Prirodnina - Povijest promjena

Suradnik10: inačica bez komesara

2025-07-01T22:36:53Z

inačica bez komesara

←Starija inačica		Inačica od 1. srpanj 2025. u 22:36
Redak 1:		Redak 1:
	~~{{NPOV/kriteriji\|autor=Kumordinar Žorž}}~~
	'''Prirodnina''' je koji je oznaka za [[proizvod]]e [[priroda\|prirode]]. [[Ivan Kukuljević Sakcinski]] prvi je u hrvatskom jeziku uporabio tu riječ u djelu ''Glasoviti Hrvati prošlih vjekova'' iz 1886. godine. U časopisu [[Polimeri\|Polimerima]] prvi je put uporabljen 2003. godine u članku [[Igor Čatić\|Igora Čatića]] ''Zašto je moguć korjenit razvoj materijala, a samo inovativni proizvodnih postupaka i proizvoda''. Zakon o zaštiti prirode Republike Hrvatske iz 2003. definira prirodninu kao svaku izvornu sastavnicu prirode (npr. biljku, životinju, mineral, fosil, vodu, tlo i ino). Uobičajeno se prirodninu naziva sirovinom, prirodnom neprerađenom tvari. Prirodnina je jedan od tri pojma koja su potrebna za proširenu [[sistematizacija\|sistematizaciju]] [[polimer]]a. Druga dva pojma su [[uzgojina]] i [[sintezina]].<ref name="Rogić, Čatić">[https://hrcak.srce.hr/25533 Polimeri 29 (2008) 1] Ana Rogić, Igor Čatić: ''Novi pristup sistematizaciji polimera'', srpanj 2008., str. 38. (pristupljeno 10. studenoga 2018.)</ref>		'''Prirodnina''' je koji je oznaka za [[proizvod]]e [[priroda\|prirode]]. [[Ivan Kukuljević Sakcinski]] prvi je u hrvatskom jeziku uporabio tu riječ u djelu ''Glasoviti Hrvati prošlih vjekova'' iz 1886. godine. U časopisu [[Polimeri\|Polimerima]] prvi je put uporabljen 2003. godine u članku [[Igor Čatić\|Igora Čatića]] ''Zašto je moguć korjenit razvoj materijala, a samo inovativni proizvodnih postupaka i proizvoda''. Zakon o zaštiti prirode Republike Hrvatske iz 2003. definira prirodninu kao svaku izvornu sastavnicu prirode (npr. biljku, životinju, mineral, fosil, vodu, tlo i ino). Uobičajeno se prirodninu naziva sirovinom, prirodnom neprerađenom tvari. Prirodnina je jedan od tri pojma koja su potrebna za proširenu [[sistematizacija\|sistematizaciju]] [[polimer]]a. Druga dva pojma su [[uzgojina]] i [[sintezina]].<ref name="Rogić, Čatić">[https://hrcak.srce.hr/25533 Polimeri 29 (2008) 1] Ana Rogić, Igor Čatić: ''Novi pristup sistematizaciji polimera'', srpanj 2008., str. 38. (pristupljeno 10. studenoga 2018.)</ref>
	To je zbog uvođenja kriterija podrijetla osnove kao ulaza u proces te tako prirodnine ili uzgojine omogućuju preciznije podijeliti polimere. Razlog je što klasični kriterij podjele polimera posljedicom je kulturologijske raščlambe uporabe uzgojina za plastiku i gorivo. Odnosno, neko tehničko rješenje procijenjeno je po društvenom kriteriju. Takva podjela na prirodne i sintetske, a prirodni mogu biti nemodificirani i modificirani jest neprecizna i potrebno ju je napustiti. Podjelom prema podrijetlu osnove na ulazu u proces moguće je razlikovati modificirane polimere i sintetske polimere.<ref name="Rogić, Čatić"/>		To je zbog uvođenja kriterija podrijetla osnove kao ulaza u proces te tako prirodnine ili uzgojine omogućuju preciznije podijeliti polimere. Razlog je što klasični kriterij podjele polimera posljedicom je kulturologijske raščlambe uporabe uzgojina za plastiku i gorivo. Odnosno, neko tehničko rješenje procijenjeno je po društvenom kriteriju. Takva podjela na prirodne i sintetske, a prirodni mogu biti nemodificirani i modificirani jest neprecizna i potrebno ju je napustiti. Podjelom prema podrijetlu osnove na ulazu u proces moguće je razlikovati modificirane polimere i sintetske polimere.<ref name="Rogić, Čatić"/>

WikiSysop: bnz

2022-04-12T01:01:38Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 12. travanj 2022. u 01:01
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Prirodnina'''-->~~{{NPOV/kriteriji\|autor=Kumordinar Žorž}}		{{NPOV/kriteriji\|autor=Kumordinar Žorž}}
	'''Prirodnina''' je koji je oznaka za [[proizvod]]e [[priroda\|prirode]]. [[Ivan Kukuljević Sakcinski]] prvi je u hrvatskom jeziku uporabio tu riječ u djelu ''Glasoviti Hrvati prošlih vjekova'' iz 1886. godine. U časopisu [[Polimeri\|Polimerima]] prvi je put uporabljen 2003. godine u članku [[Igor Čatić\|Igora Čatića]] ''Zašto je moguć korjenit razvoj materijala, a samo inovativni proizvodnih postupaka i proizvoda''. Zakon o zaštiti prirode Republike Hrvatske iz 2003. definira prirodninu kao svaku izvornu sastavnicu prirode (npr. biljku, životinju, mineral, fosil, vodu, tlo i ino). Uobičajeno se prirodninu naziva sirovinom, prirodnom neprerađenom tvari. Prirodnina je jedan od tri pojma koja su potrebna za proširenu [[sistematizacija\|sistematizaciju]] [[polimer]]a. Druga dva pojma su [[uzgojina]] i [[sintezina]].<ref name="Rogić, Čatić">[https://hrcak.srce.hr/25533 Polimeri 29 (2008) 1] Ana Rogić, Igor Čatić: ''Novi pristup sistematizaciji polimera'', srpanj 2008., str. 38. (pristupljeno 10. studenoga 2018.)</ref>		'''Prirodnina''' je koji je oznaka za [[proizvod]]e [[priroda\|prirode]]. [[Ivan Kukuljević Sakcinski]] prvi je u hrvatskom jeziku uporabio tu riječ u djelu ''Glasoviti Hrvati prošlih vjekova'' iz 1886. godine. U časopisu [[Polimeri\|Polimerima]] prvi je put uporabljen 2003. godine u članku [[Igor Čatić\|Igora Čatića]] ''Zašto je moguć korjenit razvoj materijala, a samo inovativni proizvodnih postupaka i proizvoda''. Zakon o zaštiti prirode Republike Hrvatske iz 2003. definira prirodninu kao svaku izvornu sastavnicu prirode (npr. biljku, životinju, mineral, fosil, vodu, tlo i ino). Uobičajeno se prirodninu naziva sirovinom, prirodnom neprerađenom tvari. Prirodnina je jedan od tri pojma koja su potrebna za proširenu [[sistematizacija\|sistematizaciju]] [[polimer]]a. Druga dva pojma su [[uzgojina]] i [[sintezina]].<ref name="Rogić, Čatić">[https://hrcak.srce.hr/25533 Polimeri 29 (2008) 1] Ana Rogić, Igor Čatić: ''Novi pristup sistematizaciji polimera'', srpanj 2008., str. 38. (pristupljeno 10. studenoga 2018.)</ref>
	To je zbog uvođenja kriterija podrijetla osnove kao ulaza u proces te tako prirodnine ili uzgojine omogućuju preciznije podijeliti polimere. Razlog je što klasični kriterij podjele polimera posljedicom je kulturologijske raščlambe uporabe uzgojina za plastiku i gorivo. Odnosno, neko tehničko rješenje procijenjeno je po društvenom kriteriju. Takva podjela na prirodne i sintetske, a prirodni mogu biti nemodificirani i modificirani jest neprecizna i potrebno ju je napustiti. Podjelom prema podrijetlu osnove na ulazu u proces moguće je razlikovati modificirane polimere i sintetske polimere.<ref name="Rogić, Čatić"/>		To je zbog uvođenja kriterija podrijetla osnove kao ulaza u proces te tako prirodnine ili uzgojine omogućuju preciznije podijeliti polimere. Razlog je što klasični kriterij podjele polimera posljedicom je kulturologijske raščlambe uporabe uzgojina za plastiku i gorivo. Odnosno, neko tehničko rješenje procijenjeno je po društvenom kriteriju. Takva podjela na prirodne i sintetske, a prirodni mogu biti nemodificirani i modificirani jest neprecizna i potrebno ju je napustiti. Podjelom prema podrijetlu osnove na ulazu u proces moguće je razlikovati modificirane polimere i sintetske polimere.<ref name="Rogić, Čatić"/>

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-11-02T04:35:11Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{NPOV/kriteriji|autor=Kumordinar Žorž}}
'''Prirodnina''' je koji je oznaka za [[proizvod]]e [[priroda|prirode]]. [[Ivan Kukuljević Sakcinski]] prvi je u hrvatskom jeziku uporabio tu riječ u djelu ''Glasoviti Hrvati prošlih vjekova'' iz 1886. godine. U časopisu [[Polimeri|Polimerima]] prvi je put uporabljen 2003. godine u članku [[Igor Čatić|Igora Čatića]] ''Zašto je moguć korjenit razvoj materijala, a samo inovativni proizvodnih postupaka i proizvoda''. Zakon o zaštiti prirode Republike Hrvatske iz 2003. definira prirodninu kao svaku izvornu sastavnicu prirode (npr. biljku, životinju, mineral, fosil, vodu, tlo i ino). Uobičajeno se prirodninu naziva sirovinom, prirodnom neprerađenom tvari. Prirodnina je jedan od tri pojma koja su potrebna za proširenu [[sistematizacija|sistematizaciju]] [[polimer]]a. Druga dva pojma su [[uzgojina]] i [[sintezina]].<ref name="Rogić, Čatić">[https://hrcak.srce.hr/25533 Polimeri 29 (2008) 1] Ana Rogić, Igor Čatić: ''Novi pristup sistematizaciji polimera'', srpanj 2008., str. 38. (pristupljeno 10. studenoga 2018.)</ref>
To je zbog uvođenja kriterija podrijetla osnove kao ulaza u proces te tako prirodnine ili uzgojine omogućuju preciznije podijeliti polimere. Razlog je što klasični kriterij podjele polimera posljedicom je kulturologijske raščlambe uporabe uzgojina za plastiku i gorivo. Odnosno, neko tehničko rješenje procijenjeno je po društvenom kriteriju. Takva podjela na prirodne i sintetske, a prirodni mogu biti nemodificirani i modificirani jest neprecizna i potrebno ju je napustiti. Podjelom prema podrijetlu osnove na ulazu u proces moguće je razlikovati modificirane polimere i sintetske polimere.<ref name="Rogić, Čatić"/>

== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Proizvodnja]]