<?xml version="1.0"?>
<feed xmlns="http://www.w3.org/2005/Atom" xml:lang="hr">
	<id>https://enciklopedija.cc/index.php?action=history&amp;feed=atom&amp;title=Psihi%C4%8Dko_silovanje</id>
	<title>Psihičko silovanje - Povijest promjena</title>
	<link rel="self" type="application/atom+xml" href="https://enciklopedija.cc/index.php?action=history&amp;feed=atom&amp;title=Psihi%C4%8Dko_silovanje"/>
	<link rel="alternate" type="text/html" href="https://enciklopedija.cc/index.php?title=Psihi%C4%8Dko_silovanje&amp;action=history"/>
	<updated>2026-09-01T10:40:11Z</updated>
	<subtitle>Povijest promjena ove stranice na wikiju</subtitle>
	<generator>MediaWiki 1.42.3</generator>
	<entry>
		<id>https://enciklopedija.cc/index.php?title=Psihi%C4%8Dko_silovanje&amp;diff=153141&amp;oldid=prev</id>
		<title>WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica</title>
		<link rel="alternate" type="text/html" href="https://enciklopedija.cc/index.php?title=Psihi%C4%8Dko_silovanje&amp;diff=153141&amp;oldid=prev"/>
		<updated>2021-09-22T22:53:48Z</updated>

		<summary type="html">&lt;p&gt;Bot: Automatski unos stranica&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;b&gt;Nova stranica&lt;/b&gt;&lt;/p&gt;&lt;div&gt;&amp;lt;!--&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;Psihičko silovanje&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;--&amp;gt;{{esej}}&lt;br /&gt;
&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;Psihičko silovanje&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039; nije pojam koji postoji u stručnoj psihološkoj literaturi (primjerice, ne navodi se u Psihologijskom rječniku),&amp;lt;ref name=&amp;quot;:0&amp;quot;&amp;gt;{{Citiranje knjige|title=Psihologijski rječnik|author=Furlan, I., Kljaić, S., Kolesarić, V., Krizmanić, M., Petz, B., Szabo, S. i Šverko, B.|authorlink=|coauthors=|origdate=2005.|date=|chapter=|chapterurl=|editor=|url=|format=|edition=|language=|pages=|publisher=Naklada Slap|location=Jastrebarsko|others=|quote=|accessdate=|isbn=|id=}}&amp;lt;/ref&amp;gt; zbog čega ne bi trebao pripadati kategoriji [[psihologija]], već eventualno kategoriji [[književnost]] u kontekstu [[Metafora|metafore]].&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;[[Psihičko ili emocionalno nasilje]]&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;, odnosno primjena psihičke prisile koja je prouzročila osjećaj straha, ugroženosti, uznemirenosti ili povrede dostojanstva, verbalno nasilje, verbalni napadi, vrijeđanje, psovanje, nazivanje pogrdnim imenima ili na drugi način grubo verbalno uznemiravanje, uhođenje ili uznemiravanje preko svih sredstava za komuniciranje ili preko elektroničkih i tiskanih medija ili na drugi način ili komuniciranja s trećim osobama, protupravna izolacija ili ugrožavanje slobode kretanja (npr. ponižavanje, ismijavanje u javnosti, nazivanje pogrdnim imenima, psovanje, kritiziranje tuđih ideja i postupaka, ispravljanje i prodike, prekidanje dok osoba govori, nadvikivanje, iskretanje svega što netko kaže, umanjivanje i poricanje nasilja, okrivljavanje žrtve za svoje nasilno ponašanje, ignoriranje, zastrašivanje, prijetnje, pokazivanje fizičke nadmoći, zabrane uhođenje, praćenje, kontroliranje telefona, prijetnja samoubojstvom). Prepoznato je kao oblik obiteljskog nasilja u Zakonu o zaštiti od nasilja u obitelji.&amp;lt;ref&amp;gt;{{Citiranje weba|url=http://www.sigurnomjesto.hr/savjetovanje/oblici-nasilja/|title=Oblici nasilja|author=Sigurno mjesto|date=|work=sigurnomjesto.hr|language=|publisher=|accessdate=4. kolovoza 2020.}}&amp;lt;/ref&amp;gt;&amp;lt;ref&amp;gt;{{Citiranje weba|url=https://www.zakon.hr/z/81/Zakon-o-za%C5%A1titi-od-nasilja-u-obitelji|title=Zakon o zaštiti nasilja u obitelji|author=|date=1. siječnja 2020.|work=|language=|publisher=|accessdate=4. kolovoza 2020.}}&amp;lt;/ref&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;[[Seksualno nasilje]]&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039; je bilo koji seksualni čin, pokušaj ostvarivanja seksualnog čina, neželjeni seksualni komentar ili prijedlog koji je usmjeren protiv osobe i njezine seksualnosti, a koji može počiniti druga osoba bez obzira na odnos sa žrtvom ili situaciju u kojoj se nalaze. Karakterizira ga upotreba sile, prijetnje ili ucjene za ugrožavanje dobrobiti i/ili života same žrtve ili njoj bliskih osoba (Svjetska zdravstvena organizacija, 2002).&amp;lt;ref name=&amp;quot;:1&amp;quot;&amp;gt;{{Citiranje weba|url=http://zenskasoba.hr/hr/podrucja-rada/seksualno-nasilje/oblici-seksualnog-nasilja/|title=Oblici seksualnog nasilja|author=Ženska soba|date=|work=zenskasoba.hr|language=|publisher=|accessdate=4. kolovoza 2020.}}&amp;lt;/ref&amp;gt; Seksualno nasilje uočljivo je u širokom kontinuumu, od seksualnog uznemiravanja i zlostavljanja, preko silovanja, do trgovanja ženama u svrhe prisilne prostitucije i/ili pornografije. Seksualno nasilje je osim navedenih oblika i ritualna praksa, kazna za rodnu transgresiju, silovanje u ratu i genitalno sakaćenje žena.&amp;lt;ref name=&amp;quot;:1&amp;quot; /&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;[[Spolno zlostavljanje|Seksualno zlostavljanje]]&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039; je vrlo široka kategorija koja uključuje oblike seksualnog nasilja koji su teži od seksualnog uznemiravanja, a još ne ulaze u kategoriju silovanja prema zakonskoj legislativi. Obuhvaća neželjena spolna ponašanja iznuđena primjenom sile i/ili prijetnji, a koja uključuju fizički dodir s nasilnikom. &amp;lt;ref name=&amp;quot;:1&amp;quot; /&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;[[Silovanje]]&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039; je najteži oblik seksualnog nasilja koji ostavlja dugotrajne posljedice. Ubraja se među izuzetno teška i traumatska iskustva s teškim posljedicama za žrtve. Odnosi se na vaginalnu, analnu ili oralnu penetraciju penisom i/ili objektima.&amp;lt;ref name=&amp;quot;:1&amp;quot; /&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Seksualno nasilje ostavlja brojne posljedice, prije svega na [[Mentalno zdravlje|psihičko]] i fizičko zdravlje. U okviru psihičkih posljedica često se govori o post-traumatskom stresnom poremećaju ili sindromu traume silovanja. Važno je naglasiti kako nema ispravnog ili pogrešnog načina reagiranja na traumatsko iskustvo. Svaka osoba reagira na traumatsko iskustvo na svoj karakterističan način i kako god se osjećala, ima pravo na to – to je za nju jedino ispravno i normalno. Svi smo različiti i imamo svoj način nošenja s traumatskom situacijom i njezinim posljedicama. Neke od &amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;psiholoških posljedica seksualnog nasilja&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039; mogu biti: strahovi, razvijanje fobija, noćne more, depresija, anksioznost, problemi s koncentracijom, nizak osjećaj samopouzdanja, kronične psihičke i fizičke smetnje, seksualni problemi, suicidalne misli i post-traumatski stresni poremećaj.&amp;lt;ref&amp;gt;{{Citiranje weba|url=http://zenskasoba.hr/hr/podrucja-rada/seksualno-nasilje/posljedice-seksualnog-nasilja/|title=Posljedice seksualnog nasilja|author=Ženska soba|date=|work=zenskasoba.hr|language=|publisher=|accessdate=4. kolovoza 2020.}}&amp;lt;/ref&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;Mentalni proces&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039; je široki pojam koji se može se odnositi na različite procese koji se odvijaju u mozgu čovjeka, primjerice usmjeravanje pažnje, čitanje, spavanje, komunikacija između živčanih stanica, itd. Ljudsko funkcioniranje je vrlo kompleksno i ne može se svesti na samo jedan mentalni proces.&amp;lt;ref&amp;gt;{{Citiranje knjige|title=Biološka psihologija|author=Pinel, J. P.|authorlink=|coauthors=|origdate=2020.|date=|chapter=|chapterurl=|editor=|url=|format=|edition=|language=|pages=|publisher=Naklada Slap|location=Jastrebarsko|others=|quote=|accessdate=|isbn=|id=}}&amp;lt;/ref&amp;gt;&amp;lt;ref&amp;gt;{{Citiranje knjige|title=Osjeti i percepcija|author=Goldstein, E. B.|authorlink=|coauthors=|origdate=2011.|date=|chapter=|chapterurl=|editor=|url=|format=|edition=|language=|pages=|publisher=Naklada Slap|location=Jastrebarsko|others=|quote=|accessdate=|isbn=|id=}}&amp;lt;/ref&amp;gt; Prema tome, nije jasno što bi to značilo &amp;quot;sustavno razbijanje mentalnog procesa čovjeka.&amp;quot;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;Pranje mozga&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039; nije pojam koji postoji u stručnoj psihološkoj literaturi (primjerice ne navodi se u Psihologijskom rječniku).&amp;lt;ref name=&amp;quot;:0&amp;quot; /&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;Mozgocid&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039; nije pojam koji postoji u stručnoj psihološkoj literaturi (primjerice ne navodi se u Psihologijskom rječniku).&amp;lt;ref name=&amp;quot;:0&amp;quot; /&amp;gt;{{mrva}}&lt;br /&gt;
[[Kategorija:Psihologija]]&lt;/div&gt;</summary>
		<author><name>WikiSysop</name></author>
	</entry>
</feed>