimentin-expressing altered limbal epithelial basal cells. Curr Eye Res. 1994 Jul;13(7):473-81.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{{upozorenje-medicina}}&lt;br /&gt;
[[Kategorija:Bolesti i poremećaji oka]]&lt;/div&gt;</summary>
		<author><name>WikiSysop</name></author>
	</entry>
</feed>