Suradnik10: Zamjena teksta - '{{Portal Hrvatska}}' u ''

2026-01-14T00:25:18Z

Zamjena teksta - '{{Portal Hrvatska}}' u ''

←Starija inačica		Inačica od 14. siječanj 2026. u 00:25
Redak 101:		Redak 101:
	{{Primošten}}		{{Primošten}}
	{{GiO ŠKŽ}}		{{GiO ŠKŽ}}
	~~{{Portal Hrvatska}}~~

	[[Kategorija:Primošten]]		[[Kategorija:Primošten]]

WikiSysop: bnz

2022-04-12T00:37:20Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 12. travanj 2022. u 00:37
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Primošten'''-->~~{{Infookvir općina		{{Infookvir općina
	\| ime = Primošten		\| ime = Primošten
	\| grb = Primošten (grb).gif		\| grb = Primošten (grb).gif

WikiSysop: no summary specified

2021-11-03T03:46:50Z

no summary specified

←Starija inačica		Inačica od 3. studeni 2021. u 03:46
Redak 94:		Redak 94:

	== Vanjske poveznice ==		== Vanjske poveznice ==
	~~{{commonscat\|Primošten}}~~
	* http://www.primosten.hr/		* http://www.primosten.hr/
	* [http://www.opcinaprimosten.t-com.hr/ Službena stranica Općine Primošten]		* [http://www.opcinaprimosten.t-com.hr/ Službena stranica Općine Primošten]

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-07-08T12:49:17Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Infookvir općina
| ime = Primošten
| grb = Primošten (grb).gif
| karta2 = Šibensko-kninska županija
| naziv karte2 = Šibensko-kninske županije
| z. širina = 43.59
| z. dužina = 15.93
| županija = {{ZD+X/HŽ|ŠKŽ}}
| načelnik = [[Stipe Petrina]]
| naselja = [[Kruševo (Primošten)|Kruševo]], '''Primošten''', [[Primošten Burnji]], [[Široke]], [[Vadalj]], [[Vezac]]
| površina = 57,18
| broj stanovnika2011. = 2.828
| poštanski broj = 22202
| slika = Primosten peninsula.jpg
| slika_opis = Primošten
}}
[[Datoteka:Primosten - Flickr - jns001 (47).jpg|mini|290px|Suton u Primoštenu.]]
[[Datoteka:Primosten,_Hrvatska_086.jpg|mini|desno|290px|Lučica, pogled s groblja.]]
[[Datoteka:Kip Gospe od Loreta, Primošten.jpg|mini|Monumentalni [[Kip Gospe od Loreta u Primoštenu|kip Gospe od Loreta kod Primoštena]]]]
'''Primošten''' je [[općina]] u [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. Nalazi se u [[Šibensko-kninska županija|Šibensko-kninskoj županiji]].

== Zemljopis ==
Nalazi se na jadranskoj obali, između gradova [[Šibenik|Šibenika]] i [[Trogir|Trogira]].

== Stanovništvo ==
Većinu čine [[Hrvati]] (97,03 %).

=== Poznate osobe ===
*[[Anton E. Basetić]] (1879.-1921.), pravim imenom Ante Emilio Bolanča, hrv. emigrantski [[novinar]], prva žrtva jugoslavenskog državnog terora

== Uprava ==
[[Datoteka:Robert Podolnjak i Stipe Petrina 11.11.2015. Hina H20151111000224.jpg|mini|[[Robert Podolnjak]] i [[Stipe Petrina]] prilikom dolaska na sjednicu Nacionalnog vijeća [[Most nezavisnih lista|Most nezavisnih lista]] 11. studenoga 2015.]]
Načelnik Primoštena je [[Stipe Petrina]].

== Povijest ==
U primoštenskom kraju poznati su tragovi veoma rane ilirske, grčke i hrvatske naseljenosti. U srednjem vijeku, tj. u desetom stoljeću, ovaj je kraj poznat pod nazivom Primorje (Parathelesije), a u novije doba, sve do kraja 19.st. spominje se kao Bosiljine. Od Bosiljina nastala su dva rejona: primoštenski i rogoznički kraj.

Primoštenski preci bili su bogumili. Osamdeset bogumilskih obitelji koje je stiglo iz Bosne (XI. i XII. st.), bježeći ispred turske najezde stigli su u [[Šibenik]] i zatražili zaštitu od šibenske vlastele. Vlastelini su te obitelji prihvatili i zatim ih morem prevezli deset morskih milja prema južnom pravcu Šibenika i tu ih iskrcali. Uvalica u koju su došljaci iskrcani i danas se naziva "Bosanski Dolac". Područje u koje su se iskrcali došljaci bilo je pusto i krševito. Oni su se zatim uputili prema istoku, četiri kilometra daleko od morske obale i tu naišli na veću visoravan, gdje su sagradili naselje i crkvicu uz pomoć šibenske biskupije. Tako je nastalo najstarije primoštensko naselje, današnje [[Prhovo]], a nešto kasnije naselja [[Široke]] i [[Kruševo]].

Uvjeti za stalan i siguran život postojali su sve dok se nisu zaredali upadi turskih četa iz dublje zagore i iz Bosne od kraja 15. st. i kasnije. Tako se oko 1480. god. pučani Prhova, Široka i Kruševa sklanjaju pred turskim upadima i pljačkom na obližnji otočić "Gola Glava" (Caput Cista) gdje su osnovali novo naselje - Primošten. Naselje koje je na otočiću izgrađeno kao pribježište, prvi se put pod hrvatskim imenom, Primošten, spominje [[1564.]] god. Već tada je otočić s naseljem bio prema kopnu zaštićen obrambenim zidom i s kopnom komunicirao preko pokretnog drvenog mosta. Otočić je dakle, primošten, od čega novom naselju i potječe ime Primošten.

Stanovnici novog centra (Bosiljine-Primošten) nisu, međutim, potpuno i trajno prekinuli vezu s prostorom u zaleđu (Stanovi). Oni su tamo zalazili i u doba trajanja turske opasnosti radi korištenja zemlje, koja je i dalje ostala najvažnija osnova njihovog gospodarstva.
Krajem XVIII. i početkom XIX. st. Primošten se širi i demografski raste, da bi početkom našeg stoljeća postao središnji ekonomsko-društveni punkt. Do tada je nekadašnji most već bio zamijenjen nasipom, a stambeno-gospodarska aglomeracija s aproširila izvan opsega stare jezgre ([[Varoš]], [[Crnica]]).

Uz zemlju, koju su obrađivali Primoštenci, važna gospodarska grana bila je i [[stočarstvo]]. Uz to se spominju i vinogradi, što upućuje na stanoviti kontinuitet starijeg stanovništva.
Za vrijeme I. svjetskog rata nastaje na ovom području, kao i u drugim krajevima, teško stanje, posebice u pogledu prehrane. Vladala je glad, umirali su djeca i odrasli. S propašću Austrougarske u I svj. ratu [[Talijani]] su 4. studenoga 1918. okupirali općinu Šibenik. Tako je i primoštenski kraj od [[1918.]] do [[1921.]] god. bio pod talijanskom okupacijskom vlašću.

Za vrijeme II. svjetskog rata primoštenski kraj su pohađala razna zla. Jedno od najtežih bilo je 16. studenoga 1942. god. kada su Talijani, da bi osvetili smrt svojih mornara koje su poubijali partizani na [[Jelinjak|Jelinjaku]], ogromnom vojskom napali cijelu primoštensku župu. U tom su napadu sudjelovali svi rodovi vojske: kopnena s brodskim topovima, obalna baterija s 4 topa, mornarica (torpiljarka Govanina) i dva aviona bombardera. Po stanovima je bilo poubijano preko 50 muškaraca, žena i djece. Spaljeno je mnogo kuća kako po Stanovima tako i u Selu. U Selu nije bilo ljudskih žrtava, jer je "dobri" brigadir karabinjera Desiderio Bagiera sa svojim ađutantom G. Cagosinijem priopćio tu nakanu župniku don Grgi Rogliću i kapelanu don Ivi Šariću. Oni su u noći potajno probudili pučanstvo i te se narod uglavnom sakrio po raznim dragama, a najviše ih je bilo u crkvi. Kad je torpiljarka počela pucati, srušila je uistinu dosta kuća no žrtava nije bilo. Primoštenci zahvaljuju Gospi od Loreta što ih je spasila i zato prva nedjelja iza 16. studenoga svake godine svečana je zahvala Majci Božjoj, sa svečanom misom na oltaru Gospe od Loreta. Ujedno je taj dan proglašen zavjetnim danom.

Nakon II. svj. rata život naših Primoštenaca je bio težak. Radilo sa na obnovi porušene i zaostale privredne djelatnosti. Primoštenci su se uhvatili težačkog života. Dobili su terene i počeli krčiti vinograde u uvali Kremik (Bucavac) i sam Kremik (Gaj). Na škrtoj crvenici iznikli su mladi vinogradi s poznatom sortom "Babić". Maslina ih je othranila, ipak, neimaština i težak život razbacali su Primoštence po svoj planeti.

Od 1960. god. počinje nagli razvoj Primoštena. Studenti iz Zagreba (sa Zvjezdarnice) i esperantisti otkrivaju Primošten. Gradi se esperanto-kamp i preko ljeta dolaze esperanti iz čitavog svijeta.
Na inicijativu gosp. Marka Skorina organiziraju se radne akcije. Radilo se na [[dalekovod|dalekovodu]] i [[vodovod|vodovodu]]. Dolazi struja, voda, telefon i izgrađuje se [[Jadranska magistrala]] (1964. god.).
Grade se hoteli: "Raduča" 1966. god.,"Zora" i "Slava" 1968. god., "Marina Lučica" 1971. god., marina "Kremik" 1983. god. a nešto ranije izgrađen je kamp "Adriatik" (punta Maslina) za 3000 kampista.

Primošten postaje jedno od najljepših ljetovališta na [[Jadran|Jadranu]]. Bilo je to doba pravog procvata i razvoja turističke privrede, koje je prekinuto ratnim događanjima na našim prostorima. Fenomen turizma donio je i katastrofalno demografsko pražnjenje na našim Stanovima.

[[Domovinski rat]] koji je u rujnu [[1991.]] god. zaustavio preporod Primoštena i primoštenskog kraja, ali će ono pronaći svoje pravo mjesto i nastaviti svoj rast na onom mjestu gdje je bio nasilno zaustavljen i prekinut.
Za vrijeme Domovinskog rata oko 300 mladića iz primoštenskog kraja sudjelovalo je na svim ratištima širom Hrvatske. Nažalost, razminirajući teren od zaostalih mina, par godina nakon završetka rata poginuo je Filip Gaćina koji je svojim uzvikom "Oba dva, oba su pala" ušao u povijest domovinskog rata.

Godine [[2017.]], svečano je otvoren monumentalni [[kip Gospe od Loreta u Primoštenu]].

== Gospodarstvo ==
* [[turizam]]
* [[Udruga vinogradara, vinara i maslinara]]

== Spomenici i znamenitosti ==
Primošten je poznat po svojim velikim i predivnim [[vinograd|vinogradima]]. Fotografija jednog od primoštenskih vinograda visi na zidu zgrade središta [[UN]]-a u [[New York|New Yorku]]. Razmatra se uvrštenje vinograda u [[UNESCO]]-v popis baštine.

Osim po vinogradima, Primošten je poznat po tradicionalnoj utrci [[magarac|magaraca]] koja se organizira svako [[ljeto]]. Najveća [[plaža]] u Primoštenu je [[Raduča]], a postoji i [[Mala Raduča]], koja je izabrana za jednu od 10 najljepših plaža u Hrvatskoj.

[[Kip Gospe od Loreta u Primoštenu]] zajedno s postoljem visok je 17 i 30 [[metar]]a, točno desetina brda Gaj. [[Spomenik]] je od [[beton]]a, šupalj, može se vidjeti unutrašnjost, a završna obrada je mozaička, od [[zlato|zlata]], [[srebro|srebra]] i bojanog [[staklo|stakla]].<ref>https://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/primosten-gradi-kip-gospe-od-loreta-na-lokalnom-brdu---433998.html Preuzeto 30. prosinca 2017.</ref> Za konačan izgled kipa Gospe bio je zadužen arhitekt Aron Varga, a na mozaiku je radila ekipa stručnjaka s mozaičarom Milunom Garčevićem na čelu. To je najveći takav spomenik na [[svijet]]u.<ref>https://hrvatska-danas.com/2017/04/06/primosten-najvisi-kip-gospe-u-hrvatskoj-poprimio-svoj-finalni-izgled/ Preuzeto 30. prosinca 2017.</ref>

== Obrazovanje ==
== Kultura ==
* [[KUD "Sv. Juraj" Primošten Stanovi]]
* [[Mediteranski etnofestival]]
* [[Puhački orkestar Primošten]]
* Primoštenska čipka

== Šport ==
* vaterpolski klub "[[vaterpolski klub Primošten|Primošten]]"
* jedriličarski klub "[[JK Primošten]]"
* Ronilački klub "[[RK Spongiola]]"
* malonogometni klub "[[MNK Primošten]]"
* boćarski klub "Primošten"

''Regata malih katamarana Primošten'' održava se od 2009. i uz regatu u Pakoštanama, koja je započela iste godine, najstarija je regata malih sportskih katamarana u Hrvatskoj.<ref>https://www.regate.com.hr/index.php/tracking/playbackovi/16-novosti/male-klase/679-jubilarka-u-primostenu</ref>

== Zanimljivosti ==
Primošten je osvojio zlatnu medalju i prestižnu nagradu [[Zlatni cvijet Europe]] [[2007.]], za hortikulturno i urbano uređenje mjesta.

[[Krbelica]] je otočić 2km sjeverno od Primoštena.

== Vanjske poveznice ==
{{commonscat|Primošten}}
* http://www.primosten.hr/
* [http://www.opcinaprimosten.t-com.hr/ Službena stranica Općine Primošten]

{{Mrva-općina}}
{{Primošten}}
{{GiO ŠKŽ}}
{{Portal Hrvatska}}

[[Kategorija:Primošten]]
[[Kategorija:Općine u Šibensko-kninskoj županiji]]

Primosten apartments
Primosten apartmani smještaj
www.primosten-apartmani.com

Primošten - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{Portal Hrvatska}}' u ''

WikiSysop: bnz

WikiSysop: no summary specified

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica