WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-10-29T05:50:40Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[datoteka:Projecteur cinématographique 35mm.jpg|mini|desno|300px|[[Kinoprojektor]] u radu.]]

[[datoteka:Geneva mechanism 6spoke animation.gif|mini|desno|300px|Filmska se vrpca povlači posebnim [[mehanizam|mehanizmom]], koji se zove [[Malteški križ (mehanizam)|malteški križ]].]]

[[datoteka:Cinemaaustralia.jpg|mini|desno|300px|Kino dvorana u [[Australija|Australiji]].]]

[[datoteka:International Conference on Degrowth 2014 Leipzig flickr Till Westermayer Metamorphosen.png|mini|desno|300px|Videoprojekcija.]]

'''Projekcija''' ([[Latinski jezik|lat]]. ''proiectio'': bacanje naprijed, pružanje), u [[film]]u, je [[tehnika|tehnička]] strana prikazivanja filma, stavljanje filmske snimke na promatranje gledatelju. Izvodi se s pomoću [[kinoprojektor]]a kojim se filmska [[slika]] projicira na prikladnu površinu – [[platno]] ([[ekran]]), [[zid]], [[zaslon]].

== Povijest ==
Za otkriće prvoga [[projektor]]a koji je ušao u opću uporabu i uz određene preinake održao se do najnovijega doba najzaslužniji je [[Braća Lumière|L. Lumière]] ([[naprava]] ''le cinématographe''). Prva projekcija, s projektorom tipa ''Bioskop'' M. Skladanowskoga, koji je ubrzo izašao iz komercijalne uporabe, održala se u [[Berlin]]u 1. studenog 1895., a prva projekcija s aparaturom L. Lumièrea, ujedno prva s plaćenim ulaznicama, održana je u [[Pariz]]u 28. prosinca 1895. Prva projekcija u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] održana je u [[Zagreb]]u 8. listopada 1896.

== Kinoprojektor ==
{{glavni|Kinoprojektor}}

[[Mehanika|Mehanički]] dijelovi projektora, hvataljka ili danas malteški križ uz rotirajući zaslon (sektor), omogućuju da gledatelj pri projekciji doživi učinak prividna kretanja i stalne osvijetljenosti ekrana (postojanost ili perzistencija vida). Projekcija se radi jasnoće slike održava uz odgovarajuće zamračenje, najčešće u specijaliziranim kino dvoranama ([[kinematograf]]ima), ali i, osobito prije širenja filma, u dvoranama prilagođenima za projekciju. Noću se projekcije mogu održavati i u otvorenim prostorima. Film se u kinematografima projicira iz posebne prostorije, projekcijske kabine, a osoba koja izvodi projekciju naziva se kinooperater. Pri projekciji je nužno osigurati oštru i dostatno svijetlu sliku, film prikazivati u odgovarajućem [[format]]u, omjeru snimljene slike, i uz odgovarajuću [[zvuk|zvučnu]] [[Reprodukcija|reprodukciju]].

=== Način rada kinoprojektora ===
Uzmimo komadić [[Drvo (materijal)|drva]] koji [[Tinjalica|tinja]] i zavrtimo ga u tamnoj sobi. Ako ga vrtimo brže, činit će nam se kao da je cijela [[kružnica]] po kojoj se vrti svijetla. To će biti onda kad jedan okret po kružnici traje 1/8 sekunde. Znači da osjet u oku traje 1/8 sekunde pošto je nestao podražaj. Prestane li na oko djelovati podražaj [[svjetlost]]i, neće u isti mah nestati i osjet svjetlosti nego će trajati još neko vrijeme. Utisak slike u [[Ljudsko oko|oku]] traje po prilici 1/8 sekunde nakon što je podražaj nestao. Na pojavi da [[Osjeti|osjet]] svjetlosti u oku traje dulje vremena od [[podražaj]]a osniva se kinoprojektor.

Prvi [[aparat]] za prikazivanje [[film]]ova i to uglavnom na istoj osnovi kakav je i danas u upotrebi izumio je Francuz [[Braća Lumière|Louis Lumiere]] 1894. Na filmu je snimljena radnja, odnosno gibanje na mnogo sličica koje se jedna od druge razlikuju samo za neki dio kretnje. Projiciranje na platnu vrši se brzinom od 24 slike u sekundi, pa se zbog toga utisci stapaju u neprekinutu cjelinu, i mi na primjer vidimo kako čovjek hoda.

Kinoprojektor je projekcioni aparat kod kojeg se slike, snimljene na [[filmska vrpca|filmsku vrpcu]], projiciraju na [[zaslon]]. Vrpcu pokreću [[zupčanik|zupčanici]] koji hvataju u izreze [[perforacija|perforacije]] koja se nalazi s obje strane vrpce, a kreće se između uređaja za [[Električna rasvjeta|rasvjetu]] i [[objektiv]]a [[projektor]]a. Filmska se vrpca povlači posebnim [[mehanizam|mehanizmom]], koji se zove [[malteški križ]], i to na prekide tako da se svaka slika određeno vrijeme, iako vrlo kratko, projicira na [[zaslon]] ([[platno]]).

Kada se slika mijenja, to jest kada dolazi iduća, zaslon nije osvijetljen jer je [[svjetlosni tok]] zaklonjen rotirajućim zaslonom. Zbog velike [[brzina|brzine]] to se ne opaža, već nam se čini da jedna slika ide neprekidno za drugom.

Snimi li se neka pojava, na primjer 500 puta u sekundi, i projicira li se brzinom od 20 slika u sekundi, bit će brzina projiciranja 20 : 500 = 1/25 normalne brzine. Zbog toga će se snimljena pojava razvijati na zastoru sasvim polagano tako da ćemo tu pojavu moći promatrati u detalje. Tako se na primjer skok [[konj]]a može vidjeti sasvim polagano. Na taj j enačin filmskim putem na zastoru omogućuje da se brze pojave potpuno uspore. Filmskim putem možemo postići i obratno, spore pojave ubrzati na zastoru, kao na primjer rast biljke. <ref> Velimir Kruz: "Tehnička fizika za tehničke škole", "Školska knjiga" Zagreb, 1969.</ref>

== Ostale projekcije ==
Osim filmskih projekcija, od kraja 20. stoljeća često se izvode i videoprojekcije kojima se reproducira elektronički zapis. Uz kinoprojekcije, postoje i nekada češće korištene projekcijske tehnike koje se koriste radi ostvarivanja posebnih (specijalnih) učinaka. Prednja projekcija najčešće se koristi u postupku snimanja glumaca u studiju dok se istodobno na prednju stranu platna koje se nalazi iza njih projicira prije snimljena pozadina scene. Stražnja projekcija je trik-postupak projiciranja prije snimljenoga prostora sa stražnje strane prozirnoga ekrana ispred kojega se istodobno snimaju glumci koji tako zapravo oponašaju (simuliraju) nastup u tom prije snimljenom prostoru. <ref> '''projekcija''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=50577] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2018.</ref>

== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Optički uređaji]]
[[Kategorija:Filmska umjetnost]]

Projekcija (optika) - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica