WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-09-19T22:31:05Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{| border="2" cellpadding="4" cellspacing="0" align="right" width="310" style="margin: 0 0 1em 1em; background: #f9f9f9; border: 1px #aaa solid; border-collapse: collapse; font-size: 95%;"
! colspan="3" bgcolor="skyblue" cellspacing="0" cellpadding="2" |Svemirska letjelica Mercury
|-
|colspan="3" align="center"|[[Slika:Mercury Capsule2.png|285px|]] Svemirska letjelica Mercury s tornjem za bijeg (''escape tower'')
|-
!colspan="3" cellspacing="0" cellpadding="2" bgcolor="skyblue"|Opis
|-
|width="150" colspan="1" |'''Svrha:'''||width="150" colspan="2"| Podorbitalna i orbitalna svemirska letjelica
|-
|width="150" colspan="1" |'''Posada: '''||width="150" colspan="2"| jedan pilot
|-
!colspan="3" cellspacing="0" cellpadding="2" bgcolor="skyblue"|Dimenzije
|-
|'''Visina:'''|| 3,51 m || 11.5 ft
|-
|'''Promjer:'''|| 1,89 m || 6.2 ft
|-
|'''Volumen:'''|| 1,7 m³ || 60 ft³
|-
!colspan="3" cellspacing="0" cellpadding="2" bgcolor="skyblue"|Težine (MA-6)
|-
|'''Lansiranje:'''|| 1935 kg || 4265 lb
|-
|'''Orbita:''' || 1354 kg || 2986 lb
|-
|'''Post Retro:''' || 1277 kg || 2815 lb
|-
|'''Povratak u atmosferu:''' || 1224 kg || 2698 lb
|-
|'''Slijetanje''' || 1098 kg || 2421 lb
|-
!colspan="3" cellspacing="0" cellpadding="2" bgcolor="skyblue"|Raketni motori
|-
|'''Retro''' (čvrsto gorivo) x 3:|| 4,5 kN || 1000 lbf ea
|-
|'''Posigrade''' (čvrsto gorivo) x 3:|| 1,8 kN || 400 lbf ea
|-
|'''RCS visoke''' (H2O2) x 6:|| 108 N || 25 lbf ea
|-
|'''RCS niske''' (H2O2) x 6:|| 49 N || 12 lbf ea
|-
!colspan="3" cellspacing="0" cellpadding="2" bgcolor="skyblue"|Performanse
|-
|''' Dolet:'''|| 34 sata|| 22 orbite
|-
|''' Apogej:'''|| 282 km|| 175 milja
|-
|''' Perigej:'''|| 160 km || 100 milja
|-
|''' Retro delta v:'''|| 483 km/h || 300 mph
|-
!colspan="3" cellspacing="0" cellpadding="2" bgcolor="skyblue"|''' Dijagram letjelice Mercury'''
|-
|colspan="3" align="center"|[[Image:Mercury Spacecraft.png|285px|]] Dijagram letjelice Mercury (NASA)
|-
!colspan="3" cellspacing="0" cellpadding="2" bgcolor="skyblue"|''McDonnell Mercury spacecraft''
|-
|}
'''Svemirski program Mercury''' ([[Engleski jezik|eng]]. ''Mercury Program'') bio je prvi program svemirskih letova s ljudskom posadom [[SAD|Sjedinjenih Država]], aktivan od 1959. do 1963., s ciljem lansiranja čovjeka u zemaljsku orbitu. Let ''Mercury-Atlas 6'' 20. veljače 1962. bio je prvi let programa Mercury koji je ostvario taj cilj.<ref name="MER1">{{cite web
|publisher=[[NASA]]
|url=http://www.nasa.gov/mission_pages/mercury/missions/friendship7.html
|title=Mercury-Atlas 6 (23)
}}</ref> Početna istraživanja i razvoj provodila je ''NACA'' (''National Advisory Committee for Aeronautics''),<ref name="MER2">{{cite web
|publisher=[[NASA]]
|url=http://history.nasa.gov/SP-4001/p1a.htm
|title=Major Events Leading to Project Mercury
}}</ref> dok je program službeno vodila novoosnovana [[NASA]]. Naziv programa dolazi od [[Merkur (mitologija)|Merkura]], boga [[Antički Rim|antičko rimske]] [[Rimska mitologija|mitologije]], koji se često smatra simbolom brzine. Merkur je također ime [[Merkur (planet)|planeta]] [[Sunčev sistem|Sunčevog sistema]], s najvećom orbitalnom brzinom među planetama sustava, što je također simbol brzine, premda Projekt Mercury nema drugih veza s tom planetom.

Troškovi Programa Mercury bili su oko 384 milijuna [[Američki dolar|američkih dolara]],<ref name="MER3">{{cite web
|publisher=Helium.com
|url=http://www.helium.com/items/1429240-the-mercury-space-program
|title=The history of NASA's Mercury Program
}}</ref> ili oko 2,8 milijardi prema vrijednosti dolara 2008. Maketa kapsule Merkury u razmjeru 1:1 nalazi se u zgradi Tehničkog muzeja u Zagrebu<ref>http://tehnicki-muzej.hr/hr/odjeli/astronautika-s-planetarijem,4.html?item=80</ref>

== Istraživanje i razvoj ==
7. listopada 1958., T. Keith Glennan, prvi upravitelj NASA-e, odobrio je Projekt Mercury,<ref>{{cite web |url=http://history.nasa.gov/SP-4001/p2a.htm |title=Research and Development Phase of Project Mercury |author=Prepared by James M. Grimwood |publisher=NASA MSC}}</ref> te je 17. prosinca javno predstavio projekt.<ref>{{cite web |url=http://www.centennialofflight.gov/essay/SPACEFLIGHT/Mercury/SP17.htm |title=Project Mercury |publisher=U.S. Centennial of Flight Commission}}</ref>

29. prosinca 1958., [[North American Aviation]]u dodijeljen je ugovor za izradu pogonskih raketa ''Little Joe'' za pokusne letove.<ref name="MER4">{{cite web
|publisher=[[Boeing]]
|url=http://www.boeing.com/history/bna/little_joe.html
|title=Little Joe Launch Vehicle
}}</ref> Siječnja 1959., [[McDonnell Aircraft]] je odabran kao glavni proizvođač letjelice Mercury, te je ugovor za izradu 12 letjelica dodijeljen u veljači. Travnja iste godine, sedam astronauta, poznatih kao ''Mercury Seven'', ili formalno ''Astronaut Group 1'', odabrano je za sudjelovanje u programu Mercury.

Svibnja 1959., North American Aviation je isporučio prve dvije rakete ''Little Joe'', dok u lipnju isporučena raketa ''Big Joe''. U srpnju, predviđeno korištenje raketa PGM-19 Jupiter u programu Mercury je otkazano u korist raketa Atlas.<ref name="MER5">{{cite web
|publisher=Encyclopedia Astronautica
|url=http://www.astronautix.com/flights/merr2mj2.htm
|title=Mercury-Jupiter 2 (MJ-2)
}}</ref> Tijekom listopada General Electric je McDonnellu isporučio prvi toplinski štit određen za instaliranje na prvu letjelicu projekta Mercury. U prosincu, bila je spremna za statičke testove prva raketa za [[Mercury-Redstone 1]], instalirana na poligonu u ''ABMA''-i (''Army Ballistic Missile Agency'').

Siječnja 1960. NASA je dodijelila ''Western Electric Company''-ju ugovor za Mercuryjevu mrežu praćenja. Vrijednost ugovora je bila preko 33 milijuna američkih dolara.<ref name="MER6">{{cite web
|publisher=Encyclopedia Astronautica
|url=http://www.astronautix.com/chrono/19601.htm
|title=Chronology - Quarter 1 1960
}}</ref> Istog mjeseca, McDonnell
je isporučio prvu serijsku letjelicu Mercury, manje od godinu dana nakon dodjele formalnog ugovora. 12. veljače, Christopher C. Kraft, Jr. imenovan je šefom koordinacijske grupe Mercuryjevih operacija,<ref name="MER7">{{cite web
|publisher=Encyclopedia Astronautica
|url=http://www.astronautix.com/astros/kraft.htm
|title=Christopher C Kraft, Jr American Manager. Born 1924.
}}</ref> te je od njega zatraženo da osmisli temeljni plan misija, od polijetanja s lansirne rampe do povratka. U travnju, prva letjelica je isporučena na otok Wallops Island (''Wallops Flight Facility'') u Virginiji radi testiranja sustava spašavanja (''Launch Escape System''). Testiranje je uspješno provedeno 9. svibnja.<ref name="MER8">{{cite web
|publisher=[[NASA]]
|url=http://history.nasa.gov/SP-4001/p2b.htm
|title=PART II (B), Research and Development Phase of Project Mercury, January 1960 through May 5, 1961
}}</ref>

== Letjelica ==
[[Slika:Project Mercury Pad14.jpg|lijevo|150px|mini|Spomenik programu Mercury.]]
Radi svojih malih dimenzija, 1,7 kubnih metara prostora, letjelica je bila jedva dovoljna za jednog člana posade. U unutrašnjosti je bilo 120 instrumenata: 55 električnih prekidača, 30 detonatora i 35 mehaničkih poluga.<ref name="MER9">{{cite web
|publisher=U.S Centennial of flight commission
|url=http://www.centennialofflight.gov/essay/SPACEFLIGHT/Mercury/SP17.htm
|title=Project Mercury
}}</ref> Letjelicu su projektirali [[Maxime Faget]] i NASA-in ''Space Task Group''.<ref name="MER10">{{cite web
|publisher=[[NASA]]
|url=http://history.nasa.gov/Apollo204/faget.html
|title=Biographical Data, Dr. Maxime A. Faget
}}</ref>

Tijekom faze lansiranja, letjelica Mercury i astronaut bili su zaštićeni od mogućih zatajenja pogonske rakete sustavom ''Launch Escape System'' (LES), koji se sastojao od čvrstog goriva, rakete potiska 231 [[kilonjutn|kN]] (52 000 lbf) montirane na tornju iznad letjelice. U slučaju odustajanja od lansiranja, LES bi se palio na jednu sekundu i odvojio Mercury i astrounauta od defektne rakete. Letjelica bi se potom spuštala sustavom povratka padobranom (''parachute recovery system''). Nakon prekida rada pogonske rakete (''booster engine cutoff'' BECO), LES više nije bio potreban te se odvajao od letjelice raketom na čvrsto gorivo potiska 3,6 kN (800 lbf) tijekom paljenja od 1,5 sekunde.

Radi odvajanja Mercuryja od pogonske rakete, letjelica je palila tri male rakete na čvrsto gorivo (''posigrade rockets'') potiska 1,8 kN (400 lbf) na jednu sekundu.

Letjelica je bila opremljena jedino potisnicima kontrole položaja - nakon ulaska u orbitu i prije paljenja retroraketa nisu mogle mijenjati orbitu. Radilo se o tri grupe automatskih mlaznica visoke i niske snage i odvojene mlaznice na ručno upravljanje - jedna za svaku osovinu (penjanje, rotacija poprečne osi, nagib) napajane pomoću dva odvojena tanka - jedan automatski i jedan manuelni. Pilot je mogao koristiti bilo koji od tri sustava potisnika i napajati ih gorivom iz oba rezervoara radi kontole položaja letjelice.

Dizajn Mercuryja je omogućavao potpunu kontrolu sa zemlje u slučaju da je pilot onemogućen samostalno upravljati.

Letjelica je imala tri retrorakete na čvrsto gorivo potiska 4,5 kN (1000 lbf) koje su se svaka palile na 10 sekundi. Jedna je bila dovoljna da vrati letjelicu na zemlju ako bi druge dvije zakazale. Sekvenca paljenja (poznata kao ''ripple firing'') zahtijevala je paljenje prve rakete, koju je pratilo paljenje druge pet sekundi kasnije, dok je prva još u pogonu. Nakon pet sekundi, palila se treća retroraketa, dok je druga još bila u pogonu.
[[Slika:McDonnellMercuryCapsule1.jpg|mini|240px|lijevo|Marcuryjev toplinski štit.]]
Na nosu letjelice nalazilo se malo metalno zakrilce nazvano ''"spoiler"''. Ukoliko bi letjelica nosom započela povratak u atmosferu (još jedan stabilni položaj letjelice za povratak u atmosferu), strujanje zraka preko ''"spoilera"'' preokrenulo bi letjelicu na pravi položaj u smjeru toplinskog štita, tehnikom nazvanom ''Shuttlecocking''. Tijekom povratka u atmosferu, astronaut bi doživio oko 8 [[g-sila]] tijekom orbitalne misije, i 11-12 g-sila u podorbitalnoj misiji.

Početni dizajn letjelice predlagao je upotrebu ili [[berilij]]skog rashladnog toplinskog štita ili ablativnog toplinskog štita. Opsežna testiranja riješila su dvojbe - ablativni se štit pokazao pouzdanim (toliko da je smanjena početna debljina štita, što je smanjilo ukupnu težinu letjelice), i jednostavnijim i jeftinijim pri proizvodnji (u to doba, berilij je u dovoljnim količinama proizvodila samo jedna kompanija u SAD-u).

NASA je McDonnell Aircraftu iz [[St. Louis, Missouri|St. Louisa]] naručila 20 serijskih letjelica, označenim brojevima od 1 do 20. Pet od dvadeset letjelica, 10, 12, 15, 17, i 19, nije lansirano.<ref name="MER11">{{cite web
|publisher=[[NASA]]
|url=http://history.nasa.gov/SP-4001/app6.htm
|title=APPENDIX 6 - LOCATION OF MERCURY SPACECRAFT, AND EXHIBIT SCHEDULE
}}</ref> dok su brojevi 3 i 4 uništeni tijekom pokusnih letova bez ljudske posade.<ref name="MER11"/> Letjelica broj 11 je nakon povratka iz svemira potonula u more,<ref name="MER11"/> te je s dna Atlantskog oceana izvađena nakon 38 godina.<ref name="MER12">{{cite web
|publisher=[[CNN]]
|url=http://www.cnn.com/TECH/space/9907/20/grissom.capsule.01/
|title=Liberty Bell 7 capsule raised from ocean floor
}}</ref> Neke su od letjelica modificirane nakon proizvodnje (obnovljene nakon odustajanja od lansiranja, modificirane za duže misije, itd.) te su dobile dodatnu dezignaciju nakon broja, npr.
2B, 15B. Neke su modificirane dvaput; npr. letjelica 15 postala je 15A i potom 15B.<ref name="MER13">{{cite web
|publisher=Encyclopedia Astronautica
|url=http://www.astronautix.com/flights/meryma10.htm
|title=Mercury MA-10
}}</ref> NASA i McDonnell Aircraft izradili su određen broj ne-letnih Mercuryja<ref name="MER14">{{cite web
|publisher=[[NASA]]
|url=http://grin.hq.nasa.gov/ABSTRACTS/GPN-2000-003008.html
|title=Boilerplate Mercury Capsule
}}</ref><ref name="MER15">{{cite web
|publisher=Encyclopedia Astronautica
|url=http://www.astronautix.com/project/mercury.htm
|title=Mercury
}}</ref> (''boilerplate'') uključujući
''mockup''/prototipe/replike, od ne-letnih materijala i bez serijskih proizvodnih sustava i hardvera, koji su korišteni za testiranja sustava povratka, tornja za bijeg i raketnih motora.
Formalni pokusi izvršeni su na poligonima u Langleyu i na otoku Wallops korištenjem raketa Little Joe i Big Joe Atlas.<ref>[http://grin.hq.nasa.gov/BROWSE/mercury_program.html NASA Mercury History] Sections #44 and #47</ref>

== Pogonske rakete ==
[[Slika:Mercury Atlas 9.jpg|mini|65px|Mercury Atlas 9.]]
Program Mercury koristio je tri startne rakete:
*''Little Joe'' - 8 automatskih podorbitalnih letova, 2 s majmunima. Testiranja sustava bijega.
*''Redstone'' - 4 automatska podorbitalna leta, 1 s čimpanzom, 2 podorbitalna leta s ljudskom posadom.
*''Atlas'' - 4 automatska podorbitalna leta, 2 automatska orbitalna leta, 1 s čimpanzom; 4 orbitalna leta s ljudskom posadom.

Little Joe i ''boilerplate'' Mercury <ref>[http://aesp.nasa.okstate.edu/fieldguide/pages/address/a-f/airpower.html A Fieldguide to American Spacecraft]</ref> korišteni su za testiranja tornja za bijeg i procedura odustajanja od lansiranja.<ref>[http://www.astronautix.com/project/mercury.htm Mercury Boilerplate Tests]</ref>
Redstone je korišten za podorbitalne letove, dok je Atlas korišten za orbitalne. Počevši od listopada 1958., rakete Jupiter također su uzete u obzir kao startne rakete za podorbitalne letove programa Mercury, ali su u srpnju 1959. otkazane iz projekta radi ograničenog budžeta. Rakete Atlas zahtjevale su dodatna pojačanja<ref name="MER17">{{cite web
|publisher=[[NASA]]
|url=http://history.nasa.gov/SP-4201/ch10-4.htm
|title=MA-2: Trussed Atlas Qualifies the Capsule
}}</ref> radi veće težine letjelice Mercury u odnosu na nuklearne bojeve glave za čija su lansiranja bile dizajnirane. Little Joe je bila raketa na čvrsto gorivo prijektirana isključivo za program Mercury. Razmatrana je i mogućnost korištenja raketa [[Titan (rakete)|Titan]] za kasnije misije Mercuryja,<ref name="MER18">{{cite web
|publisher=[[NASA]]
|url=http://history.nasa.gov/SP-4203/ch3-2.htm
|title=More Than a Spacecraft
}}</ref> ali program je završen prije nego su te misije došle na red. Titan je korišten za sljedeći NASA-in projekt, [[Program Gemini]]

Program Mercury je za samo jedan let koristio i pokusnu raketu Mercury-Scout 1, kojom je lansiran mali satelit s ciljem procjene Mercuryjeve svjetske mreže praćenja. Raketu je radi zatajenja prvog stupnja, nakon 44 sekunde leta, uništio oficir za sigurnost (''Range Safety Officer'').<ref name="MER19">{{cite web
|publisher=[[NASA]]
|url=http://nssdc.gsfc.nasa.gov/nmc/spacecraftDisplay.do?id=MERCS1
|title=Mercury Scout 1
}}</ref>

{{clear}}

[[Slika:Mercury Control.jpg|mini|desno|180px|Mercury kontrola misije - Cape Canaveral, Florida (NASA).]]

== Letovi bez ljudske posade ==
Program je uključivao 20 automatskih letova, od kojih nisu svi bili predviđeni za svemirske letove, niti su svi bili uspješni u svojim zadanim ciljevima. Četiri su uključivala misije s majmunima, počevši s petim letom (1959.) kada je lansiran [[rhesus macaque]] nazvan Sam<ref name="MER20">{{cite web
|publisher=[[NASA]]
|url=http://grin.hq.nasa.gov/ABSTRACTS/GPN-2002-000042.html
|title=Sam the Monkey After His Ride in the Little Joe 2 Spacecraft
}}</ref> (prema školi zrakoplovno-svemirske medicine Američkog ratnog zrakoplovstva - '''S'''chool of '''A'''erospace '''M'''edicine). Slijedi kompletni popis majmuna svemirskih letača programa Mercury:

* Sam, rhesus macaque, lansiran 4. prosinca 1959. s [[Little Joe 2]] na 85 km visine.
* Miss Sam, rhesus macaque, lansiran 21. siječnja 1960. s [[Little Joe 1B]] na 15 km visine.
* Ham, [[Čimpanze|čimpanza]], lansiran 31. siječnja 1961. s [[Mercury-Redstone 2]] u podorbitalni let.
* Enos, čimpanza, lansiran 29. studenog 1961. s [[Mercury-Atlas 5]] u 2-orbitalni let.

{{clear}}
{| border="1" cellpadding="2" cellspacing="2" style="margin: 1em 1em 1em 0; background: #f9f9f9; border: 1px #aaa solid; border-collapse: collapse; font-size: 95%;"
|- bgcolor="#efefef"
!Misija
!Raketa
!Pozivni znak
!Lansiranje datum
!Lansiranje vrijeme
!Trajanje
!Napomene
|-
||Mercury-Jupiter
||Jupiter
||N/A
||N/A
||N/A
||N/A
||Otkazan srpnja 1959. - Predložena podorbitalna startna raketa za Mercury. Nije letjela.
|-
||Little Joe 1
||Little Joe
||LJ-1
||21. kolovoza 1959.
||N/A
||00d 00h 00 m 20s
||Testiranje sustava za bijeg tijekom leta.
|-
||Big Joe 1
||Atlas 10-D
||Big Joe 1
||9. rujna 1959.
||N/A
||00d 00h 13 m
||Testiranje toplinskog štita i spoja Atlas / svemirska letjelica.
|-
||Little Joe 6
||Little Joe
||LJ-6
||4. listopada 1959.
||N/A
||00d 00h 05 m 10s
||Testiranje aerodinamike i integriteta letjelice
|-
||Little Joe 1A
||Little Joe
||LJ-1A
||4. studenoga 1959.
||N/A
||00d 00h 08 m 11s
||Testiranje sustava za bijeg tijekom leta.
|-
||Little Joe 2
||Little Joe
||LJ-2
||4. prosinca 1959.
||N/A
||00d 00h 11 m 06s
||Let s majmunom Samom na 85 km visine.
|-
||Little Joe 1B
||Little Joe
||LJ-1B
||21. siječnja 1960.
||N/A
||00d 00h 08 m 35s
||Let s majmunom Miss Sam na 15 km visine (9,3 milja).
|-
||Beach Abort
||Launch escape system
||Beach Abort
||9. svibnja 1960.
||N/A
||00d 00h 01 m 31s
||Testiranje sustava za odustajanje izvan rampe.
|-
||Mercury-Atlas 1
||Atlas
||MA-1
||29. srpnja 1960.
||13:13 UTC
||00d 00h 03 m 18s
||Prvi let Mercuryja i pogonske rakete Atlas.
|-
||Little Joe 5
||Little Joe
||LJ-5
||8. studenoga 1960.
||N/A
||00d 00h 02 m 22s
||Prvi let proizvodne (serijske) letjelice Mercury.
|-
||Mercury-Redstone 1
||Redstone
||MR-1
||21. studenoga 1960.
||N/A
||00d 00h 00 m 02s
||Poletio 10 cm (4 inča). Smjestio se natrag na rampu radi električnog kvara
|-
||Mercury-Redstone 1A
||Redstone
||MR-1A
||19. prosinca 1960.
||N/A
||00d 00h 15 m 45s
||Prvi let Mercuryja i rakete Redstone.
|-
||Mercury-Redstone 2
||Redstone
||MR-2
||31. siječnja 1961.
||16:55 UTC
||00d 00h 16 m 39s
||Podorbitalni let s čimpanzom Hamom
|-
||Mercury-Atlas 2
||Atlas
||MA-2
||21. veljače 1961.
||14:10 UTC
||00d 00h 17 m 56s
||Testiranje letjelice Mercury i rakete Atlas.
|-
||Little Joe 5A
||Little Joe
||LJ-5A
||18. ožujka 1961.
||N/A
||00d 00h 23 m 48s
||Testiranje sustava za bijeg tijekom najtežih uvjeta lansiranja.
|-
||[[Mercury-Redstone BD|Mercury-Redstone BD]]
||Redstone
||MR-BD
||24. ožujka 1961.
||17:30 UTC
||00d 00h 8 m 23s
||Razvoj rakete Redstone - pokusni let.
|-
||Mercury-Atlas 3
||Atlas
||MA-3
||25, travnja 1961.
||16:15 UTC
||00d 00h 07 m 19s
||Testiranje letjelice Mercury i rakete Atlas
|-
||Little Joe 5B
||Little Joe
||AB-1
||28. travnja 1961.
||N/A
||00d 00h 05 m 25s
||Testiranje sustava za bijeg tijekom najtežih uvjeta lansiranja.
|-
||Mercury-Atlas 4
||Atlas
||MA-4
||13. rujna 1961.
||14:09 UTC
||00d 01h 49 m 20s
||Testiranje letjelice Mercury i rakete Atlas. Kompletirana 1 orbita.
|-
||Mercury-Scout 1
||Scout
||MS-1
||1. studenog 1961.
||15:32 UTC
||00d 00h 00 m 44s
||Testiranje Mercury mreže praćenja.
|-
||Mercury-Atlas 5
||Atlas
||MA-5
||29. studenoga 1961.
||15:08 UTC
||00d 03h 20 m 59s
||Dvoorbitalni let s čimpanzom Enosom.
|-
|}
{{clear}}

== Letovi s ljudskom posadom ==
[[Slika:Project Mercury-Mercury Seven-Astronauts.jpg|desno|mini|180px|Astronauti ''"Mercury seven"'' poziraju s modelom Atlasa 12. srpnja 1962. Slijeva na desno: Grissom, Shepard, Carpenter, Schirra, Slayton, Glenn, Cooper.]]
[[Slika:Mg-MSFC-6415627.jpg|mini|180px|[[Wernher von Braun]] i astronaut Gordon Cooper u bunkeru tijekom operacija povratka misije MR-3, 5. svibnja 1961.]]
===Astronauti===
Prvi amerikanci koji su se uputili u svemir odabrani su iz grupe 110 vojnih i pokusnih pilota<ref name="MER21">{{cite web
|publisher=[[NASA]]
|url=http://history.nasa.gov/40thmerc7/shepard.htm
|title=Alan B. Shepard, Jr.
}}</ref> izabranih radi svojeg letačkog iskustva i radi zadovoljavanja određenih fizičkih karakteristika.
NASA je objavila selekciju njih sedmorice - poznatih kao ''[[Mercury Seven]]'' - kao astronauta 9. travnja 1959.,<ref name="MER22">{{cite web|publisher=[[NASA]]
|url=http://history.nasa.gov/40thmerc7/intro.htm
|title=The 40th Anniversary of the Mercury Seven
}}</ref> premda su samo šestorica letjela misijama Mercuryja, nakon što je Slayton prizemljen radi nepravilnog rada srca.

* [[Scott Carpenter|Malcolm Scott Carpenter]], [[USN]] (1925.)
* [[Gordon Cooper|Leroy Gordon "Gordo" Cooper, Jr.]], [[USAF]] (1927. – 2004.)
* [[John Glenn|John Herschel Glenn, Jr.]], [[USMC]] (1921.) Prvi Amerikanac u orbiti.
* [[Gus Grissom|Virgil Ivan "Gus" Grissom]], [[USAF]] (1926. – 1967.) Poginuo tijekom testiranja Apollo-a 1
* [[Wally Schirra|Walter Marty "Wally" Schirra, Jr.]], [[USN]] (1923. – 2007.)
* [[Alan Shepard|Alan Bartlett Shepard, Jr.]], [[USN]] (1923. – 1998.) Prvi Amerikanac u svemiru.
* [[Deke Slayton|Donald Kent "Deke" Slayton]], [[USAF]] (1924. – 1993.) Prizemljen 1962. radi nepravilnog rada srca, vraćen u službu 1972., te je 1975. letio u misiji [[Pokusni program Apollo-Soyuz|Apollo-Soyuz]].<ref name="MER23">{{cite web
|publisher=[[NASA]]
|url=http://history.nasa.gov/apollo/apsoyhist.html
|title=APOLLO-SOYUZ
}}</ref>

Počevši s letjelicom Alana Sheparda ''Freedom 7'', astronauti su davali imena svojim letljelicama, te su svi istakli i broj "7" kao priznanje timskom radu svojih kolega astronauta.

====Mercury 13====
Razmatrana je i mogućnost uključivanja žena u Mercuryjev tim astronauta.<ref name="MER24">{{cite web
|publisher=[[NASA]]
|url=http://www.nasa.gov/missions/highlights/f_mercury13.html
|title=Women Who Reach for the Stars
}}</ref> Odabrano je za treniranja devetnaest žena pilota, trinaest je prošlo, od kojih četiri postiglo rezultate jednake bilo kojem ''Mercury Seven'' astronautu. Niti jedna nije nikada letjela s Mercuryjem, jer je program zahtijevao iskustvo vojnih letova; kako tada ratno zrakoplovstvo još nije primalo žene, svih trinaest kandidatkinja je isključeno.<ref>http://www.wired.com/wiredscience/2009/10/mercury-13/</ref>

{| border="1" cellpadding="2" cellspacing="2" style="margin: 1em 1em 1em 0; background: #f9f9f9; border: 1px #aaa solid; border-collapse: collapse; font-size: 95%;"
|- bgcolor="#efefef"
!Misija
!Pozivni znak
!Raketa
!Dezignacija
!Pilot
!Lansiranje datum
!Lansiranje vrijeme
!Trajanje
!Napomene
|-
||[[Mercury-Redstone 3]]
||''Freedom 7''
||Redstone
||MR-3
||[[Alan Shepard|Shepard]]
||5. svibnja 1961.
||14:34 UTC
||00d 00h 15 m 28s
||Prvi Amerikanac u podorbitalnom svemirskom letu.
|-
||Mercury-Redstone 4
||''Liberty Bell 7''
||Redstone
||MR-4
||[[Gus Grissom|Grissom]]
||21. srpnja 1961.
||12:20 UTC
||00d 00h 15 m 37s
||Drugi podorbitalni let. Letjelica je potonula prije spašavanja kada su vrata neočekivano eksplodirala.
|-
||Mercury-Atlas 6
||''Friendship 7''
||Atlas
||MA-6
||[[John Glenn|Glenn]]
||20. veljače 1962.
||14:47 UTC
||00d 04h 55 m 23s
||Prvi Amerikanac u zemaljskoj orbiti (ukupno tri orbite). Zadržana grupa retroraketa tijekom povratka u atmosferu radi problema s toplinskim štitom.
|-
||Mercury-Atlas 7]
||''Aurora 7''
||Atlas
||MA-7
||[[Scott Carpenter|Carpenter]]
||24. svibnja 1962.
||12:45 UTC
||00d 04h 56 m 15s
||3 orbite. Sletio 402 km van cilja. Pilot Carpenter zamijenio [[Deke Slayton|Dekea Slaytona]].
|-
||Mercury-Atlas 8
||''Sigma 7''
||Atlas
||MA-8
||[[Wally Schirra|Schirra]]
||3. listopada 1962.
||12:15 UTC
||00d 09h 13 m 11s
||Provedeni tehnički pokusi. 6 orbita.
|-
||Mercury-Atlas 9
||''Faith 7''
||Atlas
||MA-9
||[[Gordon Cooper|Cooper]]
||15. svibnja 1963.
||13:04 UTC
||01d 10h 19 m 49s
||Prvi Amerikanac u cijeli dan u svemiru. Posljedni Amerikanac sam u zemaljskoj orbiti. 22 orbite.
|-
||Mercury-Atlas 10
||''Freedom 7-II''
||Atlas
||MA-10
||[[Alan Shepard|Shepard]]
||N/A
||N/A
||N/A
||Planirana trodnevna misija za listopad 1963. Otkazana 13. lipnja 1963.
|-
||Mercury-Atlas 11
||
||Atlas
||MA-11
||[[Gus Grissom|Grissom]]
||N/A
||N/A
||N/A
||Planirana jednodnevna misija za 1963. Otkazana listopada 1962.
|-
||Mercury-Atlas 12
||
||Atlas
||MA-12
||[[Wally Schirra|Schirra]]
||N/A
||N/A
||N/A
||Planirana jednodnevna misija za 1963. Otkazana listopada 1962.
|-
|}

=== Lansiranja Mercuryja s ljudskom posadom ===
[[Slika:Mercury profile.jpg|center|thumb|500px|Misije Mercuryja s ljudskom posadom.]]

== Oznake letova ==
Letačke oznake (''Flight patches'') za koje se smatra da su oznake raznih misija Mercuryja na raspolaganju su javnosti. U stvarnosti, takve oznake su dizajnirali privatni poduzetnici dugo nakon dovršenja programa Mercury. Kada su posade kreirale originalne oznake za program Gemini, to je stvorilo potražnju za oznakama letova Mercuryja, što su zadovoljili privatni poduzetnici. Jedine oznake koje su nosili astronauti Mercuryja bile su NASA-in logotip i ime. Ipak, svaka letjelica Mercuryja s ljudskom posadom bila je dekorirana s oznakom leta, što su bile originalne oznake u programu Mercury.

== U popularnoj kulturi ==
Program Mercury, jedna je od glavnih tema filma ''[[Put u svemir (1983)|Put u svemir]]'' (1983.) redatelja [[Philip Kaufman|Philipa Kaufmana]], snimljenog prema bestselleru [[Tom Wolfe|Toma Wolfea]]. Epska drama, koja prati početke američke astronautike od obaranja zrakoplovnih brzinskih rekorda nad pustinjom [[Mojave]] tijekom programa "X", do prvih orbitalnih letova programa Mercury, nagrađena je s četiri [[Oscar]]a i hvaljena kao jedan od najboljih američkih filmova 1980-ih.
{{clear}}

== Vidi još ==
*[[Program Gemini]]
*[[Program Apollo]]
*[[Pokusni program Apollo-Soyuz]]
*[[Program Space Shuttle]]
*[[Program Vostok]]
*[[Program Sojuz]]
*[[Mercury Seven]]

===Bibliografija===
* Chris Kraft, ''Flight: My Life in Mission Control'' (March 2001). Prema činjenicama, autor je jedna od centralnih figura američkog svemirskog programa, u kojeg je bio uključen od prvih dana NACA-e (''National Advisory Committee for Aeronautics'') do formiranja [[NASA]]-e, Mercuryja, Geminija, Apolla, ASTP-a, Skylaba i prvih dana programa Space Shuttle. ''Hardcover'', 371 s, {{ISBN|0-525-94571-7}} ''paperback'' (2002) {{ISBN|0-452-28304-3}}.
* Gene Kranz, ''Failure is Not an Option''. Prema činjenicama, iz stajališta šefa kontrole leta tijekom programa Mercury, Gemini i Apollo. {{ISBN|0-7432-0079-9}}
* Tom Wolfe, ''The Right Stuff''. (Autor je intervjuirao mnoge osobe uključene u program)
* Schirra, Grissom, Glenn, Slayton, Shepherd, Carpenter, Cooper, ''We Seven''. Simon & Schuster - 1962. Prema činjenicama; zbirka članaka koje su napisali sedmorica astronauta Mercuryja opisujući događaje iz njihovog kuta gledanja.
*Francis French i Colin Burgess, ''Into That Silent Sea:Trailblazers of the Space Era 1961-1965.'' {{ISBN|978-0-8032-1146-9}}. Povijest programa Mercury s mnogo jedinstvenih razgovorima s učesnicima.
* James M. Grimwood, ''[http://www.hq.nasa.gov/office/pao/History/SP-4201/cover.htm This New Ocean: A History of Project Mercury]''
* James M. Grimwood, [http://history.nasa.gov/SP-4001/cover.htm ''Project Mercury - A Chronology'']
* Mae Mills Link, [http://www.hq.nasa.gov/office/pao/History/SP-4003/cover.htm ''Space Medicine In Project Mercury'']
*[http://ntrs.nasa.gov/archive/nasa/casi.ntrs.nasa.gov/19930074071_1993074071.pdf Rezultati prvog američkog orbitalnog leta s ljudskom posadom - 20. veljače, 1962. (Friendship 7) NASA report - {{pdf}}]
*[http://ntrs.nasa.gov/archive/nasa/casi.ntrs.nasa.gov/19620004691_1962004691.pdf Rezultati drugog američkog orbitalnog leta s ljudskom posadom - 24. svibnja, 1962. (Aurora 7) NASA report - {{pdf}}]
*[http://ntrs.nasa.gov/archive/nasa/casi.ntrs.nasa.gov/19990026158_1999028570.pdf This New Ocean: A History of Project Mercury - NASA report (PDF format)]
*[http://ntrs.nasa.gov/archive/nasa/casi.ntrs.nasa.gov/19630011968_1963011968.pdf Chronology of Project Mercury - NASA report {{pdf}}]

== Izvori ==
{{Izvori}}

== Vanjske poveznice ==
* [http://www-pao.ksc.nasa.gov/kscpao/history/mercury/mercury.htm Program Mercury ] Kennedy Space Center (NASA)
* [http://history.nasa.gov/SP-4001/contents.htm Kronologija Projekta Mercury ] Prepared by James M. Grimwood (NASA)
* [http://history.nasa.gov/SP-4003/cover.htm Svemirska medicina Projekta Mercury ] Mae Mills Link - history.nasa.gov
* [http://www.hq.nasa.gov/office/pao/History/diagrams/mercury.html Nacrti i tehnički dijagrami (''Project Mercury Drawings and Technical Diagrams'')] NASA
* [http://ntrs.nasa.gov/archive/nasa/casi.ntrs.nasa.gov/19670028606_1967028606.pdf Projekt Mercury Redstone {{pdf}} 1964.] NASA
* [http://ntrs.nasa.gov/archive/nasa/casi.ntrs.nasa.gov/19740076527_1974076527.pdf ''Project Mercury familiarization manual'' {{pdf}} 1961] NASA
* [http://www.ibiblio.org/mscorbit/document.html ''Various PDFs of historical Mercury documents including familiarization manuals''.] ibiblio.org
* [http://history.nasa.gov/series95.html ''NASA History Series Publications'']
* [http://www.spaceflighthistory.com/mercuryprogram.htm Povijest američkih svemirskih letova - Program Mercury ] U.S. Space Flight History

{{NASA}}

[[Kategorija:Astronautika u SAD-u]]
[[Kategorija:NASA]]
[[Kategorija:Svemirske letjelice]]
[[Kategorija:Ljudski boravak u svemiru]]

←Starija inačica		Inačica od 13. rujan 2025. u 23:49
Redak 74:		Redak 74:

	== Istraživanje i razvoj ==		== Istraživanje i razvoj ==
	7. listopada 1958., T. Keith Glennan, prvi upravitelj NASA-e, odobrio je Projekt Mercury,<ref>{{~~Citiranje web~~ \|url=http://history.nasa.gov/SP-4001/p2a.htm \|title=Research and Development Phase of Project Mercury \|author=Prepared by James M. Grimwood \|publisher=NASA MSC}}</ref> te je 17. prosinca javno predstavio projekt.<ref>{{~~Citiranje web~~ \|url=http://www.centennialofflight.gov/essay/SPACEFLIGHT/Mercury/SP17.htm \|title=Project Mercury \|publisher=U.S. Centennial of Flight Commission}}</ref>		7. listopada 1958., T. Keith Glennan, prvi upravitelj NASA-e, odobrio je Projekt Mercury,<ref>{{citiranje weba\|url=http://history.nasa.gov/SP-4001/p2a.htm \|title=Research and Development Phase of Project Mercury \|author=Prepared by James M. Grimwood \|publisher=NASA MSC}}</ref> te je 17. prosinca javno predstavio projekt.<ref>{{citiranje weba\|url=http://www.centennialofflight.gov/essay/SPACEFLIGHT/Mercury/SP17.htm \|title=Project Mercury \|publisher=U.S. Centennial of Flight Commission}}</ref>

	29. prosinca 1958., [[North American Aviation]]u dodijeljen je ugovor za izradu pogonskih raketa ''Little Joe'' za pokusne letove.<ref name="MER4">{{Citiranje web		29. prosinca 1958., [[North American Aviation]]u dodijeljen je ugovor za izradu pogonskih raketa ''Little Joe'' za pokusne letove.<ref name="MER4">{{Citiranje web

Program Mercury - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{Citiranje web↵|' u '{{citiranje weba|'

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{Citiranje web|' u '{{citiranje weba|'

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{Citiranje web |' u '{{citiranje weba|'

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje web)

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

←Starija inačica		Inačica od 13. rujan 2025. u 23:50
Redak 385:		Redak 385:
	\|title=Alan B. Shepard, Jr.		\|title=Alan B. Shepard, Jr.
	}}</ref> izabranih radi svojeg letačkog iskustva i radi zadovoljavanja određenih fizičkih karakteristika.		}}</ref> izabranih radi svojeg letačkog iskustva i radi zadovoljavanja određenih fizičkih karakteristika.
	NASA je objavila selekciju njih sedmorice - poznatih kao ''[[Mercury Seven]]'' - kao astronauta 9. travnja 1959.,<ref name="MER22">{{~~Citiranje web~~\|publisher=[[NASA]]		NASA je objavila selekciju njih sedmorice - poznatih kao ''[[Mercury Seven]]'' - kao astronauta 9. travnja 1959.,<ref name="MER22">{{citiranje weba\|publisher=[[NASA]]
	\|url=http://history.nasa.gov/40thmerc7/intro.htm		\|url=http://history.nasa.gov/40thmerc7/intro.htm
	\|title=The 40th Anniversary of the Mercury Seven		\|title=The 40th Anniversary of the Mercury Seven