https://enciklopedija.cc/index.php?action=history&feed=atom&title=ProsaraProsara - Povijest promjena2026-08-06T15:43:51ZPovijest promjena ove stranice na wikijuMediaWiki 1.42.3https://enciklopedija.cc/index.php?title=Prosara&diff=209516&oldid=prevWikiSysop: Bot: Automatski unos stranica2021-10-09T03:08:50Z<p>Bot: Automatski unos stranica</p>
<p><b>Nova stranica</b></p><div><!--'''Prosara'''-->{{Infookvir planina<br />
| ime = Prosara<br />
| slika = <br />
| Opis slike = <br />
| Visina = 363<br />
| Država / Pokrajina = {{ZD|B|BIH}} [[BiH]]<br />
| Dio gorja = [[Dinaridi]]<br />
| Kordinate = <br />
| Prvi uspon = <br />
| Najlakša staza = <br />
| Planinarski domovi = <br />
| Najbliži gradovi = <br />
| Vrsta = <br />
| Zadnja erupcija = <br />
| Geološka starost = <br />
| Ostali vrhovi = <br />
| Top. karta = <br />
}}<br />
<br />
'''Prosara''' je niska [[stršenjak|stršenjačka]] [[planina]] u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. Smještena je u sjevernoj [[Bosna|Bosni]] između rijeke [[Una|Une]] na zapadu i [[Jablanica (pritoka Save)|Jablanice]] na istoku i jugoistoku, dok je [[Sava]] na sjeveru.<ref>Ivan Jurković: [http://hrcak.srce.hr/index.php?id_clanak_jezik=20474&show=clanak Metallogeny of Eocene syncollisional granites of Motajica and Prosara mountains], Rudarsko-geološko-naftni zbornik, Zagreb, 2004. {{eng icon}}</ref> <br />
<br />
Najveći vrh nalazi se na 363 metra [[nadmorska visina|nadmorske visine]]. Dugačka je oko 23 kilometra. Izgrađena od [[paleozoik|paleozojskih]] [[škriljac|škriljaca]] i [[pješčenjak]]a, koji su na južnoj strani pokriveni [[neogen]]im sedimentima. Tokovi koji se spuštaju sa planinskog bila, raščlanili su planinske strane u niz kosa. Prosara je bogata vodom i pod bujnom vegetacijom.<ref>dr. Jovan Đ. Marković: Geografske oblasti SFRJ, drugo izdanje, Beograd, 1970.</ref> <br />
<br />
Prosaru izgrađuju eocenski (48.7 Ma) sinkolizioni granitoidi u obliku brojnih silova i dajkova. Parageneze mikroelemenata tih magmatita, pegmatita, grajzena i kvarcnih žila: U, Th, Ce, Y, P, Nb, Ta, B, Li, F, Be, Sn, Mo, W, Fe, Cu, Pb kao i vrijednosti 87Sr/86Sr te 18O ukazuju na podrijetlo magme iz omotača kontaminirane relativno metalogeno sterilnim stijenama litosfere. Hipoteza formiranja takove hibridne magme koja je najvjerojatnija je "slab break-off model". Apomagmatske granitoidne, isključivo žilne stijene planine Prosare su metalogenetski sterilne. <ref>[https://hrcak.srce.hr/13359 Rudarsko-geološko-naftni zbornik] Ivan Jurković: Metalogenija eocenskih sinkolizionih granita planina Motajice i Prosare, sažetak, br. 1 prosinca 2004. </ref><br />
<br />
== Izvori ==<br />
<br />
{{izvori}}<br />
<br />
[[Kategorija:Planine u Bosni i Hercegovini]]</div>WikiSysop