https://enciklopedija.cc/index.php?action=history&feed=atom&title=Pro%C5%A1irivanjeProširivanje - Povijest promjena2026-07-18T17:29:21ZPovijest promjena ove stranice na wikijuMediaWiki 1.42.3https://enciklopedija.cc/index.php?title=Pro%C5%A1irivanje&diff=366106&oldid=prevWikiSysop: Bot: Automatski unos stranica2021-12-08T08:23:51Z<p>Bot: Automatski unos stranica</p>
<p><b>Nova stranica</b></p><div><!--'''Proširivanje'''-->[[datoteka:DrillCore.jpg|mini|desno|300px|[[Svrdlo]] za proširivanje rupe.]]<br />
<br />
[[datoteka:Bušenje 02.png|mini|desno|300px|Proširivanje provrta.]]<br />
<br />
[[datoteka:Proširivač 01.png|mini|desno|300px|Spiralni proširivač cilindrična oblika.]]<br />
<br />
'''Proširivanje''' ili '''izbušivanje''' je postupak [[bušenje|bušenja]] [[svrdlo]]m većeg [[promjer]]a od promjera već postojeće rupe (provrta). Proširivanja se može obaviti više puta, ali je preporučljivo da promjer svake sljedeće veće rupe bude između 50% do 100% veći od prethodne rupe. <ref> [http://cnt.tesla.hr/downloads/nastava/alatni%20strojevi%201/Alatni%20strojevi%201%20-%20I%20dio.pdf] "Alatni strojevi I", dipl. ing. strojarstva Ivo Slade, www.cnt.tesla.hr, 2012.</ref> [[Alat]] koji se pritom koristi je [[svrdlo]], kao i pri bušenju. Glavno gibanje je kontinuirano kružno, a posmično [[gibanje]] je pravolinijsko kontinuirano, te se oba gibanja izvode istodobno. Ako se obrada izvodi na [[bušilica|bušilici]] sva gibanja izvodi alat. Proširivanje se koristi kada je potrebno izraditi provrt velikoga promjera gdje je zbog režima obrade nemoguće ostvariti provrt željenog promjera samo sa jednim bušenjem. <ref> Ivan Fumić: "Suvremeni rezni alati za izradu provrta", Završni rad, Fakultet strojarstva i brodogradnje, Zagreb, [http://repozitorij.fsb.hr/3221/1/Fumic_2015_zavrsni_preddiplomski.pdf], www. repozitorij.fsb.hr, 2015.</ref> Pri izbušivanju mogu se postići sve [[Tolerancija hrapavosti površine|tolerancije hrapavosti površine]], od grubih pa do finijih. <ref> "Tehnička enciklopedija" (Alatni strojevi), glavni urednik Hrvoje Požar, Grafički zavod Hrvatske, 1987.</ref><br />
<br />
== Proširivač ==<br />
'''Proširivač''' se koristi za proširivanje provrta. Proširivač se sastoji od radnog dijela, vrata i drške. Radni dio se sastoji od [[Rezni alat|reznog dijela]] i dijela za vođenje. Rezni dio proširivača se sastoji iz jezgre i 3 ili 4 oštrice. Svaka oštrica je nastala presjekom prednje površine i leđne površine. [[Kut]] vrha proširivača ima 3 ili 4 utora i vodilice, koje omogućavaju pravilno vođenje proširivača i osiguravaju veću točnost [[strojna obrada|strojne obrade]]. Proširivači prema obliku provrta koji se obrađuje mogu biti: valjkasti, konusni i kombinirani. Za proširivanje provrta većih promjera koriste se nasadni proširivači i proširivači s pločicom od [[tvrdi metal|tvrdog metala]]. <ref> Mijo Matošević: "Tehnologija obrade i montaže", udžbenik za I razred strojarske struke, ''Um d.o.o.'', 2005. </ref><br />
<br />
Proširivači služe za proširenje postojećih provrta, za obradu udubljenih ili izbočenih ležišta na glavinama [[kotač]]a, [[zupčanik]]a, [[remenica]] i kućišta, za obradu sjedišta za upuštene [[Matica (naprava)|matice]] i glavice [[zakovica]], za obradu [[ventil]]nih sjedišta, za skidanje oruba izbušenih ili odlitih rupa i slično. S obzirom na ovu raznolikost upotrebe postoji i raznolikost u obliku alata. Konstrukcija alata često predviđa posebno vođenje za postizavanje točne obrade. <br />
<br />
Za proširenje rupa služi cilindrični oblik upuštala sa spiralnim utorima. Prednji krajevi zubaca zakošeni su pod 30˚ kako pokazuje slika. Od spiralnog svrdla razlikuje se po većem broju utora i videćih fazeta, što osigurava bolje vođenje i točniju obradu. Manji alati prave se s 3, a veći s 4 zupca. Nagib zavojnice prema osi iznosi općenito od 20 do 30˚, nagib zavojnice većih nasadnih upuštala samo od 12 do 15˚. Zupci se redovito izvode kao desnorezni, a zavojnice kao lijevovojne. Prednji kut zubaca ''γ'' je za obradu metalnih materijala 0˚, a stražnji kut ''α'' od 5 do 8˚. [[Brzina rezanja|Brzine rezanja]] spiralnih upuštala odabiru se redovito niže nego brzine spiralnih svrdala, da se očuva alat od prečesta oštrenja.<br />
<br />
== Bušenje ==<br />
{{Glavni|Bušenje}}<br />
<br />
'''Bušenje''' je način [[strojna obrada|strojne obrade]] odvajanjem čestica kojim se posebnim [[alat]]om ([[svrdlo]]m) izrađuju valjkaste (cilindrične) rupe u obratku. Alat obavlja glavno rotacijsko [[gibanje]] i pravocrtno posmično gibanje ([[posmak]]) koje mora biti u smjeru [[os]]i [[vrtnja|vrtnje]] (rotacije). Bušenje je povezano s predradnjom [[Zabušivanje|zabušivanja]] i naknadnim operacijama proširivanja, [[upuštanje|upuštanja]], [[Razvrtanje|razvrtanja]] i izbušivanja.<br />
<br />
== Izvori ==<br />
{{izvori}}<br />
<br />
[[Kategorija:Obrada metala]]<br />
[[Kategorija:Alati]]</div>WikiSysop