https://enciklopedija.cc/index.php?action=history&feed=atom&title=PsihozaPsihoza - Povijest promjena2026-07-16T23:50:02ZPovijest promjena ove stranice na wikijuMediaWiki 1.42.3https://enciklopedija.cc/index.php?title=Psihoza&diff=446176&oldid=prevWikiSysop: bnz2022-03-24T08:33:34Z<p>bnz</p>
<table style="background-color: #fff; color: #202122;" data-mw="interface">
<col class="diff-marker" />
<col class="diff-content" />
<col class="diff-marker" />
<col class="diff-content" />
<tr class="diff-title" lang="hr">
<td colspan="2" style="background-color: #fff; color: #202122; text-align: center;">←Starija inačica</td>
<td colspan="2" style="background-color: #fff; color: #202122; text-align: center;">Inačica od 24. ožujak 2022. u 08:33</td>
</tr><tr><td colspan="2" class="diff-lineno" id="mw-diff-left-l1">Redak 1:</td>
<td colspan="2" class="diff-lineno">Redak 1:</td></tr>
<tr><td class="diff-marker" data-marker="−"></td><td style="color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #ffe49c; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;"><div><del style="font-weight: bold; text-decoration: none;"><!--'''Psihoza'''-->'''</del>Psihoza''' je psihički poremećaj kod kojeg prvotni [[simptom]] otuđenje pacijenta od realnosti. Ogledaju se u poremećenom kontaktu ili čak prekidu kontakta sa stvarnošću, dubokim poremećajima [[opažanje|opažanja]], [[emocija]], [[mišljenje|mišljenja]] i [[ponašanje|ponašanja]]. Psihotičnoj osobi često nedostaje uvid u vlastitu bolest, pa zbog toga bolesnik vjeruje da nije on bitno poremećen, već njegova okolina.</div></td><td class="diff-marker" data-marker="+"></td><td style="color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #a3d3ff; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;"><div>Psihoza''' je psihički poremećaj kod kojeg prvotni [[simptom]] otuđenje pacijenta od realnosti. Ogledaju se u poremećenom kontaktu ili čak prekidu kontakta sa stvarnošću, dubokim poremećajima [[opažanje|opažanja]], [[emocija]], [[mišljenje|mišljenja]] i [[ponašanje|ponašanja]]. Psihotičnoj osobi često nedostaje uvid u vlastitu bolest, pa zbog toga bolesnik vjeruje da nije on bitno poremećen, već njegova okolina.</div></td></tr>
<tr><td class="diff-marker"></td><td style="background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;"><br></td><td class="diff-marker"></td><td style="background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;"><br></td></tr>
<tr><td class="diff-marker"></td><td style="background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;"><div>Premda se javljaju poremećaji u ponašanju i mišljenju, laici često miješaju psihoze, koje nazivaju ludilima, sa urođenom slaboumnošću, tj. niskim intelektualnim sposobnostima ili su uvjereni da psihotična osoba govori samo besmislice. Međutim, neke psihoze nije lako odmah prepoznati, pogotovo u početnim fazama, niti one moraju zahvatiti cijelokupno ponašanje. Ostaju ''područja'' normalnih reakcija u kojima se ništa neuobičajeno ne primjećuje, ili nema ničeg upadljivog.</div></td><td class="diff-marker"></td><td style="background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;"><div>Premda se javljaju poremećaji u ponašanju i mišljenju, laici često miješaju psihoze, koje nazivaju ludilima, sa urođenom slaboumnošću, tj. niskim intelektualnim sposobnostima ili su uvjereni da psihotična osoba govori samo besmislice. Međutim, neke psihoze nije lako odmah prepoznati, pogotovo u početnim fazama, niti one moraju zahvatiti cijelokupno ponašanje. Ostaju ''područja'' normalnih reakcija u kojima se ništa neuobičajeno ne primjećuje, ili nema ničeg upadljivog.</div></td></tr>
</table>WikiSysophttps://enciklopedija.cc/index.php?title=Psihoza&diff=213288&oldid=prevWikiSysop: Bot: Automatski unos stranica2021-10-11T22:38:28Z<p>Bot: Automatski unos stranica</p>
<p><b>Nova stranica</b></p><div><!--'''Psihoza'''-->'''Psihoza''' je psihički poremećaj kod kojeg prvotni [[simptom]] otuđenje pacijenta od realnosti. Ogledaju se u poremećenom kontaktu ili čak prekidu kontakta sa stvarnošću, dubokim poremećajima [[opažanje|opažanja]], [[emocija]], [[mišljenje|mišljenja]] i [[ponašanje|ponašanja]]. Psihotičnoj osobi često nedostaje uvid u vlastitu bolest, pa zbog toga bolesnik vjeruje da nije on bitno poremećen, već njegova okolina.<br />
<br />
Premda se javljaju poremećaji u ponašanju i mišljenju, laici često miješaju psihoze, koje nazivaju ludilima, sa urođenom slaboumnošću, tj. niskim intelektualnim sposobnostima ili su uvjereni da psihotična osoba govori samo besmislice. Međutim, neke psihoze nije lako odmah prepoznati, pogotovo u početnim fazama, niti one moraju zahvatiti cijelokupno ponašanje. Ostaju ''područja'' normalnih reakcija u kojima se ništa neuobičajeno ne primjećuje, ili nema ničeg upadljivog.<br />
<br />
[[Neuroza|Neuroze]] su blaže psihičke smetnje, psihoza je težak mentalni poremećaj zbog kojega bolesnik može biti prilično ograničen za život u društvu. Kao primarni simptom prisutan je gubitak realiteta.<ref>http://www.psihoportal.com/index.php/hr/psihoportal-mala-skola-psihologije/1311-lekcija-6-razlike-izmedu-neroza-i-psihoza</ref><br />
== Vrste psihoza ==<br />
Psihoze se najčešće dijele u dvije skupine - propratne (organske) i endogene (funkcionalne).<br />
<br />
'''Propratne psihoze''' nastaju kao izraz organskog oboljenja ili poremećaja. Primjerice kod [[trbušni tifus|trbušnog tifusa]], progresivne paralize izazvane [[sifilis]]om, [[malarija|malarije]], poremećaja [[žlijezda]], [[alkoholizam|alkoholizma]] itd. Kako su ove psihoze sekundarnog karaktera, one nestaju ako se ukloni osnovna bolest ili poremećaj, pod uvjetom da je osnovno oboljenje izlječivo. Te psihoze se zato i nazivaju organske, jer imaju organsku osnovu.<br />
<br />
Druga skupina su '''funkcionalne psihoze'''. Smatra se da u njihovom nastajanju važniju ulogu imaju urođeni i nasljedni faktori, ali isto tako i cjelokupan sustav [[socijalizacija|socijalizacije]] i čimbenici sredine.<br />
<br />
Jedna od funkcionalnih psihoza je [[shizofrenija]] („rascjep duše“) ili raspadanje ličnosti. <br />
<br />
== Izvori ==<br />
<br />
[[Kategorija:Psihijatrija]]</div>WikiSysop