WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Commonscat(.*?)}} +)

2021-11-29T22:09:42Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Commonscat(.*?)}} +)

←Starija inačica		Inačica od 29. studeni 2021. u 22:09
Redak 54:		Redak 54:

	== Vanjske poveznice ==		== Vanjske poveznice ==
	~~{{Commonscat\|Anti-communism\|Antikomunizam}}~~
	* [http://www.hic.hr/images/komunisticke-zlocinci-nisu-antifasizma.pdf Antikomunistička grupa Krug za trg]		* [http://www.hic.hr/images/komunisticke-zlocinci-nisu-antifasizma.pdf Antikomunistička grupa Krug za trg]
	* [http://www.komunizam.hrvatskauljudba.hr/index.php Nevladina antikomunistička udruga: Hrvatski centar za istraživanje zločina komunizma]		* [http://www.komunizam.hrvatskauljudba.hr/index.php Nevladina antikomunistička udruga: Hrvatski centar za istraživanje zločina komunizma]

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-09-05T10:28:29Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[Datoteka:Nocommunism.png|mini|Jedan od simbola antikomunizma]]
[[Datoteka:User_antikomunista.gif|mini|Jedan od simbola antikomunizma, koji prikazuje, prema mišljenju antikomunista, "krvavu karakteristiku komunističke ideologije"]]
[[Datoteka:Thatcher Reagan Camp David sofa 1984.jpg|thumb|Protukomunisti [[Ronald Reagan]], predsjednik [[SAD]] i [[Margaret Thatcher]] [[Premijer Ujedinjenog Kraljevstva|premijerka]] [[UK|Ujedinjenog Kraljevstva]] na sastanku 1984]]
'''Protukomunizam''' ili '''antikomunizam''' je politički stav koji je s različitim intenzitetom usmjeren protiv socijalno-[[utopija|utopističke]] [[teorija|teorije]], [[ideologija|ideologije]], [[politički pokret|političkim pokretima]], [[skupina]]ma kao i raznim [[politika|političkim varijantama]] [[komunizam|komunizma]].

Kao [[povijest|povijesna]] i [[politika|politička]] pojava, protukomunizam nije jedinstvena ideologija, i može biti sastavljena od raznih [[motivacija|motiva]] i stavova kao primjerice iz [[religija|vjerskih]] razloga, ili komunizmu suprotstavljene političke ideje kao primjerice [[liberalizam]], [[konzervativizam|konzervativizma]], [[fašizam]], [[nacionalsocijalizam]] ili zagovaranje [[pluralizam|pluralizma]] te protivljenje [[totalitarizam|totalitarnim]] ideologijama. Pojedine skupine komunista međusobno su suprotstavljene pa je dio antikomunističkih stradanja bio i u socijalističkim zemljama.

U velikim djelu zapadnih [[demokracija]] svijeta antikomunizam je isto kao i antifašizam postao značajan dio [[politička kultura|političke kulture]], što je jedna od stvari koja se kosi s proklamiranim demokratskim stavom tih zemalja [http://www.exampleessays.com/viewpaper/80457.html] [http://www.sds.cz/view.php?cisloclanku=2006120501].

[[Rezolucija Vijeća Europe 1481 (2006) o potrebi međunarodne osude zločina totalitarnih komunističkih režima|Rezolucijom Vijeća Europe 1481 (2006) o potrebi međunarodne osude zločina totalitarnih komunističkih režima]], koju je 25. siječnja 2006. u [[Strasbourg]]u usvojila Parlamentarne skupština u [[Vijeće Europe|Vijeća Europe]], tvrdi se da su [[totalitarizam|totalitarni]] komunistički [[režim]]i bez iznimke masovno kršili [[ljudska prava]] te osudila izostanak političkog [[pluralizam|pluralizma]]. Ona u članku 13 također poziva sve komunističke ili postkomunističke stranke da u svojim državama koje to još nisu učinile izvrše novu ocjenu povijesti komunizma i svoje vlastite prošlosti te potrebu za jasno distanciraje od zločina koje su počinili totalitarni komunistički režimi i njihovu nedvosmislenu osudu.

== Vjerski antikomunizam ==
Vjerske zajednice od samoga nastanka komunističke ideje istoj se protive među ostalim i zbog komunističkoga stava o religiji kao opijumu za narod te zbog [[ateizam|ateističke]] ili [[antiteizam|antiteističke]] prirode komunizma. Do prvih uspješnih [[revolucija]], većinski je stav, npr., Katoličke crkve bio da je komunistička ideja "iskrivljeno kršćansko poimanje" [http://www.newadvent.org/cathen/04179a.htm]. No i u samom začetku komunističke ideje, papa Pio IX. nazvao je komunizam i socijalizam najfatalnijom pogreškom [http://www.papalencyclicals.net/Pius09/p9quanta.htm]. Kasnije se, a pogotovo djelovanjem Pija XII.[http://books.google.hr/books?id=ozUucfVN9t4C&pg=PA231&lpg=PA231&dq=anticommunism+%2B+Pio+XII.+%2B+1945&source=bl&ots=8-aQUPc8Og&sig=FpXVbT0O-zPVE8cfrf-EMrowtfg&hl=hr&ei=cSylSriuMZqMsAb24f3SBA&sa=X&oi=book_result&ct=result&resnum=8#v=onepage&q=anticommunism&f=false], komunizam od strane Katoličke crkve počeo smatrati nekim vidom ultimativnoga zla. Rijetki katolički dužnosnici (poput zagovornika [[Integralno jugoslavenstvo|integralnog jugoslavenstva]] i od strane jugoslavenskih komunista odlikovanoga akademika [[Svetozar Ritig|Svetozara Rittiga]], predsjednika povjerenstva za vjerska pitanja, saborskoga zastupnika iz đakovačkoga kotara i ministra u Vladi NRH, što je sve on bio, iako nije bio komunist [http://hrcak.srce.hr/file/21134]), nisu tijekom druge Jugoslavije bili gorljivi zagovornici antikomunizma. U ublažavanju stava prema komunističkoj vlasti, pomogla im je i činjenica da je ta vlast dopuštala bar simboličnu vjersku slobodu, pa je bilo dopušteno održavanje vjerskih skupova na otvorenom (npr. hodočašće u Mariju Bistricu) te pokretanje vjerskih listova (npr. Glas Koncila [http://www.glas-koncila.hr/portal.html?catID=39&conID=2208], Mi - glasilo katoličke mladeži).

== Liberalno-demokratski antikomunizam ==
Liberalno-demokratski antikomunizam javlja se u zemljama liberalne demokracije s različitim intenzitetom. U zemljama zapadne Europe on se danas, s iznimkom Njemačke, ograničava na verbalno suočavanje s komunistima i komunizmom i postavljanju izbornih pravila na način da komunisti teško mogu doći na vlast (npr. [[Španjolska]]). Slično se događa i u [[Japan]]u. U Sjedinjenim Američkim Državama, antikomunizam je postao dijelom politike obje najjače stranke. Dok danas manje-više slobodno svoje stavove može izricati i najjača komunistička američka stranka - CPUSA - komunisti su tijekom 20. stoljeća u dva navrata bili izloženi političkim progonima. Naistaknutiji progonitelj komunista bio je [[Joseph McCarthy]] po kojem je politički progon komunista u liberalnim demokracijama nazvan mekartizam i neomekartizam (suvremene pojave). Takav karakter antikomunizma u zapadnoj Europi događao se rjeđe. U Njemačkoj je nakon [[Prvi svjetski rat|Prvoga svjetskog rata]] krvavo ugušen pokušaj [[Spartakistički ustanak|Spartakističkog ustanka]] koji je završio porazom komunista. Vođe [[revolucija|revolucije]] [[Karl Liebknecht]] i [[Rosa Luxemburg]] su pogubljeni.

== Fašistički i nacistički antikomunizam ==
Fašisti i naconalsocijalisti su u samim deklaracijama svojih ideja jasno iskazali svoje shvaćanje da su [[fašizam]] i [[nacionalsocijalizam]] čista suprotnost komunizmu. Dolaskom na vlast nacista u Njemačkoj, progon komunista počeo je prije i s intenzitetom ravnim progonu [[Židovi|Židova]]. Kao izgovor za antikomunističke progone nacistima je poslužilo iscenirano paljenje parlamentarne zgrade. Fašistička Italija i nacistička Njemačka potpisale su međusobno vojni ugovor imena Antikominterna-pakt. Time su jasno dali do znanja da im je prvi protivnik komunizam, a tek potom liberalna demokracija. U svim fašističkim državama, bez iznimke, došlo je do masovnih stradanja komunista. Prvi otvoreni vojni sukob fašista i nacista s jedne, a komunista s druge strane dogodio se tijekom [[Španjolski građanski rat|Španjolskoga građanskog rata]] u kojem su zapadne demokracije stajale po strani. Kad zapadne sile nisu pristale na reviziju odluka kojima su od imperijalne Rusije nakon Prvog svjetskog rata oslobodili [[Finska|Finsku]], [[Litva|Litvu]], [[Estonija|Estoniju]] [[Latvija|Latviju]], dijelove [[Poljska|Poljske]], [[Ukrajina|Ukrajine]], [[Bjelorusija|Bjelorusije]] i Rumunjske, SSSR je sklopio [[Pakt Ribbentrop-Molotov|pakt s Hitlerom]].

== "Komunistički" antikomunizam ==
U različitim socijalističkim zemljama pristup i razvoj komunističke teorije tekao je u drugačijim smjerovima. Štoviše, gotovo da i nema socijalističke države, bivše ili sadašnje, da nije imala zasebni "put u komunizam". U Europi je SSSR većini zemalja (osim [[Albanija|Albanije]] i [[Jugoslavija|Jugoslavije]]) nametao svoj "put u komunizam" - u početku su prevladale [[Staljin]]ove ideje (do Hruščovljeve, a kasnije Gorbačovljeva [[glasnost]] i [[perestrojka]]), dok su u Aziji prevladavale ideje [[Mao Ce Tung|Mao Ce Tunga]] (do Deng Ksijao Pingove reforme) te [[Kim Jong-il]]a i [[Ho Ši Min]]a. Povijest istočnoeuropskih zemalja tijekom vladavine komunista obilježena je progonima "pogrešnih" komunista ili protivnika komunizma u čemu je najviše prednjačio Staljin sa svojim čistkama (u kojima je stradalo između 1.000.000 do 20.000.000 ljudi). Jedan od prvih slučajeva međukomunističkim obračuna dogodio se tijekom Španjolskoga građanskog rata kada su se sukobili pripadnici POUM-a (tada pronezavisne komunističke stranke) i PCE-a (tada prostaljinističke komunističke stranke).

== Antikomunizam u Kraljevini Jugoslaviji ==
Kao i u drugim zemljama istočne Europe, tako je i u Hrvatskoj nakon Prvoga svjetskog rata došlo do masovnih progona komunista. Nastala 1919. kao Socijalistička radnička partija, komunistička je stranka na lokalnim, a zatim i parlamentarnim izborima 1920. u Hrvatskoj požnjela dobar uspjeh. Primjerice, 1920. je u [[Zagreb]]u za gradonačelnika izabran [[Svetozar Delić]], zastupnik najbrojnije SRPJ(k). Međutim, njegova je vlast trajala svega tri dana kad ga je s funkcije, po nalogu iz Beograda, smijenio tadašnji ban [[Matko Laginja]]. Nakon smjene i zabrane rada u gradskoj skupštini, lokalna je vlast organizirala prve progone i [[uhićenja|uhićenja]] komunista. Kasnije te godine, na izborima za Ustavotvornu skupštinu, tada već [[KPJ]] (preimenovana tako na II. kongresu u Vukovaru) osvojila je šezdesetak mandata. Do kraja godine država je ozakonila zabranu komunističke propagande (Obznana), a nakon donošenja Ustava, 1. kolovoza 1921. zabranila je rad KPJ. tzv. Zakonom o zaštiti države. Prvi potez netom nakon izglasavanja bio je oduzimanje mandata članovima KPJ, time i skidanje imuniteta od progona, i zatvaranje istih u beogradskim kazamatima. Doatada neviđen progon komunista uslijedio je odmah potom. Komunisti su u zemlji izloženi ubijanjima, zatvaranjima i svakom drugom zamislivom obliku represije. U tom je razdoblju jugoslavenska vlast ubila i najviše dužnisnike KPJ poput [[Đuro Đaković|Đure Đakovića]] i sedam sekretara SKOJ-a. Progoni nisu prestali do sloma Kraljevine Jugoslavije 1941., a HSS je katkad manje, a katkad više i sâm sudjelovao u njima. Naime, nepostojanje (legalne) alternative pomoglo im je da u Hrvatskoj dobiju plebiscitarnu podršku.

U okupiranim dijelovima Hrvatske (Istra, Zadar i otoci), dolaskom fašista na vlast počeo je na razini cijele Italije, pa tako i tih područja, bjesomučan, ovaj puta fašistički progon komunista i drugih antifašista.

Od 1941. do 1945. progon komunista u Hrvatskoj nastavila je nova ustaška vlast kao i talijanska na području pod njezinom izravnom okupacijom. Kao glavni neprijatelji [[NDH]] oglašeni su odmah po uspostavi te države židovi, Srbi, Romi i komunisti.

U drugoj Jugoslaviji, primarni zagovornici antikomunizma bili su povezani s [[Hrvatska politička emigracija|hrvatskom političkom emigracijom]] i Katoličkom crkvom. Katolička crkva je u zemlji bila jedina legalna antikomunistička organizacija.

== Komunistički progoni u SFR Jugoslaviji ==
{{glavni|Partizanski zločini u Drugom svjetskom ratu|Jugokomunistički zločini nakon završetka Drugog svjetskog rata}}

Politički progoni nastavili su se i u novoj komunističkoj Jugoslaviji i prema antikomunistima - bilo da se radi o osobama koje su svojim djelovanjem u prethodnim razdobljima (prva Jugoslavija, NDH) proganjali komuniste ili ne (primjerice montirani sudski proces zagrebačkom nadbiskupu [[Alojzije Stepinac|Alojziju Stepincu]]). Javnim kritičarima komunizma unutar Jugoslavije je kao [[disident]]ima prijetila velika opasnost da budu izvrgnuti [[montirani politički sudski proces|montiranim političkim sudskim procesima]] ili da budu prisliljeni napustiti domovinu (češće). Najduže je u zatvoru proveo [[Marko Veselica]] 11 godina [http://dns1.vjesnik.hr/pdf/2005%5C10%5C01%5C30A30.PDF]. U slučaju ako bi u egzilu nastavili antikomunističku djelatnost postojala je mogućnost da budu [[likvidacija|likvidirani]] od strane jugoslavenske tajne policije [[UDBA|UDBE]] (primjer: [[Bruno Bušić]] i mnogi drugi).

Disidenti koji su napustili Hrvatsku su bili manje prihvaćeni od disidenta iz drugih komunističkih država na zapadu, ali i od domaćeg društva [http://dns1.vjesnik.hr/pdf/2005%5C10%5C01%5C30A30.PDF].

== Moderni antikomunizam u svijetu i Hrvatskoj ==

Nakon pada većine [[totalitarizam|totalitarističkih]] socijalističkih [[režim]]a, zbog iskustva s predstavnicima ili simpatizerima bivšeg [[represija|represivog]] sustava raširila se netrpeljivost prema komunistima i komunizmu. Međutim u Hrvatskoj protiv bivših progonitelja Hrvata ili općenito komunista do danas nisu podignuti sudski postupci ili druge represivne mjere. U nekim bivšim [[realsocijalizam|realsocijalistikčim]] zemljama u [[tranzicija|tranziciji]] s iznimkom zemalja bivše Jugoslavije i Rusije, uslijedila je [[lustracija]] kojom su isključeni komunisti ili djelatnici [[tajna policija|tajne policije]] iz političkog i iz javnog života. Ponekad i bez obzira da li su tijekom svoga rada u prethodnom socijalističkom sustavu kršili [[ljudska prava]] ili bili aktivni progonitelji političkih protivnika.

Međutim, vrlo brzo su u spomenutim zemljama osnovane nove komunističke stranke koje su gdjegdje (prije [[Ukrajina]], danas [[Moldavija]]) došle ponovno na vlast ili stekle parlamentarnu zastupljenost (npr. Češka, Slovačka), dok negdje nikad nisu ni izgubile vlast (Crna Gora). Osim u Srbiji, lustracija je bila i jest antikomunistička mjera. U Srbiji je lustracija mjera protiv kršitelja ljudskih prava bez obzira na stranačku pripadnost.

Osim lustracijom, u nekim zemljama kao primjerice u [[Mađarska|Mađarskoj]], Latviji, Estoniji i Litvi zabranjeno je i isticanje komunističkih simbola kao [[Crvena zvijezda|zvijezde petokrake]] ili [[Srp i čekić|srpa i čekića]]. Sud za ljudska prava u Strasbourgu osudio je tu zabranu, jer prema mišljenu sudaca uskraćuje [[Sloboda govora|slobodu izražavanja]].

== Povezani članci ==
*[[Realsocijalizam]]
*[[Komunizam]]
*[[Ljevičarski fašizam]]
*[[Antifašizam]]
*[[Dekomunizacija]]

== Vanjske poveznice ==
{{Commonscat|Anti-communism|Antikomunizam}}
* [http://www.hic.hr/images/komunisticke-zlocinci-nisu-antifasizma.pdf Antikomunistička grupa Krug za trg]
* [http://www.komunizam.hrvatskauljudba.hr/index.php Nevladina antikomunistička udruga: Hrvatski centar za istraživanje zločina komunizma]
* [http://www.scribd.com/doc/10001883/ Yugoslavia-6-Intelligence-and-Security, Popis žrtava UDBe]

{{Komunizam}}

[[Kategorija:Protukomunizam| ]]
[[Kategorija:Politika]]
[[Kategorija:Političke ideologije]]

Protukomunizam - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Commonscat(.*?)}} +)

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica