https://enciklopedija.cc/index.php?action=history&feed=atom&title=PsihrometrijaPsihrometrija - Povijest promjena2026-07-17T19:01:43ZPovijest promjena ove stranice na wikijuMediaWiki 1.42.3https://enciklopedija.cc/index.php?title=Psihrometrija&diff=166689&oldid=prevWikiSysop: Bot: Automatski unos stranica2021-09-27T06:51:53Z<p>Bot: Automatski unos stranica</p>
<p><b>Nova stranica</b></p><div><!--'''Psihrometrija'''-->[[Datoteka:PsychrometricChart-SeaLevel-SI.jpg|mini|desno|350px|Psihrometrijska karta na razini mora]]<br />
[[Datoteka:Mollier.pdf|mini|desno|350px|Mollierov dijagram]]<br />
'''Psihrometrija''' je pojam koji opisuje polje [[Tehnika|tehnike]] koje proučava odredivanje [[fizika|fizičkih]] i [[termodinamika|termodinamičkih]] svojstava smjese [[zrak]]a i [[vodena para|vodene pare]]. Riječ dolazi od [[Grčki jezik|grčkih riječi]] ''psihron'', što znači hladno i riječi ''metron'', što znači mjerenje. <ref> [http://www.perseus.tufts.edu/cgi-bin/ptext?doc=Perseus%3Atext%3A1999.04.0057%3Aentry%3D%23115938] ''psuchron'', A Greek-English Lexicon, Henry George Liddell, Robert Scott</ref><br />
<br />
Zrak je smjesa [[plin]]ova i vodene pare. Udio ili količina pojedinih plinova u zraku je praktički konstantan, dok se udio vodene pare u zraku mijenja. Za proučavanje kondicioniranja zraka, pogodno je sve plinove u zraku smatrati jednom komponentom, a vodenu paru kao promjenjivu veličinu – drugom komponentom. Prvu komponentu (smjesa plinova u zraku) zovemo '''suhi zrak''', a drugu, koja se nalazi u parnom stanju je vodena para. Zrak u kojem ima vodene pare zovemo '''vlažni zrak''' ili samo zrak. <br />
<br />
==Primjena==<br />
Iako psihrometriju možemo primjeniti za bilo koji sistem koji ima smjesu plina i pare, najviše se proučava smjesa zraka i vodene pare, i to za [[grijanje]], [[Ventilator|ventilaciju]] i [[Klimatizacija|klimatizaciju]], te za [[Meteorologija|meteorologiju]]. Za nas, naša ugodnost nije samo rezultat [[temperatura|temperature]] i zraka koji nas okružuje, već ovisi i o [[Vlažnost zraka|vlažnosti zraka]], jer se hladimo sa znojenjem.<br />
<br />
==Psihrometrijska svojstva==<br />
'''Psihrometar''' je instrument koji se sastoji od dva jednaka [[Termometar|termometra]]. Posudica jednog termometra je omotana platnenom krpicom i ona se namoči destiliranom vodom. Taj se termometar naziva '''mokri termometar''', za razliku od drugog koji se naziva '''suhi termometar'''. S krpice mokrog termometra voda hlapi, pa se njemu snizuje temperatura. Što je manja relativna vlažnost zraka, to je i veća razlika temperature između vlažnog i suhog termometra. Poznavajući suhu i mokru temperaturu, iz psihrometrijskih tablica moguće je odrediti '''relativnu vlažnost zraka''', stvarni i ravnotežni '''tlak pare''', te temperaturu rosišta. Ravnotežno stanje nastaje 4 do 5 minuta nakon vlaženja krpice mokrog termometra. Tada se živa u mokrom termometru zaustavi u spuštanju i treba očitati temperaturu mokrog termometra.<br />
<br />
[[Rosište|Temperatura rosišta]] je temperatura do koje se vlažan zrak mora hladiti (100% relativne vlage zraka), kod konstantnog [[tlak]]a, da počne kondenzacija vode. Ta se temperature može postići tako da se, uz nepromjenjenu količinu vodene pare, zrak ohlađuje do zasićenja. Tada stvarni tlak vodene pare postane jednak ravnotežnom tlaku. Pri temperaturi rosišta ili nižoj temperaturi, kondenzacijom se stvaraju kapljice [[voda|vode]], na bilju se pojavljuje [[rosa]] ili [[mraz]], ovisno o tome je li temperature rosišta viša ili niža od 0 ºC. <br />
<br />
'''Relativna vlažnost''' je omjer količine vlage ili vode koju dani zrak sadrži, prema onoj količini koju pri danoj temperaturi može maksimalno sadržavati. <br />
<br />
[[Vlažnost zraka|Vlažnost zraka]] je količina vodene pare (u [[kilogram]]ima), u 1 kg suhog zraka.<br />
<br />
'''Apsolutna vlažnost''' je količina vodene pare u ukupnom [[obujam|obujmu]] zraka. To se može nazvati i [[gustoća]] vodene pare. <br />
<br />
[[Entalpija]] suhog zraka jednaka je produktu [[Specifična toplina|specifične topline]] i temperature suhog zraka, dok je entalpija vlažnog zraka jednaka zbroju entalpije suhog zraka i entalpije vlažnog zraka, koja se nalazi u 1 kg suhog zraka. <br />
<br />
'''Specifični obujam''' je obrnuta vrijednost od gustoće, a u psihrometriji je to odnos ukupnog [[obujam|obujma]] vlažnog zraka po kilogramu suhog zraka. <br />
<br />
'''Psihrometrijski odnos''' je odnos između koeficijenta [[Konvekcija|konvektivnog]] [[Prijenos topline|prijelaza topline]] i umnoška koeficijenta konvektivnog prijelaza mase i [[toplina|topline]] vlažnog zraka. Matematički se može izraziti: <ref> [http://www.che.iitb.ac.in/courses/uglab/manuals/coollabmanual.pdf], Manuals 2008.</ref> <ref> [http://www.probec.org/fileuploads/fl120336971099294500CHAP12_Dryers.pdf], Probec, 2008.</ref><br />
<br />
:<math><br />
r = \frac {h_c} {k_y c_s}\,<br />
</math><br />
<br />
:gdje je:<br />
::*'''<math>r</math>''' - psihrometrijski odnos, bez dimenzije<br />
::*'''<math>h_c</math>''' - koeficijenta konvektivnog prijelaza topline, [[Vat|W]] [[matar|m]]<sup>-2</sup> [[Kelvin|K]]<sup>-1</sup><br />
::*'''<math>k_y</math>''' - koeficijenta konvektivnog prijelaza mase, [[kilogram|kg]] m<sup>-2</sup> [[sekunda|s]]<sup>-1</sup><br />
::*'''<math>c_s</math>''' - toplina vlažnog zraka, [[Džul|J]] kg<sup>-1</sup> K<sup>-1</sup><br />
<br />
[[Toplina]] vlažnog zraka je [[Toplinski kapacitet|specifična toplina]] vlažnog zraka kod konstantnog tlaka, po jedinici mase suhog zraka. <ref> [http://www.engin.umich.edu/class/che360/coursepack/ch13-cooltower.doc] Coursepack </ref><br />
<br />
Većina psihrometrijskih svojstava se odnosi na [[Atmosferski tlak|atmosferski tlak]] uzorka. <ref> Kutz, Myer (Ed). (2006) The Mechanical Engineers’ Handbook. New Jersey: John Wiley & Sons.</ref> <ref>American Society of Heating, Refrigerating and Air-Conditioning Engineers (1997). ASHRAE Fundamentals Handbook</ref> <ref>Biasca, Karyn. [http://www.uwsp.edu/papersci/biasca/currentpages/] "Psychrometric Chart Tutorial", 2010.</ref><br />
<br />
==Psihrometrijske karte==<br />
Psihrometrijske karte su dijagrami termodinamičkih svojstva vlažnog zraka pri konstantnom tlaku. Uglavnom se koriste dvije vrste karata: prema ASHRAE (engl. ''American Society of Heating, Refrigerating and Air Conditioning Engineers'') i Mollierov dijagram, koji je osmislio Richard Mollier 1923., a uglavnom se koristi u [[Skandinavija|Skandinaviji]] i [[Istočna Europa|istočnoevropskim]] državama. <ref> Mollier, R. 1923. “Ein neues diagram für dampfluftgemische.” ZVDI 67(9)</ref> <ref> Todorovic, B., ASHRAE Transactions DA-07-024 (113-1), 2007</ref><br />
<br />
== Izvori ==<br />
{{izvori|3}}<br />
<br />
[[Kategorija:Termodinamika]]</div>WikiSysop