WikiSysop: bnz

2022-04-12T00:11:09Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 12. travanj 2022. u 00:11
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Prijenos topline'''-->~~[[datoteka:Linear Heat flow.svg\|mini\|250px\|desno\|Linearni tok [[toplina\|topline]] kod [[Toplinska vodljivost\|provođenja ili kondukcije topline]].]]		[[datoteka:Linear Heat flow.svg\|mini\|250px\|desno\|Linearni tok [[toplina\|topline]] kod [[Toplinska vodljivost\|provođenja ili kondukcije topline]].]]

	[[datoteka:Aerogelflower filtered.jpg\|mini\|250px\|desno\|Cvijet iznad [[plamenik]]a je zaštićen s [[aerogel]]om.]]		[[datoteka:Aerogelflower filtered.jpg\|mini\|250px\|desno\|Cvijet iznad [[plamenik]]a je zaštićen s [[aerogel]]om.]]

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-09-05T16:14:45Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[datoteka:Linear Heat flow.svg|mini|250px|desno|Linearni tok [[toplina|topline]] kod [[Toplinska vodljivost|provođenja ili kondukcije topline]].]]

[[datoteka:Aerogelflower filtered.jpg|mini|250px|desno|Cvijet iznad [[plamenik]]a je zaštićen s [[aerogel]]om.]]

[[datoteka:Earth Global Circulation.jpg|mini|desno|250px|Model tri ćelije i smjer stalnih planetarnih [[vjetar|vjetrova]] na [[Zemlja|Zemlji]]. [[Konvekcija]] ili strujanje se događa i u [[Zemljina atmosfera|Zemljinoj atmosferi]].]]

[[datoteka:Hot metalwork.jpg|250px|mini|desno|Iz vrućeg tijela rasprostire se [[toplina]] na sve strane nevidljivim [[Toplinsko zračenje|toplinskim zrakama]].]]

'''Prijenos topline''' ili '''prijelaz topline''' je proces prelaska [[Toplina|topline]] s toplog na hladno [[Tijelo (fizika)|tijelo]]. Stavimo li u [[vatra|vatru]] [[čelik|čeličnu]] šipku koju držimo u ruci, ona će se naskoro toliko ugrijati da ćemo je morati pustiti iz ruke. [[Toplina]], dakle, prelazi s jednog [[fizikalno tijelo|fizikalnog tijela]] na drugo, i to s toplijeg na hladnije, to brže što je veća razlika [[temperatura|temperature]] između dva tijela. Postoje tri načina prijelaza topline:
#'''[[Kondukcija]] (vođenje topline)''' jest prijelaz topline između dvaju tijela u dodiru.
#'''[[Konvekcija]] ([[strujanje]] topline)''' jest usmjereno [[gibanje]] odnosno strujanje [[fluid]]a ([[tekućina]] i [[plin]]ova), u kojem se topliji fluid giba prema hladnijem i predaje toplinu okolini.
#'''[[Radijacija]] ([[toplinsko zračenje]])''' je prijelaz topline koji se odvija putem [[Elektromagnetsko zračenje|elektromagnetskog zračenja]].

=== Toplinsko vođenje ili kondukcija ===
{{glavni|Kondukcija topline}}

'''Toplinsko vođenje''' ili '''kondukcija''' je prijenos topline tako da se dio tijela zagrijava izravnim dodirom s izvorom topline, a susjedni se dijelovi redom dalje zagrijavaju. Ako se, na primjer, jedan kraj [[metal]]noga štapa stavi u [[peć]], toplina se po štapu širi vođenjem. Brzina prenošenja topline to je veća što je veća [[temperatura|temperaturna]] razlika, a ovisi i o samoj [[tvar]]i. Budući da su dobri [[Električni vodič|vodiči]] [[Električni naboj|električnih naboja]] (metali) ujedno i dobri vodiči topline, [[Toplinska vodljivost|toplinska se vodljivost]] pripisuje ponajprije gibanju slobodnih elektrona. <ref> '''toplina (količina topline)''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=61787] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2016.</ref>

Svako tijelo ne vodi toplinu jednako. Stavimo li u vatru [[Drvo (materijal)|drvenu]] šipku umjesto metalne, moći ćemo je u ruci držati i onda kada [[gorenje|gori]]. Tijela koja dobro vode toplinu zovemo toplinskim vodičima, a ona koja slabo vode toplinu [[Toplinska izolacija|toplinskim izolatorima]]. Poluvodiči topline su tijela (kao [[kremen]], [[mramor]], [[grafit]] i neke rude) koja toplinu vode slabije od [[kovina]], ali bolje od pravih [[izolator]]a. Od tehničkih kovina najbolji vodič topline je [[srebro]], [[Bakar (element)|bakar]], a zatim [[aluminij]], [[mjed]] i [[željezo]]. Loši vodiči topline su [[zrak]], a zatim šupljikave tvari kao [[pluto]], [[azbest]], drvena piljevina, [[Mineralna vuna|kamena vuna]], [[polistiren]] i drugo. Šupljikave tvari su loši vodiči topline jer imaju u sebi mnogo šupljina, ispunjenih zrakom koji je toplinski izolator. [[Tekućine]] su također loši vodiči topline. Da je [[voda]] loš vodič topline, pokazuje pokus kada u epruveti punoj vode na dnu imamo pričvršćen [[led]] (pričvršćen da ne ispliva), voda može gore već vrijeti, a led se neće još [[taljenje|rastaliti]]. Budući da je zrak loš vodič topline, on sprečava gubitak topline kod dvostrukih [[prozor]]a. [[Termos-boca]] drži dugo toplinu zbog toga što ima dvostruku stijenku iz koje je isisan zrak, pa nema tijela koje bi vodilo toplinu. <ref> Velimir Kruz: "Tehnička fizika za tehničke škole", "Školska knjiga" Zagreb, 1969.</ref>

Da su [[kovine]] ili [[metal]]i dobri vodiči topline, može se pokazati [[plamenik]]om iznad koje stavimo mrežu od metalne žice. Metalna žica odvodi toplinu, pa se gorivi [[plin]] koji se nalazi i iznad mreže ne može upaliti. Plin se može upaliti i iznad mreže, a da ispod mreže nema plamena. Na ovom djelovanju osniva se [[Rudarska sigurnosna svjetiljka|Davijeva svjetiljka]]. To je sigurna svjetiljka za [[rudnik]]e. Ako rudar s tom svjetiljkom dođe u prostor gdje ima eksplozivnih plinova, onda [[eksplozija]] nastane samo unutar mreže, jer se plinovi izvan mreže ne upale, a rudar je time upozoren na opasnost.

== Toplinsko strujanje ili konvekcija ==
{{glavni|Konvekcija}}

'''Toplinsko strujanje''' ili '''konvekcija''' je prijenos je topline u tvarima koje mogu strujati, to jest u [[tekućina]]ma i [[plin]]ovima ([[fluid]]i). Strujanje nastaje zbog promjene [[gustoća|gustoće]] zagrijavanjem. Ako se, na primjer, voda grije odozdo, donji se slojevi vode ugriju, rašire i smanji im se gustoća, pa se ugrijana voda diže nad hladnu. Slično nastaju i [[vjetar|vjetrovi]] u [[atmosfera|atmosferi]].

[[Grijanje]] prostorija pomoću [[peć]]i osniva se strujanju. Toplina se od peći prenosi po sobi strujanjem zraka. U nekim zgradama vrši se grijanje više prostorija s jednog centralnog mjesta. To je takozvano [[centralno grijanje]]. Ako postoji centralno grijanje samo za jedan stan, onda je to etažno grijanje. Prema vrsti sredstva za prenošenje topline centralno grijanje može biti zračno, vodno i parno. Pri zračnom grijanju upotrebljava se kao sredstvo za prenošenje topline zrak. Pri grijanju vodom upotrebljava se kao sredstvo za prenošenje topline voda, a osniva se na prirodnoj cirkulaciji tople i hladne vode. Voda se grije u [[kotao|kotlu]] koji je obično u podrumu, diže se kroz [[cijev]]i i predaje svoju toplinu preko [[radijator]]a stambenim prostorijama. Ohlađena voda vraća se drugim [[cjevovod]]om u kotao gdje se ponovo ugrije. Da bi se voda u napunjenom sistemu pri zagrijavanju mogla slobodno širiti, na tavanu se obično nalazi ekspanziona posuda koja prima višak vode. Pri parnom grijanju upotrebljava se kao sredstvo za prenošenje topline [[vodena para]] od 0,05 do 2 [[Standardna atmosfera|atm]] (od 100 do 200 k[[Pa]]). U radijatorima para predaje svoju toplinu stijenama radijatora i tako zagrijava prostoriju.

== Toplinsko zračenje ili termalna radijacija ==
{{glavni|Toplinsko zračenje}}

'''Toplinsko zračenje''' ili '''termalna radijacija''' je prijenos je topline tako da zagrijano tijelo odašilje [[elektromagnetsko zračenje]], a hladnije tijelo zagrijava se upijanjem (apsorpcijom) energije [[zračenje|zračenja]]. Tako [[Zemlja]] prima toplinu od [[Sunce|Sunca]] koja prolazi kroz zrakoprazni prostor. Toplinske zrake šire se istom [[brzina svjetlosti|brzinom svjetlosti]] kao i [[svjetlost|svjetlosne zrake]].

Ako stojimo blizu ugrijane [[peć]]i, osjetit ćemo toplinu, iako je okolni zrak još hladan. Iz vrućeg tijela rasprostire se toplina na sve strane nevidljivim toplinskim zrakama. Iz tog se razloga nazivaju peći centralnog grijanja [[radijator]]ima. Različita tijela vladaju se različito prema toplinskim zrakama. [[Staklo]] koje je za zrake svjetlosti prozirno apsorbira toplinske zrake, dok [[ebonit]] koji je neproziran propušta toplinske zrake. [[Voda]] i [[led]] su nepropusni za toplinske zrake, to jest oni ih apsorbiraju i zbog toga se zagrijavaju.

==Izvori==
{{izvori}}

[[Kategorija:Termodinamika]]

Prijenos topline - Povijest promjena

WikiSysop: bnz

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica