<?xml version="1.0"?>
<feed xmlns="http://www.w3.org/2005/Atom" xml:lang="hr">
	<id>https://enciklopedija.cc/index.php?action=history&amp;feed=atom&amp;title=Promjena_kulture</id>
	<title>Promjena kulture - Povijest promjena</title>
	<link rel="self" type="application/atom+xml" href="https://enciklopedija.cc/index.php?action=history&amp;feed=atom&amp;title=Promjena_kulture"/>
	<link rel="alternate" type="text/html" href="https://enciklopedija.cc/index.php?title=Promjena_kulture&amp;action=history"/>
	<updated>2026-07-15T20:16:23Z</updated>
	<subtitle>Povijest promjena ove stranice na wikiju</subtitle>
	<generator>MediaWiki 1.42.3</generator>
	<entry>
		<id>https://enciklopedija.cc/index.php?title=Promjena_kulture&amp;diff=756477&amp;oldid=prev</id>
		<title>Bot1: Automatski uvoz s hrwiki (kategorija: Kultura)</title>
		<link rel="alternate" type="text/html" href="https://enciklopedija.cc/index.php?title=Promjena_kulture&amp;diff=756477&amp;oldid=prev"/>
		<updated>2026-04-17T09:13:56Z</updated>

		<summary type="html">&lt;p&gt;Automatski uvoz s hrwiki (kategorija: Kultura)&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;b&gt;Nova stranica&lt;/b&gt;&lt;/p&gt;&lt;div&gt;[[Datoteka:Culture_change_model.jpg|mini| Model promjene kulture]]&lt;br /&gt;
&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;Kulturna promjena&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039; termin je koji se rabi u kreiranju [[Javna politika|javnih politika]] koji naglašava utjecaj [[Kulturni kapital|kulturnog kapitala]] na ponašanje [[Pojedinac|pojedinaca]] i [[Zajednica|zajednicā]]. Ponekad se naziva kulturnim repozicioniranjem:&amp;lt;ref name=&amp;quot;:0&amp;quot;&amp;gt;{{Citiranje časopisa|last=Chigbu|first=Uchendu Eugene|date=2015-07-03|title=Repositioning culture for development: women and development in a Nigerian rural community|url=http://www.tandfonline.com/doi/full/10.1080/13668803.2014.981506|journal=Community, Work &amp;amp; Family|language=en|volume=18|issue=3|pages=334–350|doi=10.1080/13668803.2014.981506|issn=1366-8803}}&amp;lt;/ref&amp;gt; restrukturiranjem kulturnih koncepata društva. Ispituje determinante društvenog i kulturnog kapitala u donošenju odluka i kako ti čimbenici međusobno djeluju s drugim čimbenicima kao što su dostupnost [[informacija]] i [[Gospodarstvo|ekonomski]] poticaji koje pojedinci koriste za usmjeravanje svog ponašanja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ti utjecaji kulturnog kapitala uključuju ulogu roditelja, članova obitelji i bliskih prijatelja. Organizacije kao što su škole i radna mjesta, zajednici i susjedstvu i širih društvenih utjecaja poput medija. Taj se kulturni kapital očituje u određenim vrijednostima, stavovima ili društvenim normama, za koje se tvrdi da određuju namjere ponašanja koje pojedinci usvajaju u vezi s određenim odlukama ili smjerovima djelovanja. Ove bihevioralne namjere su u interakciji s drugim bihevioralnim determinantama, kao što su financijski poticaji, propisi i zakoni, te razine informacija, kako bi usmjerile stvarno ponašanje i naposljetku vratile natrag u temeljni kulturni kapital.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Općenito, kulturni stereotipi predstavljaju veliki otpor promjenama i redefiniranju samih sebe, a mutacije u kulturi događaju se postupno, tako da se promatraču čini fiksiranom u određenom trenutku. je uobičajeno.&amp;lt;ref&amp;gt;{{Citiranje časopisa|last=Petrakis|first=Panagiotis|last2=Kostis|first2=Pantelis|date=2013-12|title=Economic growth and cultural change|url=https://linkinghub.elsevier.com/retrieve/pii/S1053535713000218|journal=The Journal of Socio-Economics|language=en|volume=47|pages=147–157|doi=10.1016/j.socec.2013.02.011}}&amp;lt;/ref&amp;gt; Kulturna promjena je dugotrajan proces. Kreatori politike moraju uložiti velike napore kako bi poboljšali neke temeljne aspekte kulturnih karakteristika društva.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Kultura ==&lt;br /&gt;
[[Datoteka:Beatles_ad_1965_just_the_beatles_crop.jpg|mini| [[The Beatles|Beatlesi]] su primjer promjene kulturne dinamike uključujući [[Glazba|glazbu]], [[Moda|modu]] i [[Životni stil|stil života]]. Više od pola stoljeća nakon pojavljivanja nastavljaju imati svjetski kulturni utjecaj.]]&lt;br /&gt;
[[Raimon Panikkar]] identificirao je 29 načina za postizanje kulturne promjene, uključujući rast, razvoj, evoluciju, prodor, [[Inovacija|inovaciju]], redizajn, reformu, oživljavanje, [[Revolucija|revoluciju]], probojnu varijaciju, napredak, [[Difuzija|difuziju]], apsorpciju, posuđivanje, [[eklekticizam]], sinkretizam, modernizaciju, lokalizaciju i pretvorbu.&amp;lt;ref&amp;gt;{{Citiranje knjige|title=Religious pluralism: an Indian Christian perspective|date=1999|publisher=ISPCK|isbn=978-81-7214-005-2|editor-last=Pathil|editor-first=Kuncheria|edition=Repr|series=The papers and statements of the ... annual meetings of Indian Theological Association|location=Delhi}}&amp;lt;/ref&amp;gt; U ovom kontekstu, modernizacija se može promatrati kao usvajanje vjerovanja i praksi iz prosvjetiteljstva, kao što su znanost, racionalizam, industrija, trgovina, demokracija i koncept o progresu. Rein Raud, oslanjajući se na rad [[Umberto Eco|Umberta Eca]], [[Pierre Bourdieu|Pierrea Bourdieua]] i [[Jeffrey C. Alexander|Jeffreya C. Alexandera]], predložili su model kulturne promjene temeljen na potrebama i prijedlozima, procijenjenim prema njihovoj razini potpune svijesti i odobrenim ili ne simbolom državne moći kulturne zajednice o kojoj je riječ.&amp;lt;ref&amp;gt;{{Citiranje knjige|last=Raud|first=Rein|title=Meaning in action: outline of an integral theory of culture|date=2016|publisher=Polity press|isbn=978-1-5095-1124-2|location=Cambridge, UK Malden, MA}}&amp;lt;/ref&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Kulturna invencija ==&lt;br /&gt;
[[Datoteka:Indig2.jpg|lijevo|mini| Gravura iz 19. stoljeća koja prikazuje [[Aboridžini|australske domoroce]] koji se protive dolasku [[James Cook|kapetana Jamesa Cooka]] 1770.]]&lt;br /&gt;
[[Datoteka:Young Assyrian child dressed in traditional clothes.jpg|mini| [[Ajsori|Asirsko]] dijete u tradicionalnoj odjeći.]]&lt;br /&gt;
[[Kulturna invencija]] danas se odnosi na svaku novu inovaciju koja se smatra korisnom za skupinu ljudi i izražena u njihovom ponašanju, ali ne postoji kao fizički objekt. Čovječanstvo se nalazi u &amp;#039;&amp;#039;razdoblju brze kulturne promjene&amp;#039;&amp;#039; na globalnoj razini, potaknuto širenjem međunarodne trgovine, masovnih medija i, iznad svega, eksplozijom stanovništva broj između ostalih faktora. Kulturno repozicioniranje znači rekonstrukciju kulturnog koncepta društva.&amp;lt;ref name=&amp;quot;:0&amp;quot; /&amp;gt;&lt;br /&gt;
[[Datoteka:Gorskii_04412u.jpg|mini| [[Turkmeni|Turkmenka]] stoji na tepihu na ulazu u [[Jurta|jurtu]] odjevena u tradicionalnu odjeću s nakitom.]]&lt;br /&gt;
Na kulture iznutra utječu i sile koje potiču promjenu i one koje joj se suprotstavljaju. Te su sile povezane s društvenim strukturama i prirodnim događajima, te su uključene u održavanje kulturnih ideja i praksi unutar postojećih struktura, koje su podložne promjenama.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Društveni sukob ==&lt;br /&gt;
Društveni sukobi i razvoj tehnologija mogu proizvesti promjene unutar društva mijenjanjem društvene dinamike i promicanjem novih kulturnih modela te poticanjem ili omogućavanjem generativnog djelovanja. Te društvene promjene mogu pratiti [[Ideologija|ideološke]] promjene i druge vrste kulturnih promjena. Na primjer, američki feministički pokret uključio je nove prakse koje su dovele do promjene u rodnim odnosima, mijenjajući i rodnu i ekonomsku strukturu. Uvjeti okoline također mogu biti faktori. Na primjer, nakon što su se tropske šume vratile na kraju posljednjeg [[Ledeno doba|ledenog doba]], bile su dostupne biljke prikladne za pripitomljavanje, što je dovelo do izuma [[Poljoprivreda|poljoprivrede]], što je zauzvrat dovelo do mnogih kulturnih inovacija i promjena u društvenoj dinamici.&amp;lt;ref&amp;gt;{{Citiranje časopisa|last=Pringle|first=Heather|date=November 20, 1998|title=The Slow Birth of Agriculture|journal=Science|volume=282|issue=5393|page=1446|doi=10.1126/science.282.5393.1446|issn=0036-8075}}&amp;lt;/ref&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Difuzija ==&lt;br /&gt;
Kulture su pod vanjskim utjecajem putem kontakta između društava, što također može proizvesti — ili inhibirati — društvene pomake i promjene u kulturnim praksama. [[Rat]] ili natjecanje oko resursa mogu utjecati na tehnološki razvoj ili društvenu dinamiku. Nadalje, kulturne ideje mogu se prenositi iz jednog društva u drugo putem [[Društvena difuzija|difuzije]] ili akulturacije. U difuziji oblik nečega (iako ne nužno i značenje) prelazi iz jedne kulture u drugu. Primjerice, zapadni lanci restorana i kulinarski brendovi potaknuli su znatiželju i fascinaciju [[Kinezi|Kineza]] kad je Kina krajem 20. stoljeća otvorila svoje gospodarstvo međunarodnoj trgovini.&amp;lt;ref&amp;gt;{{Citiranje weba|last=Wei|first=Clarissa|author-link=Clarissa Wei|date=March 20, 2018|title=Why China Loves American Chain Restaurants So Much|url=https://www.eater.com/2018/3/20/16973532/mcdonalds-starbucks-kfc-china-pizza-hut-growth-sales|access-date=September 29, 2019|website=Eater}}&amp;lt;/ref&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;#039;&amp;#039;Širenje poticaja&amp;#039;&amp;#039; (dijeljenje ideja) odnosi se na element jedne kulture koji dovodi do izuma ili širenja u drugoj. S druge strane, &amp;#039;&amp;#039;izravno posuđivanje&amp;#039;&amp;#039; često se odnosi na tehnološku ili opipljivu difuziju iz jedne kulture u drugu. Teorija [[Difuzija inovacija|širenja inovacija]] predstavlja model utemeljen na istraživanju zašto i kada pojedinci i kulture usvajaju nove ideje, prakse i proizvode.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Akulturacija ==&lt;br /&gt;
[[Akulturacija]] ima različita značenja. Ipak, u ovom kontekstu, to se odnosi na zamjenu obilježja jedne kulture drugom, poput onoga što se dogodilo određenim [[Indijanci|indijanskim]] plemenima i mnogim autohtonim narodima diljem svijeta tijekom procesa [[Kolonizacija|kolonizacije]]. Povezani procesi na individualnoj razini uključuju [[Asimilacija (sociologija)|asimilaciju]] (usvajanje druge kulture od strane pojedinca) i transkulturaciju. Transnacionalni protok kulture odigrao je veliku ulogu u spajanju različitih kultura i dijeljenju misli, ideja i uvjerenja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Postizanje kulturne promjene ==&lt;br /&gt;
Termin koriste Knott i sur. iz Odjela za strategiju premijera u njihovoj publikaciji iz 2008. &amp;#039;&amp;#039;Postizanje kulturne promjene: okvir politike&amp;#039;&amp;#039;.&amp;lt;ref&amp;gt;&amp;lt;/ref&amp;gt; U radu se opisuje kako javna politika može postići društvenu i kulturnu promjenu kroz &amp;#039;nizvodne&amp;#039; intervencije uključujući fiskalne poticaje, zakonodavstvo, propise i pružanje informacija te također &amp;#039;uzvodne&amp;#039; intervencije kao što su roditeljstvo, vršnjački programi i mentorski programi ili razvoj društvenih i društvenih mreža.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ključni koncepti na kojima se rad temelji uključuju:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* &amp;#039;&amp;#039;Kulturni kapital&amp;#039;&amp;#039; - poput stavova, vrijednosti, težnji i osjećaja samoučinkovitosti koji utječu na ponašanje. Sam kulturni kapital je pod utjecajem ponašanja tijekom vremena&lt;br /&gt;
* Promjenjivi &amp;#039;&amp;#039;društveni zeitgeist&amp;#039;&amp;#039; - pri čemu se društvene norme i vrijednosti koje prevladavaju unutar kulturnog kapitala u društvu razvijaju tijekom vremena&lt;br /&gt;
* Proces kojim politički narativ i nove ideje i inovacije pomiču društveni zeitgeist tijekom vremena unutar ograničenja &amp;#039;elastičnog pojasa&amp;#039; javnog mišljenja&lt;br /&gt;
* Proces &amp;#039;&amp;#039;normalizacije ponašanja&amp;#039;&amp;#039; - pri čemu ponašanje i radnje prolaze kroz društvene i kulturne norme (na primjer, Knott i dr. tvrde da je iskustvo UK-a s provedbom sigurnosnih pojaseva to uspostavilo i ojačalo kao društvenu normu)&lt;br /&gt;
* Korištenje uvida u kupce&lt;br /&gt;
* Važnost krojenja političkih programa oko ekološkog modela ljudskog ponašanja kako bi se objasnilo kako će politika komunicirati s kulturnim kapitalom i utjecati na njega tijekom vremena.&lt;br /&gt;
&amp;lt;gallery class=&amp;quot;center&amp;quot; widths=&amp;quot;240px&amp;quot; heights=&amp;quot;140px&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
Datoteka:Family_Planning_FPAHK_Wan_Chai_Clinic.jpg|alt=Family Planning clinic aimed at improving sexual health|Klinika za [[planiranje obitelji]] usmjerena na poboljšanje seksualnog zdravlja&lt;br /&gt;
Datoteka:Sanitation_Value_Chain.jpg|alt=The Gates foundation proposes a financial incentive for waste management|Zaklada &amp;#039;&amp;#039;Gates&amp;#039;&amp;#039; predlaže financijski poticaj [[Gospodarenje otpadom|gospodarenju otpadom]]&lt;br /&gt;
Datoteka:Anti_Tobacco_Movement_Jakarta.jpg|alt=Anti-smoking campaign taken to the streets of Jakarta|Kampanja protiv pušenja na ulicama [[Jakarta|Jakarte]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;/gallery&amp;gt;Knott i sur. koristite primjere iz područja politike kako biste pokazali kako se promjene kulture može primijeniti na kreiranje politike, na primjer:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Kako bi potaknuli obrazovne težnje, preporučuju više korištenja ranih godina i roditeljskih intervencija, poboljšanu ponudu za djetinjstvo i razvoj pozitivnih narativa o obrazovanju, kao i integrirane savjetodavne sustave, financijsku pomoć i ciljane pristupe društvenom marketingu.&lt;br /&gt;
* Za promicanje zdravog života i osobne odgovornosti preporučuju ugradnju zdravog života u infrastrukturu zajednice, izgradnju partnerstava sa školama i poslodavcima, veću podršku jedan na jedan za dobrobit uz korištenje propisa i zakona o nezdravim proizvodima, pružanje robusnih zdravstvenih informacija i zdravstvenog marketinga promicati adaptivne oblike ponašanja.&lt;br /&gt;
* Za razvoj ekološki održivih normi preporučuju jačanje održivosti kroz narative politike, korištenje škola i dobrovoljnog sektora za promicanje ekoloških poruka, razvoj infrastrukture koja olakšava donošenje održivih izbora, zajedno sa širim paketom mjera o fiskalnim poticajima, regulaciji, savjetodavnim uslugama i koaliciji pokreta.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Povezani članci ==&lt;br /&gt;
* [[Kulturna geografija]]&lt;br /&gt;
* [[Kulturna psihologija]]&lt;br /&gt;
* [[Socijalna psihologija]]&lt;br /&gt;
* [[Kulturni kapital]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Bilješke ==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Literatura ==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Groh, Arnold (2019). &amp;#039;&amp;#039;Teorije kulture.&amp;#039;&amp;#039; London: Routledge,{{ISBN|978-1-138-66865-2}} .&lt;br /&gt;
* Knott, David; Muers, Stjepan; Aldridge, Stephen (2008). [http://webarchive.nationalarchives.gov.uk/20100125070726/http://cabinetoffice.gov.uk/media/cabinetoffice/strategy/assets/achieving_culture_change.pdf]&lt;br /&gt;
* GSR pregled znanja o promjeni ponašanja (2008). [http://www.gsr.gov.uk/downloads/resources/behaviour_change_review/reference_report.pdf Referentno izvješće: Pregled modela promjene ponašanja i njihove upotrebe] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20091222104908/http://www.gsr.gov.uk/downloads/resources/behaviour_change_review/reference_report.pdf |date=22. prosinca 2009. }}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Vanjske poveznice ==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* [http://baconbutty.blogspot.com/2007/08/achieving-culture-change.html Baconbutty o promjeni kulture]&lt;br /&gt;
* [https://web.archive.org/web/20080218094216/http://www.telegraph.co.uk/news/main.jhtml?xml=%2Fnews%2F2008%2F02%2F15%2Fnalcohol115.xml Smanjite kriminal porezom na piće], rekao je Gordon Brown za Daily Telegraph&lt;br /&gt;
* Zločesta nacija, New Statesman [http://www.newstatesman.com/200802140026]&lt;br /&gt;
* Osvajanje srca i umova [http://findarticles.com/p/articles/mi_6778/is_2008_August/ai_n28552197]&lt;br /&gt;
* Transformator une kulture : un cadre d&amp;#039;action pour les politiques publiques [https://web.archive.org/web/20081123015503/http://www.strategie.gouv.fr/revue/article.php3?id_article=643] (na francuskom)&lt;br /&gt;
* Vodeći timovi za promjenu kulture [https://web.archive.org/web/20110217203522/http://www.leadingteams.net.au/index.php]&lt;br /&gt;
[[Kategorija:Socijalna psihologija]]&lt;br /&gt;
[[Kategorija:Kultura]]&lt;/div&gt;</summary>
		<author><name>Bot1</name></author>
	</entry>
</feed>