WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-09-04T02:29:07Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[Datoteka:Sanzio 01 Raphael.jpg|mini|200px|Detalj [[Rafael]]ove slike ''[[Atenska škola]]'' na kojoj je sebe naslikao kao [[Apel]]a, a svoga učitelja [[Pietro perugino|Pietra Perugina]] kao '''Protogena''']]'''Protogen''', starogrčki: Protogenes, je bio [[Stara Grčka|starogrčki]] [[slikar]] iz [[4. stoljeće pr. Kr.|4. stoljeća prije Krista]], suvremenik slikara [[Apel]]a. Kao i kod drugih starogrčkih slikara, nijedno od njegovih originalnih djela nije preživjelo do danas i poznata su samo iz kratkih opisa u književnim izvorima.

Rođen je u [[Kaunos]]u, na obali otoka [[Karija|Karije]], ali je živio na [[Rod (otok)|Rod]]u tijekom druge polovice 4. st. pr. Kr. Proslavio se svojim minucioznim radom i bogatstvom poteza u slikarstvu i crtežu. Njegov najveći rival, Apel, ispred njegovih radova je zadivljeno izjavio kako se radi o šarmantnoj čežnji

Prema predaji, na slici ''Ialysus''<ref>Ialysus je bio lokalni heroj s Roda, osnivač istoimenog grada i često je prikazivan kao lovac.</ref> radio je sedam godina, dok je na ''Satiru'' radio tijekom cijele opsade Roda od strane (305.-304. pr. Kr.), ne primjećujući kako se njegov vrt u kojemu je slikao našao u sred neprijateljskog logora. Vođa napadača, [[Demetrije I. Poliorket]], je pazio na njegovu sigurnost, te što više, kada je čuo kako je njegova slika ''Ialysus'' u opasnosti da se uništi tijekom napada, promijenio je planove napada. Ova slika se nalazila na Rodu jopš u vrijeme [[Ciceron]]a, te je poslije prenesena u Rim gdje je izgorjela u požaru [[Rimski forum|Hrama mira]].

Slika Satira predstavljala je ovo mitsko biće naslonjeno na stup koji je nosio skulpturu jarebice koju je naslikao tako realno da su gledatelji gledali samo nju. U bijesu, što je ostatak slike zanemaren, slikar je izbrisao [[jarebica|jarebicu]].

''[[Satir]]'' je vjerojatno bio jedno od njegovih posljednjih djela jer je imao oko sedamdeset godina i doživio je samo sljedećih dvadesetak godina slave koju je imao njegov suvremenik i prijatelj [[Apel]]. Obojica su bili izvrsni koloristi (koliko je to tehnika freske dozvoljavala), te crtači koji su smjelo koristili efekte perspektive i najistančanijih obrisa. <ref>O njihovoj vještini postoji legenda koja kaže da je Apel došavši u Protogenov studio i ne našavši njega kući, na jednoj njegovoj pripremljenoj podlozi kistom povukao tananu liniju i ostavio poruku da pogodi tko je dolazio. Protogen je došavši kući na već postojeću liniju iscrtao drugom bojom još tanju kojom ju je uzduž podijelio na pola i pozvao je Apela da mu dokaže svoju vještinu. Apel je došao i nije ustuknuo nego je dokazao svoju nadmoć naslikavši trećom bojom još tanju liniju podijelivši Protogenovu napola. Protogen je nakon ovog odustao od izazova i priznao Apelovu premoć.</ref> Ova slika je u vrijeme [[Plinije Stariji|Plinija]] (Prirodna Povijest. xxxv. 83) preseljena u [[Rim]], gdje je nakon više godina divljenja, nestala u požaru

Protogen je za galeriju ispod [[Propileji|Propoleja]] na [[Akropola (Atena)|Akropoli u Ateni]] naslikao dvije figure koje su bile personifikacija Atike, Paralusa i Hamonijusa, te za vijećnicu u Ateni, figure Tezmotete. Stil i izgled ovih slika su ostali tajnom. Zna se samo da se za svoju sliku „Aleksandar s Panom“ savjetovao o [[Aleksandar Veliki|Aleksandrovom]] životu s [[Aristotel]]om, koji mu je predložio idealizirani stil.

==Bilješke==
{{izvori}}

==Izvori==
* Encyclopedia Britannica 1911

==Vanjske poveznice==

* [http://www.1911encyclopedia.org/Protogenes_(painter) Eciklopedija Britannica iz 1911. god.]

[[Kategorija:Starogrčki slikari]]

Protogen - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica