<?xml version="1.0"?>
<feed xmlns="http://www.w3.org/2005/Atom" xml:lang="hr">
	<id>https://enciklopedija.cc/index.php?action=history&amp;feed=atom&amp;title=Pro%C5%A1ek</id>
	<title>Prošek - Povijest promjena</title>
	<link rel="self" type="application/atom+xml" href="https://enciklopedija.cc/index.php?action=history&amp;feed=atom&amp;title=Pro%C5%A1ek"/>
	<link rel="alternate" type="text/html" href="https://enciklopedija.cc/index.php?title=Pro%C5%A1ek&amp;action=history"/>
	<updated>2026-07-15T01:57:03Z</updated>
	<subtitle>Povijest promjena ove stranice na wikiju</subtitle>
	<generator>MediaWiki 1.42.3</generator>
	<entry>
		<id>https://enciklopedija.cc/index.php?title=Pro%C5%A1ek&amp;diff=4010&amp;oldid=prev</id>
		<title>WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica</title>
		<link rel="alternate" type="text/html" href="https://enciklopedija.cc/index.php?title=Pro%C5%A1ek&amp;diff=4010&amp;oldid=prev"/>
		<updated>2021-07-08T10:33:49Z</updated>

		<summary type="html">&lt;p&gt;Bot: Automatski unos stranica&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;b&gt;Nova stranica&lt;/b&gt;&lt;/p&gt;&lt;div&gt;&amp;lt;!--&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;Prošek&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;--&amp;gt;[[Datoteka:Prosek-Region.png|mini|350px|Regija proizvodnje prošeka (srednja i južna [[Dalmacija]]).]]&lt;br /&gt;
Pod &amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;prošekom&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039; se podrazumijevaju [[Dalmacija|dalmatinska]] [[desertno vino|desertna]] [[vino|vina]] koja po sorti vinove loze i načinu proizvodnje mogu biti veoma različita. Njihova boja, miris [[bouquet]] (buke), kao i ukupna kvaliteta međusobno se razlikuju.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U vrijeme [[SR Hrvatska|SR Hrvatske]] velike vinarije iz [[Šibenik]]a i [[Split]]a pokušavale su plasirati vinske sorte i na europsko tržište. Jedno od vodećih vina iz tog razdoblja je &amp;quot;Dioklecijan&amp;quot; koji je najviše zbog svoje povoljne cijene ostvario određenu popularnost u inozemstvu. Po kvaliteti se &amp;quot;Dioklecijan&amp;quot; nije mogao mjeriti s vodećim markama svjetskih vina. U međuvremenu se kvaliteta ovoga vina popravila, iako se i dalje ne može ubrojiti u izvrsna svjetska vina.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Proizvodnja i karakteristike ==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;#039;&amp;#039;&amp;quot;Prošek je slatko vino koje se, teoretski, dobiva prosušivanjem grožđa, uglavnom od autohtonih dalmatinskih sorti. U stvarnosti, većina se prošeka proizvodi ukuhavanjem mošta.&amp;quot;&amp;#039;&amp;#039;,  Davor Butković za Jutarnji list&amp;lt;ref&amp;gt;https://www.jutarnji.hr/vijesti/jedno-od-najboljih-hrvatskih-desertnih-vina-2209944&amp;lt;/ref&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dobri prošeci proizvode se i njeguju metodom &amp;#039;&amp;#039;[[passito]]&amp;#039;&amp;#039;. Prezreli materijal pažljivo se skupi te na slamnatim podlogama ili plastičnim folijama suši oko jednoga tjedna. Gubitkom tekućine povećava se udio šećera. Kod kvalitetnijih proizvoda tako se pripremljeno grožđe prebacuje u bačvu gdje se uz hlađenje ostavlja da vrije sve dok [[vrenje]] na dostignutih 15-16% vol. samo ne prestane.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ta vina, i pored maksimalne razgradnje šećera tijekom vrenja, na kraju i dalje sadrže više od 120 grama šećera po litri. U slabije rodnim godinama u postupku vrenja se razgradi sveukupan šećer; da bi se proizveo solidan prošek, vrenje se skraćuje ili mu se dodaje određena količina voćnoga sirupa. Sastav osnovnih vina veoma je različit. Najčešće i najdominantnije sorte su [[bogdanuša]], [[maraština]] i [[vugava]], kojima se dodaju manje količine, često samo lokalno poznatih sorti. Na [[Hvar]]u se proizvodi, [[portugal]]skim likerskim vinima (porto) slična, sorta prošeka po imenu [[plavac mali]].&lt;br /&gt;
[[Datoteka:Prošek (Croatia).jpg|mini|Boce prošeka proizvedene na Pelješcu]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Vina s velikim udjelom bogdanuše imaju osvježavajući ostatak kiseline te pored težine i slatkoće djeluju lagano i živo. Na osnovu vugave napravljeni prošeci podsjećaju često na slatki šeri. Najbolji prošeci napravljeni su od malog plavca kao i cuvée bogdanuše i vugave.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Prepreke s imenom ==&lt;br /&gt;
U hrvatskim medijima objavljena je [[vijest]] da se ulaskom u [[Europska unija|Europsku uniju]], odnosno od 1. srpnja 2013. godine, naziv &amp;quot;prošek&amp;quot; više neće moći koristiti, pa čak ni do iskorištenja zaliha. Smatralo se da [[Europska komisija]] misli da bi korištenje tradicionalnog izraza &amp;quot;prošek&amp;quot; dovelo do visokog rizika zbunjivanja [[potrošač]]a, jer takav naziv [[fonetika|fonetski]] podsjeća na zaštićenu oznaku izvornosti &amp;quot;[[Prosecco]]&amp;quot;, koja je zaštićena od [[Italija|Italije]] i već postoji u Europskoj uniji.&amp;lt;ref&amp;gt;[http://www.slobodnadalmacija.hr/Hrvatska/tabid/66/articleType/ArticleView/articleId/205824/Default.aspx Europska unija stavila prošek izvan zakona!]&amp;lt;/ref&amp;gt; Nedugo nakon toga se otkrilo da je [[Ministarstvo poljoprivrede]] krivo protumačilo odredbe te da se ime &amp;quot;prošek&amp;quot; i dalje smije koristiti i nakon ulaska Hrvatske u Europsku Uniju.&amp;lt;ref&amp;gt;[http://www.poslovni.hr/komentari/slucaj-prosek-kako-je-nestao-dokument-koji-je-izazvao-veliku-uzbunu-236380 Slučaj prošek: Kako je nestao dokument koji je izazvao veliku uzbunu] Preuzeto 6. travnja 2013.&amp;lt;/ref&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Prošek i Prosecco===&lt;br /&gt;
Prošek je desertno (specijalno) kvalitetno ili vrhunsko vino s kontroliranim podrijetlom iz primorske Hrvatske.&amp;lt;ref name=&amp;quot;wish.hr&amp;quot;&amp;gt;https://www.wish.hr/italija-i-njen-pjenusavi-ljepotan-prosecco/&amp;lt;/ref&amp;gt; Prošek je najbliže talijanskom vinu &amp;#039;&amp;#039;santoo&amp;#039;&amp;#039; koje se pretežno pije u Toscani.&amp;lt;ref name=&amp;quot;she.hr&amp;quot;&amp;gt;http://she.hr/prosecco-ili-prosek-naucimo-razliku/&amp;lt;/ref&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;#039;&amp;#039;Prosecco&amp;#039;&amp;#039; je suho pjenušavo vino koje dolazi iz Italije iz gradova Valdobbiadene i Conegliano, iz regije Veneto. &amp;#039;&amp;#039;Prosecco&amp;#039;&amp;#039; je također naziv za aromatičnu sortu grožđa od koje se proizvodi istoimeni pjenušac. Sorta se još naziva i &amp;#039;&amp;#039;glero&amp;#039;&amp;#039;. Prosecco se najčešće proizvodi kao &amp;#039;&amp;#039;frizzante&amp;#039;&amp;#039; vino, što znači da je blago pjenušavo. Rjeđe se proizvodi kao je &amp;#039;&amp;#039;spumante&amp;#039;&amp;#039; vino, što označava izrazito pjenušavo vino te izrazito rijetko se proizvodi kao mirno vino.&amp;lt;ref name=&amp;quot;wish.hr&amp;quot;/&amp;gt;&amp;lt;ref name=&amp;quot;she.hr&amp;quot;/&amp;gt; Ima jako mali postotak alkohola, 11 - 12 %. &amp;#039;&amp;#039;Prosecco&amp;#039;&amp;#039; također nije šampanjac, koji pak dolazi iz Francuske. Većina prosecca se proizvodi Charmat metodom, a ne klasičnom metodom ili metodom u boci kako se proizvode šampanjci.&amp;lt;ref name=&amp;quot;wish.hr&amp;quot;/&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Ostalo==&lt;br /&gt;
*&amp;quot;Pelješki vinogradar&amp;quot; proizvodi ovo vino pod nazivom &amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;Prošper&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Literatura ==&lt;br /&gt;
* Stephen Brook: Liquid Gold: &amp;#039;&amp;#039;Dessert Wines of the World&amp;#039;&amp;#039;. Constable 1987. {{ISBN|978-0-09-466920-8}}&lt;br /&gt;
* Horst Dippel (Hrsg.): &amp;#039;&amp;#039;Das Weinlexikon&amp;#039;&amp;#039;. Fischer-Taschenbuch-Verl., Frankfurt am Main 1989, {{ISBN|3-596-24501-X}}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Unutarnje poveznice==&lt;br /&gt;
*[[Prosecco]]&lt;br /&gt;
*[[Grasecco]], pjenušavo vino od [[graševina|graševine]]&amp;lt;ref&amp;gt;http://feravino.hr/proizvod/pjenusavo-vino-grasecco-extra-brut/&amp;lt;/ref&amp;gt;&lt;br /&gt;
*[[Grazzano]]&amp;lt;ref&amp;gt;https://www.vivino.com/grazzano-hugo/w/1784421?year=U.V.&amp;lt;/ref&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Vanjske poveznice==&lt;br /&gt;
*[https://www.croatianwine.org/ Croatian Wine Organization]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Izvori ==&lt;br /&gt;
{{izvori}}&lt;br /&gt;
{{Vinarstvo}}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Kategorija:Enologija]]&lt;br /&gt;
[[Kategorija:Hrvatska pića]]&lt;/div&gt;</summary>
		<author><name>WikiSysop</name></author>
	</entry>
</feed>