Prljavi rat - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{(.)ommons\|(.)ategory:(.*)}}' u ''

2026-03-05T03:52:23Z

Zamjena teksta - '{{(.)ommons\|(.)ategory:(.*)}}' u ''

←Starija inačica		Inačica od 5. ožujak 2026. u 03:52
Redak 39:		Redak 39:
	{{izvori}}		{{izvori}}
	==Vanjske poveznice ==		==Vanjske poveznice ==
	~~{{commons\|Category:Dirty War in Argentina}}~~
	*[http://www.nacional.hr/clanak/24027/argentina-otvara-tajne-arhive-vojne-hunte Argentina otvara tajne arhive vojne hunte]		*[http://www.nacional.hr/clanak/24027/argentina-otvara-tajne-arhive-vojne-hunte Argentina otvara tajne arhive vojne hunte]
	*[http://edition.cnn.com/2009/WORLD/americas/11/17/argentina.dirty.war/index.html Članak o 'Prljavom ratu'] CNN		*[http://edition.cnn.com/2009/WORLD/americas/11/17/argentina.dirty.war/index.html Članak o 'Prljavom ratu'] CNN

WikiSysop: bnz

2022-04-12T01:36:50Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 12. travanj 2022. u 01:36
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Prljavi rat'''-->~~[[Datoteka:Centro Popular de la Memoria 2.jpg\|image\|thumb\|250px\|Nekadašnja improvizirana zatvorenička lokacija u kojima su držani oteti ljevičari, danas memorijalni centar]]		[[Datoteka:Centro Popular de la Memoria 2.jpg\|image\|thumb\|250px\|Nekadašnja improvizirana zatvorenička lokacija u kojima su držani oteti ljevičari, danas memorijalni centar]]
	[[Datoteka:Madres-Fundadora-Oct2006.JPG\|desno\|mini\|250px\|Komemoracija u znak sjećanja na žrtve strahovlade]]		[[Datoteka:Madres-Fundadora-Oct2006.JPG\|desno\|mini\|250px\|Komemoracija u znak sjećanja na žrtve strahovlade]]
	'''Prljavi rat''' ([[španjolski]] '''Guerra Sucia''') odnosi se na [[državni terorizam]] u [[Argentina\|Argentini]] usmjeren protiv opozicije, nekoliko tisuća [[politička ljevica\|ljevičara]] i ljevičarskih [[militanti\|militanata]], [[revolucionar]]a, [[sindikat\|sindikalista]], studenata, novinara, [[marksizam\|marksista]] i gerilaca [[Juan Perón\|Juana Perona]]<ref>[http://www.aliciapatterson.org/APF0804/Gugliotta/Gugliotta.html Argentina’s Dirty War. Guy Gugliotta.]</ref> te simpatizera istih.<ref>[http://www.washingtonpost.com/wp-dyn/content/article/2010/02/10/AR2010021003662_2.html Orphaned in Argentina's dirty war, man is torn between two families. Washington Post. February 11, 2010.]</ref> Gerilske grupe [[Montoneros]] i [[Narodna revolucionarna vojska (Argentina)\|Narodna revolucionarna vojska]] (ERP) su bile glavne mete te kampanje.<ref name="elmundo.es">[http://www.elmundo.es/papel/hemeroteca/1995/05/04/mundo/40472.html El ex líder de los Montoneros entona un «mea culpa» parcial de su pasado], ''El Mundo'', May 4, 1995</ref><ref name="Cedema.org">{{Citiranje knjige\|url=http://www.cedema.org/ver.php?id=2713 \|title=A 32 años de la caída en combate de Mario Roberto Santucho y la Dirección Histórica del PRT-ERP \|publisher=Cedema.org \|date= \|accessdate=2009-04-04}}</ref> Brutalnu "anti-komunističku" kampanju pokrenula je [[politička desnica\|desničarska]] [[vojna hunta\|vojna vlada]] diktatora [[Jorge Rafael Videla\|Jorgea Rafaela Vidala]] od [[24. ožujka]] [[1976.]] do povratka civilne vlasti u Argentini [[1983.]] Točna kronologija početka političke represije je još uvijek nejasna među nekim povjesničarima, pošto su sindikalisti bili meta atentata još 1973., a individualni slučajevi državnog nasilja protiv "Peronizma" i ljevice su se javljali još [[1950-ih]] ([[Bombardiranje Plaze de Mayo]]). [[Pokolj u Trelewu]] 1972., djelovanje Argentinske antikomunističke alijanse od 1973. i [[Isabel Martínez de Perón]]in "proglas o uništenju" ljevičarskih gerilaca tijekom [[Operativo Independencia]] 1975., su također predloženi kao datum početka "Prljavog rata".		'''Prljavi rat''' ([[španjolski]] '''Guerra Sucia''') odnosi se na [[državni terorizam]] u [[Argentina\|Argentini]] usmjeren protiv opozicije, nekoliko tisuća [[politička ljevica\|ljevičara]] i ljevičarskih [[militanti\|militanata]], [[revolucionar]]a, [[sindikat\|sindikalista]], studenata, novinara, [[marksizam\|marksista]] i gerilaca [[Juan Perón\|Juana Perona]]<ref>[http://www.aliciapatterson.org/APF0804/Gugliotta/Gugliotta.html Argentina’s Dirty War. Guy Gugliotta.]</ref> te simpatizera istih.<ref>[http://www.washingtonpost.com/wp-dyn/content/article/2010/02/10/AR2010021003662_2.html Orphaned in Argentina's dirty war, man is torn between two families. Washington Post. February 11, 2010.]</ref> Gerilske grupe [[Montoneros]] i [[Narodna revolucionarna vojska (Argentina)\|Narodna revolucionarna vojska]] (ERP) su bile glavne mete te kampanje.<ref name="elmundo.es">[http://www.elmundo.es/papel/hemeroteca/1995/05/04/mundo/40472.html El ex líder de los Montoneros entona un «mea culpa» parcial de su pasado], ''El Mundo'', May 4, 1995</ref><ref name="Cedema.org">{{Citiranje knjige\|url=http://www.cedema.org/ver.php?id=2713 \|title=A 32 años de la caída en combate de Mario Roberto Santucho y la Dirección Histórica del PRT-ERP \|publisher=Cedema.org \|date= \|accessdate=2009-04-04}}</ref> Brutalnu "anti-komunističku" kampanju pokrenula je [[politička desnica\|desničarska]] [[vojna hunta\|vojna vlada]] diktatora [[Jorge Rafael Videla\|Jorgea Rafaela Vidala]] od [[24. ožujka]] [[1976.]] do povratka civilne vlasti u Argentini [[1983.]] Točna kronologija početka političke represije je još uvijek nejasna među nekim povjesničarima, pošto su sindikalisti bili meta atentata još 1973., a individualni slučajevi državnog nasilja protiv "Peronizma" i ljevice su se javljali još [[1950-ih]] ([[Bombardiranje Plaze de Mayo]]). [[Pokolj u Trelewu]] 1972., djelovanje Argentinske antikomunističke alijanse od 1973. i [[Isabel Martínez de Perón]]in "proglas o uništenju" ljevičarskih gerilaca tijekom [[Operativo Independencia]] 1975., su također predloženi kao datum početka "Prljavog rata".

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite book +{{Citiranje knjige)

2021-11-18T00:43:20Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite book +{{Citiranje knjige)

←Starija inačica		Inačica od 18. studeni 2021. u 00:43
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Prljavi rat'''-->[[Datoteka:Centro Popular de la Memoria 2.jpg\|image\|thumb\|250px\|Nekadašnja improvizirana zatvorenička lokacija u kojima su držani oteti ljevičari, danas memorijalni centar]]		<!--'''Prljavi rat'''-->[[Datoteka:Centro Popular de la Memoria 2.jpg\|image\|thumb\|250px\|Nekadašnja improvizirana zatvorenička lokacija u kojima su držani oteti ljevičari, danas memorijalni centar]]
	[[Datoteka:Madres-Fundadora-Oct2006.JPG\|desno\|mini\|250px\|Komemoracija u znak sjećanja na žrtve strahovlade]]		[[Datoteka:Madres-Fundadora-Oct2006.JPG\|desno\|mini\|250px\|Komemoracija u znak sjećanja na žrtve strahovlade]]
	'''Prljavi rat''' ([[španjolski]] '''Guerra Sucia''') odnosi se na [[državni terorizam]] u [[Argentina\|Argentini]] usmjeren protiv opozicije, nekoliko tisuća [[politička ljevica\|ljevičara]] i ljevičarskih [[militanti\|militanata]], [[revolucionar]]a, [[sindikat\|sindikalista]], studenata, novinara, [[marksizam\|marksista]] i gerilaca [[Juan Perón\|Juana Perona]]<ref>[http://www.aliciapatterson.org/APF0804/Gugliotta/Gugliotta.html Argentina’s Dirty War. Guy Gugliotta.]</ref> te simpatizera istih.<ref>[http://www.washingtonpost.com/wp-dyn/content/article/2010/02/10/AR2010021003662_2.html Orphaned in Argentina's dirty war, man is torn between two families. Washington Post. February 11, 2010.]</ref> Gerilske grupe [[Montoneros]] i [[Narodna revolucionarna vojska (Argentina)\|Narodna revolucionarna vojska]] (ERP) su bile glavne mete te kampanje.<ref name="elmundo.es">[http://www.elmundo.es/papel/hemeroteca/1995/05/04/mundo/40472.html El ex líder de los Montoneros entona un «mea culpa» parcial de su pasado], ''El Mundo'', May 4, 1995</ref><ref name="Cedema.org">{{~~cite book~~\|url=http://www.cedema.org/ver.php?id=2713 \|title=A 32 años de la caída en combate de Mario Roberto Santucho y la Dirección Histórica del PRT-ERP \|publisher=Cedema.org \|date= \|accessdate=2009-04-04}}</ref> Brutalnu "anti-komunističku" kampanju pokrenula je [[politička desnica\|desničarska]] [[vojna hunta\|vojna vlada]] diktatora [[Jorge Rafael Videla\|Jorgea Rafaela Vidala]] od [[24. ožujka]] [[1976.]] do povratka civilne vlasti u Argentini [[1983.]] Točna kronologija početka političke represije je još uvijek nejasna među nekim povjesničarima, pošto su sindikalisti bili meta atentata još 1973., a individualni slučajevi državnog nasilja protiv "Peronizma" i ljevice su se javljali još [[1950-ih]] ([[Bombardiranje Plaze de Mayo]]). [[Pokolj u Trelewu]] 1972., djelovanje Argentinske antikomunističke alijanse od 1973. i [[Isabel Martínez de Perón]]in "proglas o uništenju" ljevičarskih gerilaca tijekom [[Operativo Independencia]] 1975., su također predloženi kao datum početka "Prljavog rata".		'''Prljavi rat''' ([[španjolski]] '''Guerra Sucia''') odnosi se na [[državni terorizam]] u [[Argentina\|Argentini]] usmjeren protiv opozicije, nekoliko tisuća [[politička ljevica\|ljevičara]] i ljevičarskih [[militanti\|militanata]], [[revolucionar]]a, [[sindikat\|sindikalista]], studenata, novinara, [[marksizam\|marksista]] i gerilaca [[Juan Perón\|Juana Perona]]<ref>[http://www.aliciapatterson.org/APF0804/Gugliotta/Gugliotta.html Argentina’s Dirty War. Guy Gugliotta.]</ref> te simpatizera istih.<ref>[http://www.washingtonpost.com/wp-dyn/content/article/2010/02/10/AR2010021003662_2.html Orphaned in Argentina's dirty war, man is torn between two families. Washington Post. February 11, 2010.]</ref> Gerilske grupe [[Montoneros]] i [[Narodna revolucionarna vojska (Argentina)\|Narodna revolucionarna vojska]] (ERP) su bile glavne mete te kampanje.<ref name="elmundo.es">[http://www.elmundo.es/papel/hemeroteca/1995/05/04/mundo/40472.html El ex líder de los Montoneros entona un «mea culpa» parcial de su pasado], ''El Mundo'', May 4, 1995</ref><ref name="Cedema.org">{{Citiranje knjige\|url=http://www.cedema.org/ver.php?id=2713 \|title=A 32 años de la caída en combate de Mario Roberto Santucho y la Dirección Histórica del PRT-ERP \|publisher=Cedema.org \|date= \|accessdate=2009-04-04}}</ref> Brutalnu "anti-komunističku" kampanju pokrenula je [[politička desnica\|desničarska]] [[vojna hunta\|vojna vlada]] diktatora [[Jorge Rafael Videla\|Jorgea Rafaela Vidala]] od [[24. ožujka]] [[1976.]] do povratka civilne vlasti u Argentini [[1983.]] Točna kronologija početka političke represije je još uvijek nejasna među nekim povjesničarima, pošto su sindikalisti bili meta atentata još 1973., a individualni slučajevi državnog nasilja protiv "Peronizma" i ljevice su se javljali još [[1950-ih]] ([[Bombardiranje Plaze de Mayo]]). [[Pokolj u Trelewu]] 1972., djelovanje Argentinske antikomunističke alijanse od 1973. i [[Isabel Martínez de Perón]]in "proglas o uništenju" ljevičarskih gerilaca tijekom [[Operativo Independencia]] 1975., su također predloženi kao datum početka "Prljavog rata".

	Procjene o broju ubijenih i nestalih u tom razdoblju sežu od 9.000<ref>[http://www.guardian.co.uk/world/2009/apr/02/obituary-raul-alfonsin The Guardian, Thursday 2 April 2009]</ref> do 30.000.<ref>http://www.telegraph.co.uk/culture/3673470/Argentinas-dirty-war-the-museum-of-horrors.html</ref>		Procjene o broju ubijenih i nestalih u tom razdoblju sežu od 9.000<ref>[http://www.guardian.co.uk/world/2009/apr/02/obituary-raul-alfonsin The Guardian, Thursday 2 April 2009]</ref> do 30.000.<ref>http://www.telegraph.co.uk/culture/3673470/Argentinas-dirty-war-the-museum-of-horrors.html</ref>
Redak 8:		Redak 8:
	Biblos, Buenos Aires, 2003, 138 pp. {{ISBN\|950-786-386-9}}</ref> ali su ubrzo poražene.<ref>The healing of nations: the promise and limits of political forgiveness By Mark R. Amstutz. Page 250.</ref> Gerilci Fuerzas Armadas de Liberación (FAL) su u travnju 1969. izvršili napad na Campo de Mayo gdje su ukrali 100-injak pušaka od pješaštva "Patricios".<ref>Los 70, Violencia en la Argentina. Page 119. Ejército Argentino. (Círculo militar , 2001).</ref> S vremenom, gerilske grupe su se konsolidirale jer se FAR pridružio Montonerosu a FAP i FAL su apsorbirani u ERP. [[Jorge Ricardo Masetti]], vođa Narodne gerilske vojske (EGP), je prema nekim procjenama bio prvi čovjek koji je "nestao" u Prljavom ratu.<ref>[http://www.elortiba.byethost9.com/pdf/Masetti_presentacion.pdf Solicitan investigación sobre el destino de Jorge José Ricardo Masetti]</ref> 1970., jedan od vođa puča iz 1955., [[Pedro Eugenio Aramburu]], je otet od Montonerosa, u prvoj vojnoj ofenzivi.<ref>http://www.elhistoriador.com.ar/articulos/los_70/montoneros.php</ref>. Te godine, osnovan je i marsksistički pokret Narodna revolucionarna vojska (ERP).		Biblos, Buenos Aires, 2003, 138 pp. {{ISBN\|950-786-386-9}}</ref> ali su ubrzo poražene.<ref>The healing of nations: the promise and limits of political forgiveness By Mark R. Amstutz. Page 250.</ref> Gerilci Fuerzas Armadas de Liberación (FAL) su u travnju 1969. izvršili napad na Campo de Mayo gdje su ukrali 100-injak pušaka od pješaštva "Patricios".<ref>Los 70, Violencia en la Argentina. Page 119. Ejército Argentino. (Círculo militar , 2001).</ref> S vremenom, gerilske grupe su se konsolidirale jer se FAR pridružio Montonerosu a FAP i FAL su apsorbirani u ERP. [[Jorge Ricardo Masetti]], vođa Narodne gerilske vojske (EGP), je prema nekim procjenama bio prvi čovjek koji je "nestao" u Prljavom ratu.<ref>[http://www.elortiba.byethost9.com/pdf/Masetti_presentacion.pdf Solicitan investigación sobre el destino de Jorge José Ricardo Masetti]</ref> 1970., jedan od vođa puča iz 1955., [[Pedro Eugenio Aramburu]], je otet od Montonerosa, u prvoj vojnoj ofenzivi.<ref>http://www.elhistoriador.com.ar/articulos/los_70/montoneros.php</ref>. Te godine, osnovan je i marsksistički pokret Narodna revolucionarna vojska (ERP).

	Ranih 1970-ih, visoki vojni i policijski dužnosnici su oteti i ubijeni u gotovo tjednim racijama ljevičarskih militanata.<ref>{{~~cite book~~\|url=http://books.google.ca/books?id=JAz4lv4QLZMC&pg=PA228&lpg=PA228&dq=by+the+late+sixties+and+early+seventies+high+ranking+members+of+the+military&source=bl&ots=qZCfECCb1C&sig=G7Dzx-zr6YOElMF8c0d_cL3Dups&hl=en&ei=_YmzScn4B4KqsAOH3tWSAQ&sa=X&oi=book_result&resnum=1&ct=result \|title=Child Survival: Anthropological Perspectives on the Treatment and Maltreatment of Children, Nancy Scheper-Hughes, p. 228, Springer, 1987 \|publisher=Books.google.ca \|date= \|accessdate=2009-04-04}}</ref> Ekstremna ljevica je također bila uključena u bombardiranje i uništavanje velikog broja zgrada u 1970-ima, uglavnom vojnim i policijskim lokacijama<ref>[http://books.google.ca/books?id=b8k4rEPvq_8C&pg=PA202&dq Encyclopedia of Modern Worldwide Extremists and Extremist Groups. Page 202. By Stephen E. Atkins. Greenwood Press 2004.]</ref><ref>[http://news.google.com/newspapers?id=Q08xAAAAIBAJ&sjid=y6EFAAAAIBAJ&pg=1758,2957024&dq= 18 killed in Argentina after bombing. The Montreal Gazette. November 11,1976.]</ref>. No katkad su meta bili i nevladini objekti, kao što je Sheraton hotel u [[Buenos Aires]]u, koji je bombardiran 1972.<ref>[http://news.google.com/newspapers?id=Z94QAAAAIBAJ&sjid=yosDAAAAIBAJ&pg=7258,1915009&dq The Free-Lance Star - 17 October 1972]</ref>		Ranih 1970-ih, visoki vojni i policijski dužnosnici su oteti i ubijeni u gotovo tjednim racijama ljevičarskih militanata.<ref>{{Citiranje knjige\|url=http://books.google.ca/books?id=JAz4lv4QLZMC&pg=PA228&lpg=PA228&dq=by+the+late+sixties+and+early+seventies+high+ranking+members+of+the+military&source=bl&ots=qZCfECCb1C&sig=G7Dzx-zr6YOElMF8c0d_cL3Dups&hl=en&ei=_YmzScn4B4KqsAOH3tWSAQ&sa=X&oi=book_result&resnum=1&ct=result \|title=Child Survival: Anthropological Perspectives on the Treatment and Maltreatment of Children, Nancy Scheper-Hughes, p. 228, Springer, 1987 \|publisher=Books.google.ca \|date= \|accessdate=2009-04-04}}</ref> Ekstremna ljevica je također bila uključena u bombardiranje i uništavanje velikog broja zgrada u 1970-ima, uglavnom vojnim i policijskim lokacijama<ref>[http://books.google.ca/books?id=b8k4rEPvq_8C&pg=PA202&dq Encyclopedia of Modern Worldwide Extremists and Extremist Groups. Page 202. By Stephen E. Atkins. Greenwood Press 2004.]</ref><ref>[http://news.google.com/newspapers?id=Q08xAAAAIBAJ&sjid=y6EFAAAAIBAJ&pg=1758,2957024&dq= 18 killed in Argentina after bombing. The Montreal Gazette. November 11,1976.]</ref>. No katkad su meta bili i nevladini objekti, kao što je Sheraton hotel u [[Buenos Aires]]u, koji je bombardiran 1972.<ref>[http://news.google.com/newspapers?id=Z94QAAAAIBAJ&sjid=yosDAAAAIBAJ&pg=7258,1915009&dq The Free-Lance Star - 17 October 1972]</ref>

	1973., kako se Juan Perón vratio iz egzila, [[pokolj u Ezeizu]] je označio kraj saveza lijevih i desnih frakcija "Peronizma". 1974., Perón je povukao svoju potporu Montonerosu mahom prije svoje smrti, a ekstremno desničarska [[paravojna postrojba]] Argentinska antikomunistička alijansa se pojavila tijekom predsjedništva njegove udovice. Pojačala se oružana bitka, tako da je 1975. Isabel Martínez de Perón potpisala broj uredbi prema kojima se vojsci i policiji daje slobodna ruka u "uništenju" ljevičarske subverzivnosti, poglavito oružane aktivnosti ERP-a u provinciji Tucumán. Martínez de Perón je protjerana 1976. Od te godine do 1981., vojna hunta Videla (a nakon njega [[Roberto Eduardo Viola\|Roberto Viola]] i [[Leopoldo Fortunato Galtieri\|Leopold Galtieri]] su samo nastavili sa istom politikom) je bila odgovorna za nezakonita uhićivanja, mučenja, ubijanja i nestajanje tisuće ljudi, poglavito sindikalista, studenata i aktivisa, čak i nakon što su interno potvrdili da je oružani otpor, javno opravdanje za njihove postupke, bio eliminiran. Videlova diktatura je nazvala svoj sustavni progon argentinskih građana "procesom narodne reorganizacije". Argentinske sigurnosne službe i brigade smrti su radile zajedno sa ostalim južnoameričkim diktaturama u okviru [[Operacija Kondor\|Operacije Kondor]].		1973., kako se Juan Perón vratio iz egzila, [[pokolj u Ezeizu]] je označio kraj saveza lijevih i desnih frakcija "Peronizma". 1974., Perón je povukao svoju potporu Montonerosu mahom prije svoje smrti, a ekstremno desničarska [[paravojna postrojba]] Argentinska antikomunistička alijansa se pojavila tijekom predsjedništva njegove udovice. Pojačala se oružana bitka, tako da je 1975. Isabel Martínez de Perón potpisala broj uredbi prema kojima se vojsci i policiji daje slobodna ruka u "uništenju" ljevičarske subverzivnosti, poglavito oružane aktivnosti ERP-a u provinciji Tucumán. Martínez de Perón je protjerana 1976. Od te godine do 1981., vojna hunta Videla (a nakon njega [[Roberto Eduardo Viola\|Roberto Viola]] i [[Leopoldo Fortunato Galtieri\|Leopold Galtieri]] su samo nastavili sa istom politikom) je bila odgovorna za nezakonita uhićivanja, mučenja, ubijanja i nestajanje tisuće ljudi, poglavito sindikalista, studenata i aktivisa, čak i nakon što su interno potvrdili da je oružani otpor, javno opravdanje za njihove postupke, bio eliminiran. Videlova diktatura je nazvala svoj sustavni progon argentinskih građana "procesom narodne reorganizacije". Argentinske sigurnosne službe i brigade smrti su radile zajedno sa ostalim južnoameričkim diktaturama u okviru [[Operacija Kondor\|Operacije Kondor]].

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-09-21T20:56:54Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[Datoteka:Centro Popular de la Memoria 2.jpg|image|thumb|250px|Nekadašnja improvizirana zatvorenička lokacija u kojima su držani oteti ljevičari, danas memorijalni centar]]
[[Datoteka:Madres-Fundadora-Oct2006.JPG|desno|mini|250px|Komemoracija u znak sjećanja na žrtve strahovlade]]
'''Prljavi rat''' ([[španjolski]] '''Guerra Sucia''') odnosi se na [[državni terorizam]] u [[Argentina|Argentini]] usmjeren protiv opozicije, nekoliko tisuća [[politička ljevica|ljevičara]] i ljevičarskih [[militanti|militanata]], [[revolucionar]]a, [[sindikat|sindikalista]], studenata, novinara, [[marksizam|marksista]] i gerilaca [[Juan Perón|Juana Perona]]<ref>[http://www.aliciapatterson.org/APF0804/Gugliotta/Gugliotta.html Argentina’s Dirty War. Guy Gugliotta.]</ref> te simpatizera istih.<ref>[http://www.washingtonpost.com/wp-dyn/content/article/2010/02/10/AR2010021003662_2.html Orphaned in Argentina's dirty war, man is torn between two families. Washington Post. February 11, 2010.]</ref> Gerilske grupe [[Montoneros]] i [[Narodna revolucionarna vojska (Argentina)|Narodna revolucionarna vojska]] (ERP) su bile glavne mete te kampanje.<ref name="elmundo.es">[http://www.elmundo.es/papel/hemeroteca/1995/05/04/mundo/40472.html El ex líder de los Montoneros entona un «mea culpa» parcial de su pasado], ''El Mundo'', May 4, 1995</ref><ref name="Cedema.org">{{cite book|url=http://www.cedema.org/ver.php?id=2713 |title=A 32 años de la caída en combate de Mario Roberto Santucho y la Dirección Histórica del PRT-ERP |publisher=Cedema.org |date= |accessdate=2009-04-04}}</ref> Brutalnu "anti-komunističku" kampanju pokrenula je [[politička desnica|desničarska]] [[vojna hunta|vojna vlada]] diktatora [[Jorge Rafael Videla|Jorgea Rafaela Vidala]] od [[24. ožujka]] [[1976.]] do povratka civilne vlasti u Argentini [[1983.]] Točna kronologija početka političke represije je još uvijek nejasna među nekim povjesničarima, pošto su sindikalisti bili meta atentata još 1973., a individualni slučajevi državnog nasilja protiv "Peronizma" i ljevice su se javljali još [[1950-ih]] ([[Bombardiranje Plaze de Mayo]]). [[Pokolj u Trelewu]] 1972., djelovanje Argentinske antikomunističke alijanse od 1973. i [[Isabel Martínez de Perón]]in "proglas o uništenju" ljevičarskih gerilaca tijekom [[Operativo Independencia]] 1975., su također predloženi kao datum početka "Prljavog rata".

Procjene o broju ubijenih i nestalih u tom razdoblju sežu od 9.000<ref>[http://www.guardian.co.uk/world/2009/apr/02/obituary-raul-alfonsin The Guardian, Thursday 2 April 2009]</ref> do 30.000.<ref>http://www.telegraph.co.uk/culture/3673470/Argentinas-dirty-war-the-museum-of-horrors.html</ref>
==Kronologija==
[[1955.]], nakon dva neuspješna pokušaja, proveden je uspješni puč protiv Juana Peróna i njegove demokratski izabrane ljevičarske vlade, što je dovelo do zabrane "Peronizma" od vojne hunte.<ref>https://www.webcitation.org/query?id=1256529066865850&url=www.geocities.com/nuevajotape/4161.doc</ref> Pokret otpora počeo se organizirati nakon preuzimanja vlade, na radnim mjestima i sindikatima. S vremenom, kako je djelomično vraćena demokratska sloboda ali nisu poštivana obećanja o političkim slobodama "Peronizma", pojavile su se gerilske grupe u 1960-ima,<ref>Salas, Ernesto, Uturuncos. El origen de la guerrilla peronista
Biblos, Buenos Aires, 2003, 138 pp. {{ISBN|950-786-386-9}}</ref> ali su ubrzo poražene.<ref>The healing of nations: the promise and limits of political forgiveness By Mark R. Amstutz. Page 250.</ref> Gerilci Fuerzas Armadas de Liberación (FAL) su u travnju 1969. izvršili napad na Campo de Mayo gdje su ukrali 100-injak pušaka od pješaštva "Patricios".<ref>Los 70, Violencia en la Argentina. Page 119. Ejército Argentino. (Círculo militar , 2001).</ref> S vremenom, gerilske grupe su se konsolidirale jer se FAR pridružio Montonerosu a FAP i FAL su apsorbirani u ERP. [[Jorge Ricardo Masetti]], vođa Narodne gerilske vojske (EGP), je prema nekim procjenama bio prvi čovjek koji je "nestao" u Prljavom ratu.<ref>[http://www.elortiba.byethost9.com/pdf/Masetti_presentacion.pdf Solicitan investigación sobre el destino de Jorge José Ricardo Masetti]</ref> 1970., jedan od vođa puča iz 1955., [[Pedro Eugenio Aramburu]], je otet od Montonerosa, u prvoj vojnoj ofenzivi.<ref>http://www.elhistoriador.com.ar/articulos/los_70/montoneros.php</ref>. Te godine, osnovan je i marsksistički pokret Narodna revolucionarna vojska (ERP).

Ranih 1970-ih, visoki vojni i policijski dužnosnici su oteti i ubijeni u gotovo tjednim racijama ljevičarskih militanata.<ref>{{cite book|url=http://books.google.ca/books?id=JAz4lv4QLZMC&pg=PA228&lpg=PA228&dq=by+the+late+sixties+and+early+seventies+high+ranking+members+of+the+military&source=bl&ots=qZCfECCb1C&sig=G7Dzx-zr6YOElMF8c0d_cL3Dups&hl=en&ei=_YmzScn4B4KqsAOH3tWSAQ&sa=X&oi=book_result&resnum=1&ct=result |title=Child Survival: Anthropological Perspectives on the Treatment and Maltreatment of Children, Nancy Scheper-Hughes, p. 228, Springer, 1987 |publisher=Books.google.ca |date= |accessdate=2009-04-04}}</ref> Ekstremna ljevica je također bila uključena u bombardiranje i uništavanje velikog broja zgrada u 1970-ima, uglavnom vojnim i policijskim lokacijama<ref>[http://books.google.ca/books?id=b8k4rEPvq_8C&pg=PA202&dq Encyclopedia of Modern Worldwide Extremists and Extremist Groups. Page 202. By Stephen E. Atkins. Greenwood Press 2004.]</ref><ref>[http://news.google.com/newspapers?id=Q08xAAAAIBAJ&sjid=y6EFAAAAIBAJ&pg=1758,2957024&dq= 18 killed in Argentina after bombing. The Montreal Gazette. November 11,1976.]</ref>. No katkad su meta bili i nevladini objekti, kao što je Sheraton hotel u [[Buenos Aires]]u, koji je bombardiran 1972.<ref>[http://news.google.com/newspapers?id=Z94QAAAAIBAJ&sjid=yosDAAAAIBAJ&pg=7258,1915009&dq The Free-Lance Star - 17 October 1972]</ref>

1973., kako se Juan Perón vratio iz egzila, [[pokolj u Ezeizu]] je označio kraj saveza lijevih i desnih frakcija "Peronizma". 1974., Perón je povukao svoju potporu Montonerosu mahom prije svoje smrti, a ekstremno desničarska [[paravojna postrojba]] Argentinska antikomunistička alijansa se pojavila tijekom predsjedništva njegove udovice. Pojačala se oružana bitka, tako da je 1975. Isabel Martínez de Perón potpisala broj uredbi prema kojima se vojsci i policiji daje slobodna ruka u "uništenju" ljevičarske subverzivnosti, poglavito oružane aktivnosti ERP-a u provinciji Tucumán. Martínez de Perón je protjerana 1976. Od te godine do 1981., vojna hunta Videla (a nakon njega [[Roberto Eduardo Viola|Roberto Viola]] i [[Leopoldo Fortunato Galtieri|Leopold Galtieri]] su samo nastavili sa istom politikom) je bila odgovorna za nezakonita uhićivanja, mučenja, ubijanja i nestajanje tisuće ljudi, poglavito sindikalista, studenata i aktivisa, čak i nakon što su interno potvrdili da je oružani otpor, javno opravdanje za njihove postupke, bio eliminiran. Videlova diktatura je nazvala svoj sustavni progon argentinskih građana "procesom narodne reorganizacije". Argentinske sigurnosne službe i brigade smrti su radile zajedno sa ostalim južnoameričkim diktaturama u okviru [[Operacija Kondor|Operacije Kondor]].
==Zločini==
Određeni ljevičari su oteti ili nepravomoćno uhićeni, odvedeni u tajne, improvizirane, katkad čak i podzemne [[sabirni logor|sabirne logore]] gdje su ih Videlovi vojnici ispitivali, mučili i ubijali. Čak su i bebe, koje su rodile zatvorene žene, ostale u tim zatočeničkim centrima, za koje se procjenjuje da ih je bilo 350 diljem Argentine,<ref>[http://www.trial-ch.org/index.php?id=945&L=5 TRIAL: Argentina], "''In Argentina, a system of extreme repression was mounted against opposition movements as borne out by executions, the practice of torture and enforced disappearances. Around 350 detention centres were set up throughout the country. One of the most ill renowned was known as La Perla and held between 1500 to 2000 prisoners. One of the smallest ones was located in the basement of the Galerias Pacifico in Buenos Aires. Whilst clients strolled around shopping, people were being tortured a few floors below them!''"</ref> u obliku zatvora, logora ili podruma. Većina žrtava su prema istažnoj komisiji bili nenaoružani gerilci ili aktivisti, među njima i francuske opatice [[Leonie Duquet]] i [[Alice Domon]]. [[Alicia Partnoy]], studentica i aktivistkinja "Pokreta mladeži Peronizma", uhićena je u svojem domu i odvedena od svoje 2-godišnje kćeri 12. siječnja 1977. Vojska ju je odvela u logor "[[Mala škola]]" gdje je preko tri mjeseca morala nositi povez na očima dok su je držali u neljudskim uvjetima, mučili i zlostavljali, da bi potom dvije godine provela u zatvorima bez podignute optužnice, prije nego je pobjegla u [[SAD]].<ref>{{Cite news |first=R. D. |last=Pohl |title=ARGENTINE AUTHOR TELLS HER REAL-LIFE HORROR STORY |url=http://nl.newsbank.com/nl-search/we/Archives?p_product=BN&p_theme=bn&p_action=search&p_maxdocs=200&p_topdoc=1&p_text_direct-0=0EAF9650959BD72B&p_field_direct-0=document_id&p_perpage=10&p_sort=YMD_date:D&s_trackval=GooglePM |work=Buffalo News |date=4 October, 1992 |accessdate=27 March 2009}}</ref>

Stotine otetih muškaraca je strijeljala brigada smrti diljem zemlje. [[13. prosinca]] 1976., 22 osobe su strijeljane u gradu [[Margarita Belén]].<ref>Argentina, Uruguay & Paraguay (Lonely Planet, 1992). Page 208. By Wayne Bernhardson & María Massolo</ref> [[Adolfo Pérez Esquivel]], aktivist za [[ljudska prava]], je uhićen i mučen 14 mjeseci u logoru. No preživio je i kasnije je dobio [[Nobelova nagrada|Nobelovu nagradu]] za obranu ljudskih prava u Argentini.

[[Ramón Camps]] je časopisu [[Clarín]] 1984. izjavio da je organizirao 5,000 otmica i koristio mučenje kao metodu ispitivanja, te da je opravdavao odvajanje beba od zatvorenica jer "subverzivni roditelji odgajaju subverzivnu djecu".<ref name="terra">Terra Actualidad, 18 March 2006. [http://www.terra.com.ar/canales/politica/134/134722.html Ramón Camps: el peor de todos].</ref> Jedan od najbizarnijih detalja smaknuća su navodni "letovi smrti", u kojima su zatvorenici bacani živi iz letećih aviona.<ref>[http://edition.cnn.com/2010/WORLD/americas/05/07/argentina.death.flight.pilot/index.html?fbid=qKHmm1FLowO 'Death flights' suspect returned to Argentina], [[CNN]]. 2010-06-29. Preuzeto 19-07-2010.</ref>

Nakon što je u 1982. u predgrađu [[Buenos Aires]]a pronađena prva masovna grobnica sa 440 tijela "nestalih" protivnika hunte, najavljene su istrage i suđenja.<ref>[[Ivo Goldstein]]; "'''Hrvatska - Europa - Svijet: Kronologija'''" (godina 1983.). Novi Liber, Zagreb, 1996. {{ISBN|953-6045-12-5}}</ref> Procjene [[popis smrtnosti po ratovima i katastrofama|smrtnosti žrtava]] u razdoblju od 1976. do 1983. sežu od 9.000 do 30.000.
==Suđenja==
[[Amnesty International]] je 1979. objavio da je oko 15,000 osoba nestalo, oteto, mučeno i vjerojatno ubijeno, dok su argentinski aktivisti za ljudska prava naveli da je broj nestalih vjerojatno oko 12,000<ref>[http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,947405,00.html Argentina: In Search of the Disappeared]</ref>. Dokumenti pronađeni 2006. otkrivaju da su 1978. [[čile]]anski agenti u Argentini izvjestili da je argentinska vojska imala 22.000 interno dokumentiranih slučajeva o ubojstvima i otmicama.<ref>http://www.gwu.edu/~nsarchiv/NSAEBB/NSAEBB185/full%20%5BReport%20on%20Argentina%20disappeared%5D.pdf</ref> Oko 8,600 nestalih i otetih zatvorenika u obliku PEN-a ("Poder Ejecutivo Nacional") je naposlijetku oslobođeno zbog međunarodnog pritiska.

[[Raúl Alfonsín]] i njegova vlada preuzeli su vlast 1983. i krenuli sa procesuiranjem tih zločina, što je dovelo do slučaja bez presedana u Južnoj Americi - suđenje vojnoj hunti. Osnovano je i “Narodno povjerenstvo za nestale osobe (CONADEP)” kako bi se istražila i razjasnila sudbina tisuće nestalih ljudi. Videla i [[Eduardo Massera]], bivši zapovjednik mornarice, su [[1985.]] godine bili osuđeni na doživotne zatvore zbog kršenja [[ljudska prava|ljudskih prava]]. General Videla je bio u kućnom pritvoru zbog optužbi da je umješan u otmice djece. Admiral Massera je također bio u kućnom pritvoru zbog optužbi da je bio umješan u otmice građana, no nakon što je 2002. godine preživio moždani udar sud je dosudio da nije sposoban pratiti suđenje te je pušten. Videla je 1985. godine osuđen zbog ubojstva 66 osoba, mučenja 93 osobe i nezakonitog zatvaranja više od 300 osoba. Massera je tada bio osuđen zbog tri ubojstva, mučenja 12 osoba i nezakonitog zatvaranja 93 osobe. Pomilovanja koja je 1990. godine dodijelio bivši predsjednik [[Carlos Menem]], kako bi "zaključio sa tamnom stranom argentinske prošlosti", proglašena su 2006. protuustavnima te su optuženici vraćeni u zatvor.<ref>[http://www.nacional.hr/clanak/33833/ukinuta-pomilovanja-clanovima-vojne-hunte Ukinuta pomilovanja članovima vojne hunte], [[Nacional]], 2007-04-26</ref>

Sveukupno je 99 argentinskih službenika optuženo za genocid. 2000. je jedan od njih, [[Ricardo Miguel Cavallo]], uhićen u [[Cancun]]u.<ref>Jan McGirk, [http://www.independent.co.uk/news/world/americas/argentine-dirty-war-torturer-tries-to-escape-genocide-trial-in-spain-699357.html Argentine 'dirty war torturer' tries to escape genocide trial in Spain], Independent, 2000-09-14</ref> [[Adolfo Scilingo]], bivši službenik mornarice, je na sudu u [[Španjolska|Španjolskoj]] proglašen krivim za zločin protiv čovjčnosti te osuđen na 640 godina zatvora.<ref name=BBC-2005-04-19>Staff. [http://news.bbc.co.uk/1/hi/world/europe/4460871.stm 'Dirty war' officer found guilty], BBC, 19 April 2005.</ref> Argentinski je sud osudio zločine vojne diktature tog razdoblja te ih označio kao [[zločin protiv čovječnosti]] i kao [[genocid]].<ref name="genocidio">[[La Nación]], 19 September 2006. [http://www.lanacion.com.ar/841762 Condenaron a Etchecolatz a reclusión perpetua].</ref>
== Filmske adaptacije slučaja ==
*''[[Službena priča (1985)|Službena priča]]'' (1985).
*[[Noć olovaka]] (1986).<ref>http://www.imdb.com/title/tt0193355/</ref>
*''Olympic Garage'' (1999).
*''[[Kamčatka (film)|Kamčatka]]'' (2002).
*''[[Cautiva]]'' (2003).
*''[[Imagining Argentina (film)|Imagining Argentina]]'' (2003).
*''[[Kronika bijega]]'' (2006).
*''The Disappeared'' (2007).<ref>http://www.thedisappearedmovie.com</ref>
*Los Escuadrones De La Muerte (Brigada smrti), (knjiga i film)<ref>http://www.mefeedia.com/entry/2926696/ {{ISBN|950072684X}}</ref>
*[[Nuestros Desaparecidos]] (2008)<ref>http://www.ourdisappeared.com</ref>
==Izvori==
{{izvori}}
==Vanjske poveznice ==
{{commons|Category:Dirty War in Argentina}}
*[http://www.nacional.hr/clanak/24027/argentina-otvara-tajne-arhive-vojne-hunte Argentina otvara tajne arhive vojne hunte]
*[http://edition.cnn.com/2009/WORLD/americas/11/17/argentina.dirty.war/index.html Članak o 'Prljavom ratu'] CNN

[[Kategorija:Povijest Argentine]]
[[Kategorija:Hladni rat]]
[[Kategorija:Genocidi]]

[[zh:骯髒戰爭]]