WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-10-23T05:07:21Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[Datoteka:Chemotherapy with acral cooling.jpg|250px|mini|Terapija onkoloških bolesnika ima jako mnogo nuspojava, i zato u proces liječenja treba uključiti i psihoonkologa]]
'''Psihoonkologija''' je posebna disciplina u medicini koja se bavi izučavanjem psihičkih reakcija i psihoterapijskim intervencijama kod onkoloških bolesnika nakon pojave maligne bolesti. Ova relativno nova znanstvena disciplina, povezujući psihijatriju i onkologiju, kombinira proučavanje bioloških i psiholoških faktora povezanih s pojavom i liječenjem [[Rak (bolest)|rak]]a (kancera). Razlozi koji su utjecali na razvoj i interesovanja za ovu oblast bila su brojna istraživanja fokusirana na identificiranje moguće veze između psiholoških faktora i etiologije, ili napredovanja raka tj. izučavanjem psiholoških faktora koji mogu utjecati na [[morbiditet|morbiditet]] i [[mortalitet]] razboljevanja od raka.<ref>Kidman, Antony David; Edelman, Sarah, ''Developments in Psycho-Oncology and Cognitive Behavior Therapy in Cancer.'' Journal of Cognitive Psychotherapy , Vol. 11, No. 1 , January 1, 1997</ref>

== Ciljevi ==
Od davnina je poznata, a mnogo stoljeća kasnije i znanstveno dokazana, činjenica da su tijelo i psiha povezani i "da se ne može liječiti tijelo ako se ne liječi duša" (Sokrat, 470-399 pne).

Oboljeli od malignih bolesti iskazuju visok stupanj psihičkih smetnji (tjeskoba, depresivnost, panične smetnje, ustrašenost, fobije) u trenutku pre i u trenutku dijagnostikovanja kao i tijekom liječenja.<ref>Korfage IJ, Essink-Bot ML, Janssens AC, Schröder FH, de Koning HJ. ''Anxiety and depression after prostate cancer diagnosisand treatment: 5-year follow-up''. Br J Cancer. 2006; 94(8):1093-8</ref><ref>Strong V, Waters R, Hibberd C, Rush R, Cargill A, Storey D,Walker J, Wall L, Fallon M, Sharpe M. ''Emotional distress in cancerpatients: the Edinburgh Cancer Centre symptom study.'' Br JCancer. 2007; 96(6):868-74</ref> U takvim uvjetima opažena je relativno visoka incidencija psihičkih poremećaja u ovih bolesnika ,<ref>Kangas M, Henry JL, Bryant RA. ''The course of psychological disorders in the 1st year after cancer diagnosis.'' J Consult Clin Psychol. 2005; 73(4):763-8.</ref> o čemu svjedoče brojne studije psihosocijalnih intervencija na psihološki distres i kvalitetu života povezanu s zdravstvenim stanjem ''(HRQOL - engl. Health Related Quality of Life)''.<ref>.Van’t Spijker A, Trijsburg RW, Duivenvoorden HJ. ''Psychologicalsequelae of cancer diagnosis: a meta-analytical review of 58 studiesafter 1980.'' Psychosom Med. 1997; 59(3):280-93.</ref><ref>Newell SA, Sanson-Fisher RW, Savolainen NJ. Systematic reviewof psychological therapies for cancer patients: overview andrecommendations for future research. J Natl Cancer Inst. 2002;94(8):558-84.</ref><ref>Arving C, Sjödén PO, Bergh J, Hellbom M, Johansson B, GlimeliusB, Brandberg Y. ''Individual psychosocial support for breastcancer patients: a randomized study of nurse versus psychologistinterventions and standard care.'' Cancer Nurs. 2007; 30(3):10-9.</ref><ref>May AM, Van Weert E, Korstjens I, Hoekstra-Weebers JE, VanDer Schans CP, Zonderland ML, Mesters I, Van Den Borne B,Ros WD. ''Improved physical fitness of cancer survivors: a randomisedcontrolled trial comparing physical training with physical andcognitive-behavioural training.'' Acta Oncol. 2008; 47(5):825-34.</ref>

Polazeći od navedenog polje djelovanja psihoonkologije su [[Emocije|emocionalne reakcije]], disfunkcionalnost misli i ponašanja bolesnika, članova medicinskog tima i njegove [[obitelj]]i. Upravo kod onkološkog bolesnika psihička i [[Somatoformni poremećaj|somatska]] dimenzija pokazuje najtješnju povezanost u kliničkoj praksi komplementarnih razina.

Pristup psihoonkologije je multidisciplinaran, jer uključujući različite aspekte maligne bolesti, i tako povezuje druge specijalnosti i profesije. Kvaliteta života povezana s zdravstvenim stanjem ''(HRQOL)'' od velike je važnost za poboljšanje kliničkih ishoda onkoloških bolesnika.<ref> Arndt V, Merx H, Stegmaier C, Ziegler H, Brenner H. ''Quality oflife in patients with colorectal cancer 1 year after diagnosis comparedwith the general population: a population-based study''. JClin Oncol. 2004; 22(23):4829-36.</ref><ref>Stanton AL, Revenson TA, Tennen H. ''Health psychology: psychologicaladjustment to chronic disease.'' Annu Rev Psychol. 2007;58:565-92</ref>

== Najčešći psihijatrijski poremećaji kod onkoloških bolesnika ==
Brojna istraživanja kao i dosadašnja iskustva iz kliničke prakse ukazuju da otprilike 30% do 50% onkoloških bolesnika, pored maligne bolesti, pate i od raznih psihijatrijsko-psiholoških poremećaje koji zahtijevaju pravovremenu i adekvatnu dijagnostiku i terapiju. Na to kod onkoloških bolesnika utječu brojni predisponirajući čimbenici odgovorni za razvoj psihijatrijskih poremećaje, kao što su: razni organski faktori, priroda bolesti, utjecaji liječenja, smanjen fertilitet, prethodni stres i psihijatrijski poremećaji, narušena komunikacija s obitelji itd.<ref>Braš M. ''Epidemiologija i kliničke slike najčešćih psihijatrijskih poremećaja u onkologiji.'' U: Gregurek R, Braš M. Psihoonkologija. Osijek: Grafika, 2008:51-78.</ref>
{| class="toccolours" style="float:right; margin-left: 1em; margin-right: 2em; font-size: 85%; background:#c6dbf7; color:black; width:30em; max-width: 40%;" cellspacing="5"
| style="text-align: left;" |
:'''Brojni istraživači došli su do zaključka da je zajedničko onkološkim bolesnicima; teškoća izražavanje emocija, nemogućnost otvorenog izražavanja agresije i potiskivanje depresivnog raspoloženja.'''
:'''Ove osobe su dobro prilagođene prema drugima, a istovremeno otuđene o sebe.'''
|}
Najznačajniji psihijatrijsko-psihološki problemi koji su diganostikovani kod onkoloških bolesnika su:
* [[Depresija (raspoloženje)|Depresivni poremećaji]],
* Poremećaji prilagodbe
* [[Posttraumatski stresni poremećaj]] (PTSP)
* [[Anksiozni poremećaji]]. Anksioznost, nešto manje depresivnost, ovisno o intenzitetu, zastupljeni su kod svih pacijenata što ukazuje na potrebu
svakog pacijenta za suportivnom terapijom. Smanjenje ovih smetnji djeluje na poboljšanje stanja onkološkog pacijenta, a time i na kvalitetu života u cjelini.
* [[Seksualni poremećaji|Seksualne disfunkcije]] (impotencija, gubitak želje, anorgazmija, doživljaj neprivlačnosti),
* [[Delirium tremens|Delirij]] i drugi kognitivni poremećaji,
* [[Suicid|Suicidalne ideje]], kao posljedice nedostatka obiteljske i socijalne potpore,
* Poremećaji ličnosti koji uzrokuju probleme u stanjima ekstremnog stresa zbog nesposobnosti donošenja odluka, žalosti, umanjenog kvalitete života, duhovna i religijska pitanja...<ref>Kadan-Lottick NS, Vanderwerker LC, Block SD, Zhang B, Prigerson HG. ''Psychiatric disorders and mental health service use in patients with advanced cancer: a report from the coping with cancer study.'' Cancer 2005;104(12):2872-81.</ref>

== Neki od prediktora lošeg suočavanja s malignom bolešću <ref>Tope DM, Ahles TA, Silberfarb PM. ''Psycho-oncology: psychological well-being as one component of quality of life.'' Psychother Psychosom 1993; 60:129-47. </ref>==
<center>
{| class = "wikitable"
|-
|
* Loš socijalno-ekonomski status
* Socijalna izolacija
* Ranije psihijatrijske bolesti u anamnezi
* Zlouporaba alkohola ili droge
* Nedavni gubici (žalost)
* Ranije stečena iskustva s malignom bolešću (npr smrt u obitelji)
* Pesimistički način života-razmišljanja
* Neelastičnost i rigidan način "obrane"
* Mnogobrojne obveze
* Nedostatak vjere u životne vrijednosti
|}
</center>

== Izvori ==
{{izvori|2}}

== Vanjske poveznice ==
* [http://www.zdravljezivotu.rs/oblasti-medicine/intervju/19-psihoonkologija-i-podrska-pacijentima-obolelim-od-malignih-bolesti-rec-psiholoskinje.html Psihoonkologija i podrška pacijentima obolelim od malignih bolesti - reč psihološkinje]
[[Kategorija:Onkologija]]

Psihoonkologija - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica