WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-09-22T23:15:59Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[Image:28nentor.jpg|thumb|right|300px|Albanski prvaci proglašavaju nezavisnost [[Albanija|Albanije]] sa balkona Skupštine u [[Valona|Valoni]].]]

'''Proglašenje neovisnosti Albanije''' (albanski:''Shpallja e Pavarësisë'' ili ''Deklarata e Pavarësisë'') je jedan od najvažnijih događaja u albanskoj povijesti. Neovisnost Albanije je proglašena [[28. studenog]] [[1912.]] na velikoj skupštini u [[Valona|Valoni]] i predstavlja završnicu višedesetljetne [[Albanski narodni preporod|albanske borbe za neovisnost]].

== Pozadina ==
{{Glavni |Albanski narodni preporod|Prvi balkanski rat|Srpska okupacija Albanije}}
Članice [[Balkanska liga|Balkanske lige]] su napale [[Osmansko Carstvo]] u listopadu 1912. godine u cilju podjele njegovih balkanskih posjeda, što je dobrim dijelom uključivalo oblasti naseljene Albancima.<ref name="Golgota">[http://www.albanianhistory.net/texts20_1/AH1913_1.html Leo Frojndlih, Albanska golgota]</ref> Albanci su se protivili zauzimanju svojih naselja i organizirali su dobrovoljačke jedinice koje su pružile jaki otpor.<ref name="Danas">[http://www.danas.rs/dodaci/vikend/otpor_okupaciji_i_modernizaciji.26.html?news_id=105029 Otpor okupaciji i modernizaciji]</ref>

[[Image:Isa boletini vlora 1912.jpg|thumb|[[Isa Boljetinac]] sa borcima nakon povlačenja u Valonu [[1912.]]]]

Srbija je tijekom listopada i studenog 1912. zaposjela veći dio Albanije, zajedno s albanskom obalom na kojoj je najvažnija strateška točka bila luka [[Drač]]. Računalo se s politikom svršenog čina.<ref name="Knjiga o Kosovu"/> Kada je [[Crnogorska vojska 1879.-1912.|crnogorska vojska]] napala [[Skadar]], naišla je na jak otpor turskog garnizona potpomognutog sa šest tisuća albanskih dobrovoljaca.<ref name="SCG i Kosovo">[http://www.rastko.rs/cms/files/books/474e828f5a0ad СРБИЈА, ЦРНА ГОРА И КОСОВО – ПРЕГЛЕД 1878-1914]</ref> Poslije dugotrajne opsade uz pomoć [[Vojska Kraljevine Srbije|srpske vojske]] i mnogo ljudskih žrtava, [[Nikola I. Petrović Njegoš|kralj Nikola]] je ušao u grad 23. travnja, kapitulacijom Esad-paše.<ref name="Knjiga o Kosovu"/> Grčka vojska je prodirala s juga. Nakon što su vojske balkanskih država osvojile većinu albanskih oblasti, albanski glavari su se povukli na slobodnu [[Oblast Vlora|oblast Vlore]] (Valone).

Albanski predstavnici su se u početku borili za autonomiju Albanije u okviru Osmanskog Carstva. Međutim, nakon velikih potresa u prvom balkanskom ratu, kada su balkanski teritoriji Osmanskog Carstva podijeljeni između susjednih država, Albanci se također odlučuju za stvaranje neovisne države.

== Pripremanje skupštine ==

Istaknutu ulogu u ovim događajima je imao albanski političar [[Ismail Qemali]]. Nakon što je srpska vojska poslije [[Kumanovska bitka|Kumanovske bitke]] (23. i 24 listopada 1912) ušla u [[Skoplje]] Qemali je doputovao iz Trsta u [[Bukurešt]], u kojem je živjela velika zajednica Albanaca. Qemali se u Bukureštu dogovorio s albanskim prvacima da zajedno otputuju u [[Albanski vilajet]]. Iz [[Bukurešt]]a je slao brzojave u sve krajeve Albanskog vilajeta tražeći da svi pošalju zastupnike u Valonu na veliki nacionalni kongres. Qemali se također susreo s ministrom vanjskih poslova [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]] grofom Berchtoldom, koji je podržao njegove poglede na rješenje nacionalnog pitanja Albanaca i stavio mu na raspolaganje brod koji ga je prevezao do [[luka|luke]] [[Drač]].<ref>[http://www.kosovo.net/sk/rastko-kosovo/istorija/knjiga_o_kosovu/bogdanovic-kosovo_3.html Dimitrije Bogdanović, Knjiga o Kosovu]</ref> Iz Drača je Ćemali sa grupom Albanaca iz [[Rumunjska|Rumunjske]] odjahao u Valonu.<ref>[http://ia360629.us.archive.org/0/items/memoirsofismailk00ismauoft/memoirsofismailk00ismauoft_bw.pdf Memoari Ismaila Ćemalija, -{CONSTABLE AND COMPANY LTD}-, London, 1920, strana 372.]</ref>.

Luku [[Valona]] je grčka [[mornarica]] držala u blokadi i sa svojih [[brod]]ova je topništvom granatirala grad.<ref>[http://books.google.com/books?id=IJ2s9sQ9bGkC&pg=PA342&dq=greek+occupation+of+southern+albania&hl=en&ei=gqbES9_OHKDQmgPL3qTLDg&sa=X&oi=book_result&ct=result&resnum=8&ved=0CFoQ6AEwBw#v=onepage&q=greek%20occupation%20of%20southern%20albania&f=false The Albanians: an ethnic history from prehistoric times to the present, by Edwin E. Jacques]</ref>

== Narodna skupština u Vlori ==

=== Zastupnici ===

U Valoni je u kući [[Džemil-beg]]a (|Xhemil bey) održana velika narodna skupština kojoj su prisustvovali predstavnici iz svih oblasti u kojima žive Albanci.<ref>[http://www.albanianhistory.net/texts20_1/AH1912_1.html Robert Elsi, Tekstovi i dokumenti o albanskoj povijesti, objavljeno na stranici o albanskoj povijesti]</ref> Skupštinu su činili predstavnici s teritorija četiri vilajeta Osmanskog Carstva (Kosovski, Skadarski, Janjinski i Bitoljski vilajet) uključujući i nekolicinu Albanaca iz [[Bukurešt]]a. Navedeni predstavnici se u Albaniji nazivaju Očevima osnivačima (''Baballaret e kombit''):

[[Image:Ismail Qemali.jpg|thumb|[[Ismail Qemali]], vodeća figura borbe za neovisnost Albanije.]]

* [[Berat]]: [[Sami Bey Vrioni]], [[Ilias Bey Vrioni]], [[Taq Tutulani]], [[Babë Dud Karbunara]];
* [[Skrapar]]: [[Xhelal bej Koprencka]]; [[Hajredin bej Cakrani]];
* [[Lušnja]]: [[Qemal bej Mullai]], [[Ferit bej Vokopola]], [[Nebi Efendi Sefa]];
* [[Debar]]: [[Myfti Vehbi Dibra]], [[Sherif Lengu]];
* [[Oblast Mat|Mat]]: [[Ahmet Zogu]] (kasnije Kralj Zog), [[Riza bej Zogolli]], [[Kurt Agë Kadiu]];
* [[Ohrid]] i [[Struga]]: [[Zyhdi bej Ohri]], [[Dr. H. Myrtezai]], [[Nuri Sojlliu]], [[Hamdi bej Ohri]], [[Mustafa Baruti]], [[Dervish bej Hima]];
* [[Drač]]: [[Abaz Efendi Çelkupa]], [[Mustafa Agë Hanxhiu]], [[Jahja Ballhysa]], [[Dom Nikollë Kaçorri]];
* [[Tirana]]: [[Abdi bej Toptani]], [[Murat bej Toptani]]; Ymer Sollaku
* [[Šijak]]: [[Xhelal Deliallisi]], [[Ymer bej Deliallisi]], [[Ibrahim Efendiu]];
* [[Kroja]]: [[Mustafa Merlika-Kruja]];
* [[Elbasan]]: [[Lef Nosi]], [[Shefqet bej Daiu]], [[Qemal bej Karaosmani]], [[Dervish bej Biçaku]];
* [[Oblast Pećin|Pećin]]: [[Mahmud Efendi Kaziu]];
* [[Gramški okrug|Gramš]]: [[Ismail Qemali Gramshi]] (''ne miješati ga s [[Ismail Qemali|Ismailom Qemalijem]]'');
* [[Đirokastra]]: [[Elmaz Boçe]], [[Veli Harxhi]], [[Myfid bej Libohova]], [[Petro Poga]], [[Jani Papadhopulli]];
* [[Oblast Parmet|Parmet]]: [[Veli bej Këlcyra]], [[Syrja bej Vlora]];
* [[Tepelene]]: [[Feim bej Mezhgorani]];
* [[Janjina (Grčka)|Janjina]]: [[Kristo Meksi]], [[Aristidh Ruci]];
* [[Čamerija]]: [[Veli Gërra]], [[Jakup Veseli]], [[Rexhep Demi]], [[Azis Tahir Ajdonati]];
* [[Oblast Delvine|Delvine]]: [[Avni bej Delvina]];
* [[Oblast Korče|Korča]]: [[Pandeli Cale]], [[Thanas Floqi]], [[Spiro Ilo]],
* [[Pogradec]]: [[Hajdar Blloshmi]];
* [[Kosovski Vilajet]] ([[Đakovica]], [[Kosovska Mitrovica|Mitrovica]], [[Peć (Kosovo)|Peć]], [[Plav]]-[[Gusinje]], itd.): [[Rexhep Mitrovica]], [[Bedri bej Ipeku]], [[Salih Gjuka]], [[Mit'hat Bey Frashëri]], [[Mehmet Pashë Derralla]], [[Isa Boletini]], [[Riza bej Gjakova]], [[Hajdin bej Draga]], [[Dervish bej Ipeku]], [[Zenel bej Begolli]], [[Qerim Begolli]];
* [[Skadar]]: [[Luigj Gurakuqi]];
* [[Vlora]]: [[Ismail Qemali]], [[Zihni Abaz Kanina]], [[Zyhdi Efendi Vlora]], [[Qazim Kokoshi]], [[Jani Minga]], [[Eqerem bej Vlora]];
* Albanska emigracija iz [[Bukurešt]]a: [[Dhimitër Zografi]], [[Dhimitër Mborja]], [[Dhimitër Berati]], [[Dhimitër Ilo]]

Iako je iz određenih oblasti Osmanskog Carstva u kojima su živjeli [[Albanci]] bilo prisutno više osoba, dogovoreno je da svaka regija ima po jedan glas, neovisno od broja osoba iz te regije koje su nazočne <ref>[http://www.albanianhistory.net/texts20_1/AH1912_1.html Robert Elsi, Tekstovi i dokumenti o albanskoj povijesti, objavljeno na sajtu o albanskoj povijesti]</ref>. Predstavnici nekih gradova koji su se nalazili pod opsadom (npr. [[Korçë]] i [[Skadar|Skadra]]) nisu mogli stići do Valone, pa su među nazočnima odabrane osobe koje će zastupati te krajeve.<ref>[http://www.albanianhistory.net/texts20_1/AH1912_1.html Robert Elsi, Tekstovi i dokumenti o albanskoj povijesti, objavljeno na sajtu o albanskoj povijesti]</ref>.

=== Odluke ===

U Valoni, dana [[28. studenog]] 1912. godine, Narodna skupština je proglasila Albaniju neovisnom državom.<ref>Historia e Popullit Shqiptar II (Istorija albanskog naroda II), Priština, 1968, str. 352.</ref> Po usvajanju teksta deklaracije [[Ismail Qemali]] je izašao na terasu zgrade skupštine i pred okupljenim građanima razvio crvenu [[Zastava Albanije|albansku zastavu]] s crnim [[dvoglavi orao|dvoglavim orlom]]. Nakon toga su albanski predstavnici uputili brzojave balkanskim susjedima:

[[Image:Flag of Albanian Provisional Government 1912-1914.gif|thumb|Nacionalna [[zastava Albanije]] usvojena na skupštini.]]

{{citat|Želim obavijestiti vaše ekselencije o izuzetnom događaju u narodnom životu Albanaca. Predstavnici svih albanskih oblasti, različitih vjeroispovijesti, koji su se sastali jučer u narodnoj skupštiti u gradu Valoni, objavili su neovisnost Albanije i izabrali privremenu vladu. Albanci su sretni što se pridružuju obitelji slobodnih naroda istočne Europe s jedinim ciljem života u miru sa svim susjedima. Nadamo se da će ovu promjenu u životu našeg naroda kao i našu privremenu vladu priznati vlade vaših ekselencija, da će svako neprijateljsko djelovanje vaše vojske u našoj zemlji prestati i da će svi albanski teritoriji koje su sad zaposjednuti od strane savezničkih vojski, opet biti slobodni.<ref>[http://cdsee.org/pdf/WorkBook3_sr.pdf Balkanski ratovi]</ref>|Telegram predsednika albanske privremene vlade ministrima inostranih poslova Crne Gore, Srbije, Bugarske i Grčke, 29. novembra 1912. }}

Dne 4. prosinca 1912, Skupština Valone izabrala je prvu Vladu neovisne Albanije. Na čelu privremene vlade bio je [[Ismail Qemali]], koji je uspio pridobiti podršku Austro-Ugarske i Italije. Također, uspostavljeno je vijeće staraca (albanski: ''Plekёsia''), koje je pomagalo Vladi na dužnosti. Organiziranje narodne vojske povjereno je Rizi-beju iz Đakovice i [[Isa Boletini|Isi Boletiniju]], koji se ispred srpske vojske preko Ljume povukao u Valonu.<ref>D. Đorđević, Izlazak Srbije na Jadransko more i konferencija ambasadora u Londonu 1912, str. 84-85, Beograd, 1956.</ref> Skupština je za [[Zastava Albanije|albansku nacionalnu zastavu]] izabrala crvenu zastavu sa [[dvoglavi orao|dvoglavim orlom]] [[Skenderbeg]]a.

Granice novoproglašene države nisu bile jasno utvrđene. Deklaraciju su izglasali albanski prvaci iz sva četiri vilajeta koja su naseljavali Albanci (Kosovski, Skadarski, Janjinski i Bitoljski), ali nisu činili apsolutnu većinu stanovnika. Također, Privremena vlada Albanije u trenutku proglašenja nezavisnosti nije imala kontrolu nad mnogim oblastima na koje je polagala pravo.

== Međunarodno priznanje i utvrđivanje granica ==

Radi ustanovljenja novih granica na Balkanu sazvana je u [[London]]u međunarodna konferencija veleposlanika velikih sila (Austro-Ugarske, Italije, Rusije, Francuske, Njemačke i Ujedinjenog Kraljevstva). Članice Balkanske lige nisu priznavale neovisnost Albanije i tražile su podjelu albanskih teritorija. Međutim, već prvog dana veleposlaničke konferencije, 17. prosinca 1912. godine, donesen je načelni zaključak o formiranju Kneževine Albanije zajamčene od strane šest sila.<ref name="Knjiga o Kosovu"/>

[[Image:Albania-CIA WFB Map.png|thumb|desno|Priznate granice Albanije.]]

Albanska delegacija je zahtijevala punu neovisnost Albanije u okviru svojih etničkih granica. Srbija je zahtijevala da se granična linija povuče razvođem zapadno od Ohridskog jezera i Crnog Drima, tako bi dobila Dečane, Đakovicu, Prizren, [[Debar]] i [[Ohrid]]. Crna Gora je, pak, tražila granicu na rijeci Mati i razvođu Drima i Fani, tako da joj pripadnu Skadar, [[Medova]] i [[Lješ]]. Grčka je, na jugu, tražila čitav sjeverni Epir.<ref name="Knjiga o Kosovu"/> Protiv zahtjeva balkanskih susjeda navodio se [[demografija|demografski]] argument. Austro-Ugarska je, u skladu s demografijom, predlagala granicu Albanije koja bi obuhvaćala i Đakovicu, Debar, Korču, Janjinu, Strugu i Ohrid, [[Peć]] i [[Prizren]].<ref name="Knjiga o Kosovu"/> Srbija je, uz podršku Francuske i Rusije, uspjela dobiti Peć, Đakovicu, Prizren, Debar i Ohrid.<ref name="Danas"/>

[[20. prosinca]] 1912. veleposlanička konferencija u Londonu je priznala neovisnu Albaniju.<ref name="Hall">[http://books.google.com/books?id=ZSllgZ-1D4YC&pg=PA74&dq=serbia+albania+1912&as_brr=3&cd=2#v=onepage&q=serbia%20albania%201912&f=false Richard C. Hall, The Balkan Wars, 1912-1913: prelude to the First World War]</ref> [[Londonski mir (1913)|Londonskim mirovnim ugovorom]] [[30. svibnja]] [[1913.]] godine Albanija je službeno priznata kao država. [[29. srpnja]] [[1913.]] godine velike sile su Kneževinu Albaniju stavile pod upravu međunarodnog povjerenstva na razdoblje od deset godina, a za prvog kneza Albanije postavljen je Nijemac [[Vilim Wiedski]] (Wilhelm von Wied). Novonastala [[Kneževina Albanija]] je obuhvatila tek oko polovice albanskog etničkog teritorija, dok se veliki broj Albanaca našao u okviru [[Kraljevina Srbija|Srbije]], [[Kraljevina Crna Gora|Crne Gore]] i [[Grčka|Grčke]].<ref name="Elsi">[http://www.albanianhistory.net/texts20_1/AH1913_2.html Robert Elsie, The Conference of London 1913]</ref> Međutim, ni po zaključenju [[Londonska konferencija|Londonske konferencije]] srpske trupe se nisu povukle na demarkacijsku liniju. Tek ultimativnom prijetnjom velikih sila i topovima s austro-ugarskih i talijanskih brodova okrenutim ka luci Draču, Srbija je bila prisiljena na povlačenje.<ref name="Novaković">[http://www.kosova.com/arkivi1997/expuls/dok5.htm Kosta Novaković, Srbizacija i kolonizacija Kosova]</ref> Srpska vojska se počela povlačiti iz Albanije u drugoj polovini kolovoza 1913. godine, tijekom Drugog balkanskog rata<ref name="Knjiga o Kosovu">[http://www.kosovo.net/sk/rastko-kosovo/istorija/knjiga_o_kosovu/bogdanovic-kosovo_3.html Dimitrije Bogdanović, Knjiga o Kosovu]</ref>.

== Posljedice ==

[[Image:Jugoslavia invasion Albania 1921.jpg|thumb|[[The New York Times]], 9. studenog 1921.]]

Usprkos podršci zapadnih zemalja, albanska država se od samog nastanka suočavala s ozbiljnim problemima. Novoosnovanu državu su 1912. - 1913. [[srpska okupacija Albanije|okupirale]] trupe okolnih zemalja (Srbije, Crne Gore i Grčke). [[Esad Paša Toptani]] je krajem [[1913.]] uz pomoć Srbije preuzeo vlast u središnjoj Albaniji, ne priznajući nadležnost privremene vlade. Međunarodna zajednica je [[1914.]] za upravitelja Albanije imenovala [[Vilim Wiedski|Vilima Wiedskog]], ali zbog izbijanja pobune i prvog svjetskog rata on iste godine napušta zemlju. Tijekom narednih godina, u Albaniji je vladala neka vrsta [[bezvlašće|bezvlašća]].<ref>« L'anarchie règne toujours en Albanie », ''Le Miroir'', 1. veljače 1914.</ref>

Za vrijeme Prvog svjetskog rata, dijelove Albanije su sukcesivno zauzimale razne države ([[Srbija]], [[Austro-Ugarska]], [[Italija]]), da bi po završetku rata Italija, [[Grčka]] i novoosnovana [[Kraljevina SHS]] nastavile otimanje oko nje. [[Valonski rat|Valonskim ratom]] [[1920.]] Albanci protjeruju Talijane, nakon čega uspostavljaju kontrolu nad većim dijelom albanskog teritorija. Beogradska vlada je i dalje nastavila izazivati nestabilnosti u Albaniji, pružanjem podrške svojim klijentima i katoličkom separatizmu na sjeveru ([[Republika Mirdita]]).<ref name="Banac">[http://books.google.com/books?id=KfqbujXqQBkC&pg=PA297&dq=Serbian+occupation+Albania&lr=&as_brr=3&cd=5#v=onepage&q=Serbian%20occupation%20Albania&f=false Ivo Banac, The national question in Yugoslavia: origins, history, politics]</ref> Tijekom [[1921.]] Kraljevina SHS će zajedno s Grčkom<ref>[http://query.nytimes.com/mem/archive-free/pdf?res=9802E0DA103EEE3ABC4B53DFB767838A639EDE Report Greeks Invade Albania]</ref> početi voditi [[agresivni rat]] protiv [[Albanija|Albanije]] koji će doći na naslovne strane svjetskog tiska i na dnevni red [[Liga naroda|Lige naroda]]<ref>[http://query.nytimes.com/mem/archive-free/pdf?_r=1&res=9D0DE1DD1539E133A25753C1A9679D946095D6CF Albania will test the league's power]</ref>.

Veleposlanička konferencija u [[Pariz]]u je [[21. studenog]] [[1921.]] potvrdila granice Albanije iz 1913. godine i priznala Albaniju kao potpuno neovisnu i suverenu državu.

== Naslijeđe ==

Dan usvajanja deklaracije o neovisnosti Albanije slavi se kao državni blagdan u Albaniji pod nazivom Dan neovisnosti<ref>[http://aglobalworld.com/holidays-around-the-world/albania-independence-day/ Internetska o nacionalnim blagdanima u svijetu]</ref>. Ovaj blagdan slave i Albanci izvan Albanije, neki i pod imenom [[Dan albanske zastave]].

== Izvori ==
{{Izvori}}

== Vidi još ==
* [[Prizrenska liga]]
* [[Albanski narodni preporod]]
* [[Srpska okupacija Albanije]]
* [[Vojna povijest Albanije 1912–1920]]
* [[Valonski rat]]
[[Kategorija:Povijest Albanije]]
[[Kategorija:Balkanski ratovi]]

Proglašenje neovisnosti Albanije - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica