WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Naselje +{{Infookvir naselje)

2021-11-11T07:40:30Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Naselje +{{Infookvir naselje)

←Starija inačica		Inačica od 11. studeni 2021. u 07:40
Redak 67:		Redak 67:

	{{Mrva-otok}}		{{Mrva-otok}}
	{{~~Naseljeni~~ otoci u Hrvatskoj}}		{{Infookvir naseljeni otoci u Hrvatskoj}}

	[[Kategorija:Prvić\| ]]		[[Kategorija:Prvić\| ]]
	[[Kategorija:Sjevernodalmatinski otoci]]		[[Kategorija:Sjevernodalmatinski otoci]]

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-07-09T07:18:11Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{drugoznačenje2|[[Prvić (Baška)|Prvić]] u Općini Baškoj na Krku}}
{{ otok |
|Ime = Prvić
|zemljovid = [[Datoteka:Prvic_SI.png|250px|]]
|smještaj = [[Jadransko more]]
|otočna skupina = Šibenski otoci
|koordinate =
|država = [[Hrvatska]]
|gl.naselje = [[Prvić Luka]], [[Prvić Šepurine]]
|površina = 2,41<ref name="Duplancic-Cala-Ujevic">[http://hrcak.srce.hr/file/14783/ Duplančić Leder, T.; Ujević, T.; Čala, M. (2004): ''Duljine obalne crte i površine otoka na hrvatskom dijelu Jadranskog mora određene s topografskih karata mjerila 1:25 000'', Geoadria, Vol. 9, No. 1, 5-32.]</ref>
|obalna crta = 10,634<ref name="Duplancic-Cala-Ujevic"/>
|stanovništvo = 453
|slika =
}}

'''Prvić''' je [[otok]] u [[Šibenik|šibenskom]] [[otočje|otočju]], u blizini [[Vodice|Vodica]]. Površina otoka je 2,41 km², a broj stanovnika otoka je 453 (od [[2001.]]) Dužina obale je 10,6 km, a [[koeficijent razvedenosti]] obale je 1,93. Najviši vrh na otoku je ''Vitković'' (79 m). Na otoku postoje dva tipična dalmatinska ribarska naselja: [[Prvić Luka]] i [[Šepurine]], a međusobno su povezani jedan kilometar dugom cestom. Šepurine se nalaze na zapadnom dijelu otoka, a Prvić Luka smještena je na jugoistočnom dijelu otoka. Otok je naseljen još u antičko doba pa je tako ispod crkve Gospinog Porođenja pronađeno antičkih i kasnoantičkih materijalnih ostataka (keramika, grobovi u amforama, ranokršćanski kapitel), a u blizini crkve rimska tegula (krovna opeka)iz 1. st. nove ere. Otok Prvić je prirodni nastavak otoka [[Zlarin]]a, što dokazuju brojni podmorski plićaci i greben [[Raženik]] i otočić [[Lupac]]. Otok leži 1 [[nautička milja|n/m]] jugoistočno od grada [[Vodice|Vodica]]. Zanimljivo je što taj otok nije građen od [[vapnenac|vapnenca]] kao ostali otoci, već od krednih dolomita. Živopisne uvale i uvalice privlače kupače koji traže u ljepoti prirode usamljenost i mir.

'''Oba naselja na otoku zaštićena su od [[Ministarstvo kulture Republike Hrvatske|Ministarstva kulture RH]] kao nacionalna kulturna baština.'''

[[Datoteka:Otok Prvic karta.png|mini|100px|lijevo|Zemljovid otoka Prvića]]

Otok je poznat i pod nazivom '''Faustov otok''' – otok [[Faust Vrančić|Fausta Vrančića]], znanstvenika, povjesničara, jezikoslovaca, filozofa, matematičara i fizičara, koji je živio u 17. stoljeću, rodio se u Šibeniku, a na otoku je proveo svoje djetinjstvo. Umro je u Veneciji, a po svojoj želji je pokopan na otoku u crkvi Sv. Marije od Milosti u [[Prvić Luka|Prvić Luci]].

== Povijest ==
Od srednjeg vijeka otok je služio boravku šibenskih plemićkih obitelji koje su se na Prvić sklanjale od kuge kako 1487. godine kaže poznati Šibenčanin [[Juraj Šižgorić]] u djelu ˝O smještaju Ilirije i gradu Šibeniku˝. Šibenski plemići uzimaju u zakup od općine zemlje na Prviću i daju ih na obradu težacima što inicira veće naseljavanje otoka (povijesno možemo pratiti od kraja 14. stoljeća). Najvažniji val stanovništva dolazi od 15. stoljeća vezano uz veliku tursku opasnost kada se na otok seli stanovništvo velikog srednjovjekovnog naselja na [[Srima|Srimi]] i osniva [[Prvić Šepurina|Prvić Šepurinu]]. U Prvić Luci [[franjevci]] trećoredci glagoljaši dolaze 1461. godine i osnivaju samostan s crkvom Gospe od Milosti. Spominje se i benediktinski samostan u jednoj ispravi iz [[1267.]] godine, ali on nije materijalno potvrđen.

Ime Prvić najvjerojatnije potječe od činjenice što je naseljeni otok najbliži kopnu, prvi. Pučanstvo se bavilo ribolovom, maslinarstvom, vinogradarstvom i pomorstvom, sve do prve polovice 20. stoljeća, kada ih se većina iseljava. Dvadesetih godina prošlog stoljeća, Prvić je bio najgušće naseljeni hrvatski otok, s oko 1.300 stanovnika/km². On je i danas jedini iz kategorije malih otoka (manjih od 15 km²) koji ima dva naselja.

U [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]] stanovnici otoka Prvića organizirano su se uključili u antifašističku borbu protiv nacizma i fašizma. Mnogi su stanovnici poginuli, a o njihovu herojstvu danas svjedoče brojni [[partizani|partizanski]] spomenici u oba mjesta otoka Prvića.

== Kultura ==
U mjestu Šepurine nalaze se dvije crkve. Manja crkvica, izgrađena u srednjem vijeku, posvećena je svetoj [[Jelena Križarica|Jeleni Križarici]], majci cara [[Konstantin Veliki|Konstantina Velikog]]. Nova, veća crkva, potječe iz konca 19. stoljeća i posvećena je [[Uznesenje Blažene Djevice Marije|Uznesenju Blažene Djevice Marije]]. U Šepurinama se nalazi i barokni ljetnikovac znamenite braće [[Antun Vrančić|Antuna]] i [[Faust Vrančić|Fausta Vrančića]], koji je danas u vlasništvu plemićke obitelji [[Draganić]]. U [[Prvić Luka|Prvić Luci]] se nalazi crkva [[Gospa od Milosti|Gospe od Milosti]] gdje je na vlastiti zahtjev pokopan hrvatski polihistor, izumitelj i diplomat [[Faust Vrančić]]. Svake godine u oba se mjesta na otoku održavaju razne kulturne manifestacije, glazbeni koncerti, likovne izložbe te sportska natjecanja.

== Gospodarstvo ==
Stanovništvo se uglavnom bavi uzgojem [[masline|maslina]], [[vinova loza|vinove loze]], [[ribolov]]om te ponajviše [[turizam|turizmom]]. U mjestu Šepurine aktivna je i poljoprivredna zadruga sa vlastitom uljarom za preradu maslina, dok je u Prvić Luci aktivna poljoprivredno - turistička zadruga "Faust Vrančić" koja do sezone 2011. planira otvoriti Memorijalni centar '''Faust Vrančić''' sa vanjskim amfiteatrom kao ljetnom pozornicom, polivalentnom dvoranom, suvenirnicom te izumima Fausta Vrančića u prirodnim veličinama. Investicija je vrijedna preko 2,5 milijuna kuna.<ref>http://www.slobodnadalmacija.hr/%C5%A0ibenik/tabid/74/articleType/ArticleView/articleId/101781/Default.aspx</ref>

== Turizam ==
[[Datoteka:Sepurine2.jpg|desno|mini|250px| [[Prvić Šepurine]]]]Iako turizam predstavlja glavnu gospodarsku granu na otoku, većina smještajnih kapaciteta odnosi se na privatni smještaj u apartmanima, jer na otoku radi samo jedan hotel, otvoren 2004. g., u [[Prvić Luka|Prvić Luci]]. Na otoku postoji i više restorana, pizzeria te kafića. U ljetnim mjesecima česte su priredbe tradicionalnog klapskog pjevanja. Poznate pučke fešte su [[2. kolovoza]] u Prvić Luci (Gospe od Anđela) te [[16. kolovoza]] u Šepurini (sveti Roko). [[Datoteka:Prvic Luka2.jpg|desno|mini|250px| [[Prvić Luka]]]]

Krajem kolovoza ili početkom rujna svake se godine održava '''Burtiž''', regata starim tradicionalnim brodicama na latinsko idro. Također, nedavnim uređenjem i održavanjem protupožarnih i poljoprivrednih puteva, otok je dobio i pročišćene staze za brdski biciklizam, trčanje ili rekreaciju na vrhu kojih se nalaze predivni vidikovci s kojih se pruža pogled na [[Kornati|Kornate]] i ostale otoke [[Šibenik|šibenskog otočja]]<ref>http://www.slobodnadalmacija.hr/%C5%A0ibenik/tabid/74/articleType/ArticleView/articleId/74014/Default.aspx</ref>.

== Poznati stanovnici ==
* Slavni hrvatski polihistor, izumitelj i diplomat [[Faust Vrančić]] imao je ljetnikovac u Šepurini te je pokopan na otoku Prviću.
* U Šepurinama je rođen [[Katoličanstvo|katolički]] [[svećenik]] [[Ante Antić]], koji je umro na glasu [[svetac|svetosti]].
* U Šepurinama su rođeni hrvatski povjesničari [[Jere Jareb]] i [[Ljubomir Antić]].

== Zanimljivosti ==
* Osim nekoliko manjih traktora te vatrogasnog vozila, na otoku nema automobila, te se veza s kopnom održava brodom [[M/B Tijat]] koji plovi nekoliko puta dnevno iz smjera [[Šibenik]]a i [[Vodice|Vodica]].
* U ljetnikovcu obitelji Draganić, koji je nekada pripadao obitelji Vrančić, u Šepurini, postoji portret Fausta Vrančića iz [[1605.]] godine nepoznatog autora. Oko [[1860.]] godine netko je noću provalio u crkvu Gospe od Milosti gdje je zakopan [[Faust Vrančić]]. Nepoznati vandali mislili su da je tu zakopano blago, no bile su samo tiskane i netiskane izumiteljeve stvari, koje su razbacane po selu.
* Obalna linija otoka iznosi 10,6 kilometara.

[[Datoteka:Prvic 1825.jpg|desno|200px|mini|Prva katastarska mapa Prvića, iz 1825. godine]]

== Vidi još ==
* [[Adriatic boat show|Adriatic Boat Show]]
* [[Šibenik]]
* [[Krka|Nacionalni park Krka]]
* [[Kornati|Nacionalni park Kornati]]

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
* [http://www.infoadriatic.com/hrvatska/prvic/index.shtml O Prviću na InfoAdriatic-u]
* [http://www.prvicluka.com Prvić Luka online]
* [http://www.odmaraliste-prvic.hr/ostalo/prvic-24sata.pdf Novinski članak o Prviću]

{{Mrva-otok}}
{{Naseljeni otoci u Hrvatskoj}}

[[Kategorija:Prvić| ]]
[[Kategorija:Sjevernodalmatinski otoci]]

Prvić - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Naselje +{{Infookvir naselje)

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica