Prvi Bošnjački sabor - Povijest promjena

Suradnik10 u (test) 17:05, 13. veljača 2026.

2026-02-13T17:05:20Z

←Starija inačica		Inačica od 13. veljača 2026. u 17:05
Redak 1:		Redak 1:
	Prvi Bošnjački sabor''' (zvan i ''Svebošnjački sabor'') održan je u [[Sarajevo\|sarajevskom]] hotelu ''Holiday Inn'' [[27. rujna\|27.]] i [[28. rujna\|28.]] rujna [[1993.]] godine. Organiziralo ga je [[Vijeće Kongresa bošnjačkih intelektualaca]]. Povijesno je važan jer je na njemu promijenjeno nacionalno ime. [[Muslimani (narod)\|Muslimani]] su postali [[Bošnjaci]], te je promicano nazivanje jezika bosanskim imenom. Novo će ime biti prihvaćeno i priznato [[Daytonski sporazum\|Daytonskim sporazumom]] [[14. prosinca]] [[1995.]] Nakon prvog bit će održan i Drugi Bošnjački sabor, [[18. srpnja]] [[1994.]] godine.		'''Prvi Bošnjački sabor''' (zvan i ''Svebošnjački sabor'') održan je u [[Sarajevo\|sarajevskom]] hotelu ''Holiday Inn'' [[27. rujna\|27.]] i [[28. rujna\|28.]] rujna [[politika u 1993.\|1993.]] godine. Organiziralo ga je [[Vijeće Kongresa bošnjačkih intelektualaca]]. Povijesno je važan jer je na njemu promijenjeno nacionalno ime. [[Muslimani (narod)\|Muslimani]] su postali [[Bošnjaci]], te je promicano nazivanje jezika bosanskim imenom. Novo će ime biti prihvaćeno i priznato [[Daytonski sporazum\|Daytonskim sporazumom]] [[14. prosinca]] [[1995.]] Nakon prvog bit će održan i [[Drugi Bošnjački sabor]], [[18. srpnja]] [[plitika u 1994.\|1994.]] godine.

	Zasjedanju je nazočilo ukupno 377 sabornika te 80 zastupnika iz okruga [[Tuzla]], [[Doboj]], [[Zenica]], [[Visoko]], [[Travnik]], [[Mostar]], [[Konjic]], [[Bihać]], [[Banja Luka]], [[Zagreb]] i [[Goražde]]. Zasjedanjem je predsjedao prof. dr. [[Enes Duraković]] koji je na uvodnom izlaganju predstavio i predsjednika inicijativnog odbora [[Alija Isaković\|Aliju Isakovića]], predsjednika [[Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine\|Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine]] [[Alija Izetbegović\|Aliju Izetbegovića]], [[reisu-l-ulema\|reisu-l-ulemu]] [[Mustafa ef. Cerić\|Mustafu ef. Cerića]], prof. dr. [[Muhamed Filipović\|Muhameda Filipovića]], te ministra vanjskih poslova [[Republika Bosna i Hercegovina\|Republike Bosne i Hercegovine]] dr. [[Haris Silajdžić\|Harisa Silajdžića]]. Na Saboru su nazočili i [[turska\|turski]], [[iran]]ski i [[SAD\|američki]] veleposlanik, [[SAD\|američki]] izaslanik, predstavnici [[islam]]skih, [[katoličanstvo\|katoličkih]] ([[Vinko Puljić]]) i [[pravoslavlje\|pravoslavnih]] vjerskih institucija itd.		Zasjedanju je nazočilo ukupno 377 sabornika te 80 zastupnika iz okruga [[Tuzla]], [[Doboj]], [[Zenica]], [[Visoko]], [[Travnik]], [[Mostar]], [[Konjic]], [[Bihać]], [[Banja Luka]], [[Zagreb]] i [[Goražde]]. Zasjedanjem je predsjedao prof. dr. [[Enes Duraković]] koji je na uvodnom izlaganju predstavio i predsjednika inicijativnog odbora [[Alija Isaković\|Aliju Isakovića]], predsjednika [[Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine\|Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine]] [[Alija Izetbegović\|Aliju Izetbegovića]], [[reisu-l-ulema\|reisu-l-ulemu]] [[Mustafa ef. Cerić\|Mustafu ef. Cerića]], prof. dr. [[Muhamed Filipović\|Muhameda Filipovića]], te ministra vanjskih poslova [[Republika Bosna i Hercegovina\|Republike Bosne i Hercegovine]] dr. [[Haris Silajdžić\|Harisa Silajdžića]]. Na Saboru su nazočili i [[turska\|turski]], [[iran]]ski i [[SAD\|američki]] veleposlanik, [[SAD\|američki]] izaslanik, predstavnici [[islam]]skih, [[katoličanstvo\|katoličkih]] ([[Vinko Puljić]]) i [[pravoslavlje\|pravoslavnih]] vjerskih institucija itd.

WikiSysop: bnz

2022-03-24T08:20:01Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 24. ožujak 2022. u 08:20
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Prvi Bošnjački sabor'''-->'''~~Prvi Bošnjački sabor''' (zvan i ''Svebošnjački sabor'') održan je u [[Sarajevo\|sarajevskom]] hotelu ''Holiday Inn'' [[27. rujna\|27.]] i [[28. rujna\|28.]] rujna [[1993.]] godine. Organiziralo ga je [[Vijeće Kongresa bošnjačkih intelektualaca]]. Povijesno je važan jer je na njemu promijenjeno nacionalno ime. [[Muslimani (narod)\|Muslimani]] su postali [[Bošnjaci]], te je promicano nazivanje jezika bosanskim imenom. Novo će ime biti prihvaćeno i priznato [[Daytonski sporazum\|Daytonskim sporazumom]] [[14. prosinca]] [[1995.]] Nakon prvog bit će održan i Drugi Bošnjački sabor, [[18. srpnja]] [[1994.]] godine.		Prvi Bošnjački sabor''' (zvan i ''Svebošnjački sabor'') održan je u [[Sarajevo\|sarajevskom]] hotelu ''Holiday Inn'' [[27. rujna\|27.]] i [[28. rujna\|28.]] rujna [[1993.]] godine. Organiziralo ga je [[Vijeće Kongresa bošnjačkih intelektualaca]]. Povijesno je važan jer je na njemu promijenjeno nacionalno ime. [[Muslimani (narod)\|Muslimani]] su postali [[Bošnjaci]], te je promicano nazivanje jezika bosanskim imenom. Novo će ime biti prihvaćeno i priznato [[Daytonski sporazum\|Daytonskim sporazumom]] [[14. prosinca]] [[1995.]] Nakon prvog bit će održan i Drugi Bošnjački sabor, [[18. srpnja]] [[1994.]] godine.

	Zasjedanju je nazočilo ukupno 377 sabornika te 80 zastupnika iz okruga [[Tuzla]], [[Doboj]], [[Zenica]], [[Visoko]], [[Travnik]], [[Mostar]], [[Konjic]], [[Bihać]], [[Banja Luka]], [[Zagreb]] i [[Goražde]]. Zasjedanjem je predsjedao prof. dr. [[Enes Duraković]] koji je na uvodnom izlaganju predstavio i predsjednika inicijativnog odbora [[Alija Isaković\|Aliju Isakovića]], predsjednika [[Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine\|Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine]] [[Alija Izetbegović\|Aliju Izetbegovića]], [[reisu-l-ulema\|reisu-l-ulemu]] [[Mustafa ef. Cerić\|Mustafu ef. Cerića]], prof. dr. [[Muhamed Filipović\|Muhameda Filipovića]], te ministra vanjskih poslova [[Republika Bosna i Hercegovina\|Republike Bosne i Hercegovine]] dr. [[Haris Silajdžić\|Harisa Silajdžića]]. Na Saboru su nazočili i [[turska\|turski]], [[iran]]ski i [[SAD\|američki]] veleposlanik, [[SAD\|američki]] izaslanik, predstavnici [[islam]]skih, [[katoličanstvo\|katoličkih]] ([[Vinko Puljić]]) i [[pravoslavlje\|pravoslavnih]] vjerskih institucija itd.		Zasjedanju je nazočilo ukupno 377 sabornika te 80 zastupnika iz okruga [[Tuzla]], [[Doboj]], [[Zenica]], [[Visoko]], [[Travnik]], [[Mostar]], [[Konjic]], [[Bihać]], [[Banja Luka]], [[Zagreb]] i [[Goražde]]. Zasjedanjem je predsjedao prof. dr. [[Enes Duraković]] koji je na uvodnom izlaganju predstavio i predsjednika inicijativnog odbora [[Alija Isaković\|Aliju Isakovića]], predsjednika [[Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine\|Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine]] [[Alija Izetbegović\|Aliju Izetbegovića]], [[reisu-l-ulema\|reisu-l-ulemu]] [[Mustafa ef. Cerić\|Mustafu ef. Cerića]], prof. dr. [[Muhamed Filipović\|Muhameda Filipovića]], te ministra vanjskih poslova [[Republika Bosna i Hercegovina\|Republike Bosne i Hercegovine]] dr. [[Haris Silajdžić\|Harisa Silajdžića]]. Na Saboru su nazočili i [[turska\|turski]], [[iran]]ski i [[SAD\|američki]] veleposlanik, [[SAD\|američki]] izaslanik, predstavnici [[islam]]skih, [[katoličanstvo\|katoličkih]] ([[Vinko Puljić]]) i [[pravoslavlje\|pravoslavnih]] vjerskih institucija itd.

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-10-08T15:15:16Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

'''Prvi Bošnjački sabor''' (zvan i ''Svebošnjački sabor'') održan je u [[Sarajevo|sarajevskom]] hotelu ''Holiday Inn'' [[27. rujna|27.]] i [[28. rujna|28.]] rujna [[1993.]] godine. Organiziralo ga je [[Vijeće Kongresa bošnjačkih intelektualaca]]. Povijesno je važan jer je na njemu promijenjeno nacionalno ime. [[Muslimani (narod)|Muslimani]] su postali [[Bošnjaci]], te je promicano nazivanje jezika bosanskim imenom. Novo će ime biti prihvaćeno i priznato [[Daytonski sporazum|Daytonskim sporazumom]] [[14. prosinca]] [[1995.]] Nakon prvog bit će održan i Drugi Bošnjački sabor, [[18. srpnja]] [[1994.]] godine.

Zasjedanju je nazočilo ukupno 377 sabornika te 80 zastupnika iz okruga [[Tuzla]], [[Doboj]], [[Zenica]], [[Visoko]], [[Travnik]], [[Mostar]], [[Konjic]], [[Bihać]], [[Banja Luka]], [[Zagreb]] i [[Goražde]]. Zasjedanjem je predsjedao prof. dr. [[Enes Duraković]] koji je na uvodnom izlaganju predstavio i predsjednika inicijativnog odbora [[Alija Isaković|Aliju Isakovića]], predsjednika [[Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine|Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine]] [[Alija Izetbegović|Aliju Izetbegovića]], [[reisu-l-ulema|reisu-l-ulemu]] [[Mustafa ef. Cerić|Mustafu ef. Cerića]], prof. dr. [[Muhamed Filipović|Muhameda Filipovića]], te ministra vanjskih poslova [[Republika Bosna i Hercegovina|Republike Bosne i Hercegovine]] dr. [[Haris Silajdžić|Harisa Silajdžića]]. Na Saboru su nazočili i [[turska|turski]], [[iran]]ski i [[SAD|američki]] veleposlanik, [[SAD|američki]] izaslanik, predstavnici [[islam]]skih, [[katoličanstvo|katoličkih]] ([[Vinko Puljić]]) i [[pravoslavlje|pravoslavnih]] vjerskih institucija itd.

U svom govoru, između ostalog, [[Alija Isaković]] je rekao: ''"U nekim normalnijim okolnostima bilo bi prirodno da ovakvu odluku donese svenarodni referendum, ali u nemogućnosti to obaviti, osnovne naše institucije ([[Preporod]], [[Vijeće Kongresa bosanskomuslimanskih intelektualaca]], [[Islamska zajednica Bosne i Hercegovine|Islamska zajednica]] i [[Merhamet]]) pokrenuli su sazivanje ovog Sabora sa željom da se o ovako krupnim odlukama govori na što je moguće široj osnovi, gdje bi bili zastupljeni predstavnici svih struktura našeg društva i po mogućnosti svih regija”.''

Pristupilo se na iscrpnu raščlambu uredbi [[Ženevski mirovni sporazum za Bosnu i Hercegovinu 1993.|Ženevskog mirovnog sporazuma]]. Isticano je da se bira između dva zla: pravednog rata i nepravednog mira.<ref>[http://www.vkbi.ba/index.php?option=com_content&view=article&id=56&Itemid=69 www.vkbi.ba], "Prvi Bošnjački Sabor"</ref> Uloženo je mnogo primjedbi na ovaj pravni akt koji je preživio veliki broj modifikacija, krpljenja i dotjerivanja što je ishodovalo u njegovu pretjeranu opširnost i njegovu pravnu neoubličenost. Predsjednik [[Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine|Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine]] [[Alija Izetbegović]] iznio je svoje viđenje ove stvari.

Ovaj Sabor će u povijesti [[muslimani|muslimanskog]] naroda na području [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] biti zabilježen kao mjesto gdje su promicani novi etnički nazivi (ili po bosanskomuslimanskim povjesničarima vraćeni stari) - '''Bošnjak''' (za muškog pripadnika u jednini), '''Bošnjakinja''' (za ženskog pripadnika u jednini), '''Bošnjaci''' (za muške pripadnika naroda u množini i generalan naziv) i '''Bošnjakinje''' (za ženskog pripadnika naroda u množini).

Jedan od nazočnih novinara toga rujanskog dana zapisao je: ''"Noć u kojoj je zasjedao Sabor bila je presudna - zaspali smo kao Muslimani, probudili se kao Bošnjaci".'' Ovom Deklaracijom Sabor je okončao stoljetnu raspravu i nesporazume oko termina ''Musliman'' koji je muslimansko stanovništvo na tom širem području po njihovom shvaćanju lišavao svih prava koje je posjedovala svaka etnička skupina kao što je pravo na svoju zemlju, neovisnost, jezik, kulturu itd.

Prof. dr. [[Muhamed Filipović]] se upitao: ''"Tko smo mi Bošnjaci? Mi Bošnjaci smo onaj dio našega prvobitnog bosanskoga naroda koji kontinuira svojstvo narodnoga bića ove zemlje, ostvaruje unutar toga bića povijesni smisao i sadržaj ove zemlje i nosi njeno povijesno i državno pravo. Mi smo, dakle, nasljednici onoga što je Bosna kao zemlja, kao država i kao povijesni subjekt bila i jest. To naše svojstvo nikoga ne isključuje iz sudjelovanja u tom naslijeđu i njegovoj perpetuaciji, ali ne će biti žrtva parcijalnih odluka dijelova prvobitnoga bošnjačkog naroda identificirati se i vezati za narodnosnu ideju, interese i državno pravo nekih drugih država i naroda".'' Filipović ovdje aludira na tvrdnju da su bosanski katolici i pravoslavci isprva bili Bošnjaci po narodnosti, ali su se u [[19. stoljeće|19. stoljeću]] zbog zajedničke vjeroispovijesti identificirali s [[Hrvati]]ma, odnosno [[Srbi]]ma.

Sabor je donio i jednu bitnu odredbu:
* ''"Da bi produžili i produbili posao potvrđivanja vlastitoga narodnog bića, njegovog mjesta i zadaće u našoj zemlji i u svijetu u kojem živimo, način rada i stukture njegovih institucija, kao i pogleda na budućnost našeg naroda i svih ljudi koji žive u našoj domovini, odlučujemo da Bošnjački sabor i u buduće radi kao mjesto okupljanja svih Bošnjaka na kojem će se u slobodi mišljenja, poštivanju različitih uvjerenja i uz maksimalnu kompetenciju i odgovornost razmatrati sva najvažnija pitanja života bošnjačkog naroda i naše države i utvrđivati pravci naše nacionalne akcije".''

== Zaključci ==
Većina zastupnika bila je za nastavak rata i odbijanje ženevskog paketa. Razlozi za bili su mogući prestanak rata, ubijanja, protjerivanja, silovanja i drugih zločina sveudilj vršenih nad bosanskim muslimanima. Prednost prihvaćanja neki su vidjeli u tome što će Bošnjaci konačno dobiti jasno određene granice svoga prostora. Razlozi protiv bili su komadanje bošnjačke zemlje, činjenica da bi bošnjačka republika držala tek 22% [[poljoprivreda|poljoprivrednog]] bogatstva, ozakonjenje [[Republika Srpska|Republike Srpske]] i [[Hrvatska Republika Herceg-Bosna|Hrvatske Republike Herceg Bosne]], podjela BiH po etničkom načelu, neizlaženje bošnjačke republike na more i nedostatak međunarodne granice (okruženost srpskom i hrvatskom republikom), onemogućavanje povratka izbjeglicama itd. Zastupnici su jasno istaknuli [[Srbija|Srbiju]], [[Crna Gora|Crnu Goru]] i [[Hrvatska|Hrvatsku]] kao agresore na [[BiH|Bosnu i Hercegovinu]]. Zahtjevali su priznanje te karakterizacije, povlačenje ''agresora'' s položaja i isplaćivanje ratne odštete.

== Vanjske poveznice ==
Snimka cijelog Sabora na YouTubeu:
* [http://www.youtube.com/watch?v=d5vxpm6jhGM Prvi dio]
* [http://www.youtube.com/watch?v=L4g1gXuH6Fs Drugi dio]
* [http://www.youtube.com/watch?v=GvY8VDPXu8s Treći dio]
* [http://www.youtube.com/watch?v=1osgqgjYzV0 Četvrti dio]
* [http://www.youtube.com/watch?v=U9VIuBBKNB0 Peti dio]

== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Rat u Bosni i Hercegovini]]