Preslavska književna škola - Povijest promjena

WikiSysop: bnz

2022-04-11T23:21:58Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 11. travanj 2022. u 23:21
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Preslavska književna škola'''-->~~[[Image:St. Theodor.jpg\|thumb\|Ikona sv. Teodora, Preslav, oko 900. godine, [[Nacionalni arheološki muzej (Bugarska) \|Nacionalni arheološki muzej]], [[Sofija]]]]		[[Image:St. Theodor.jpg\|thumb\|Ikona sv. Teodora, Preslav, oko 900. godine, [[Nacionalni arheološki muzej (Bugarska) \|Nacionalni arheološki muzej]], [[Sofija]]]]
	'''Preslavska književna škola''' ([[bugarski]]: Преславска книжовна школа) bila je najstarija obrazovna institucija na području [[Bugarska\|Bugarske]].		'''Preslavska književna škola''' ([[bugarski]]: Преславска книжовна школа) bila je najstarija obrazovna institucija na području [[Bugarska\|Bugarske]].

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite book +{{Citiranje knjige)

2021-11-18T00:27:00Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite book +{{Citiranje knjige)

←Starija inačica		Inačica od 18. studeni 2021. u 00:27
Redak 4:		Redak 4:
	Utemeljio ju je [[Boris I.]] 885 ili 886. godine u tadašnjem glavnom gradu Bugarske [[Pliska\|Plisku]]. Godine 893. bugarski knez i car [[Simeon]] preselio je školu iz Pliska u novu prijestolnicu [[Preslav]].		Utemeljio ju je [[Boris I.]] 885 ili 886. godine u tadašnjem glavnom gradu Bugarske [[Pliska\|Plisku]]. Godine 893. bugarski knez i car [[Simeon]] preselio je školu iz Pliska u novu prijestolnicu [[Preslav]].

	Preslavska književna škola je bila najvažniji književni i kulturni centar Bugarske i svih [[Slaveni\|Slavena]] sve do njegovog uništenja 972. godine od strane [[Bizant\|bizantskog]] cara [[Ivan I. Cimisk]]og . U njemu su djelovali istaknuti bugarski pisci i znanstvenici uključujući [[Sv. Naum\|Svetog Nauma]], [[Konstantin Preslavski\|Konstantina Preslavskog]], [[Joan Egzarh\|Joana Egzarha]], [[Crnorizac Hrabar\|Crnorisca Hrabra]] i dr. Škola je također bila središte prijevoda, uglavnom [[Bizant\|bizantskih]] autora, [[Poezija\|poezije]], [[Slikarstvo\|slikarstva]] i oslikane keramike. U školi se pisalo [[Ćirilica\|ćirilicom]], a najraniji ćirilični natpisi su pronađeni na području Preslava u srednjovjekovnom gradu i okolnim naseljima.<ref>{{~~cite book~~ \|last=Curta \|first=Florin\|title= Southeastern Europe in the Middle Ages, 500–1250 (Cambridge Medieval Textbooks)\| publisher =Cambridge University Press \|date=18 September 2006\|pages=221–222\|quote=Unlike the Churchmen in Ohrid, Preslav scholars were much more dependent upong Greek models and quickly abandoned the Glagolitic script in favor of an adaptation of the Greek uncial to the needs of Slavic, which is now known as the Cyrillic alphabet.}}</ref>		Preslavska književna škola je bila najvažniji književni i kulturni centar Bugarske i svih [[Slaveni\|Slavena]] sve do njegovog uništenja 972. godine od strane [[Bizant\|bizantskog]] cara [[Ivan I. Cimisk]]og . U njemu su djelovali istaknuti bugarski pisci i znanstvenici uključujući [[Sv. Naum\|Svetog Nauma]], [[Konstantin Preslavski\|Konstantina Preslavskog]], [[Joan Egzarh\|Joana Egzarha]], [[Crnorizac Hrabar\|Crnorisca Hrabra]] i dr. Škola je također bila središte prijevoda, uglavnom [[Bizant\|bizantskih]] autora, [[Poezija\|poezije]], [[Slikarstvo\|slikarstva]] i oslikane keramike. U školi se pisalo [[Ćirilica\|ćirilicom]], a najraniji ćirilični natpisi su pronađeni na području Preslava u srednjovjekovnom gradu i okolnim naseljima.<ref>{{Citiranje knjige \|last=Curta \|first=Florin\|title= Southeastern Europe in the Middle Ages, 500–1250 (Cambridge Medieval Textbooks)\| publisher =Cambridge University Press \|date=18 September 2006\|pages=221–222\|quote=Unlike the Churchmen in Ohrid, Preslav scholars were much more dependent upong Greek models and quickly abandoned the Glagolitic script in favor of an adaptation of the Greek uncial to the needs of Slavic, which is now known as the Cyrillic alphabet.}}</ref>

	==Vidi još==		==Vidi još==

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-10-23T01:27:39Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[Image:St. Theodor.jpg|thumb|Ikona sv. Teodora, Preslav, oko 900. godine, [[Nacionalni arheološki muzej (Bugarska) |Nacionalni arheološki muzej]], [[Sofija]]]]
'''Preslavska književna škola''' ([[bugarski]]: Преславска книжовна школа) bila je najstarija obrazovna institucija na području [[Bugarska|Bugarske]].

Utemeljio ju je [[Boris I.]] 885 ili 886. godine u tadašnjem glavnom gradu Bugarske [[Pliska|Plisku]]. Godine 893. bugarski knez i car [[Simeon]] preselio je školu iz Pliska u novu prijestolnicu [[Preslav]].

Preslavska književna škola je bila najvažniji književni i kulturni centar Bugarske i svih [[Slaveni|Slavena]] sve do njegovog uništenja 972. godine od strane [[Bizant|bizantskog]] cara [[Ivan I. Cimisk]]og . U njemu su djelovali istaknuti bugarski pisci i znanstvenici uključujući [[Sv. Naum|Svetog Nauma]], [[Konstantin Preslavski|Konstantina Preslavskog]], [[Joan Egzarh|Joana Egzarha]], [[Crnorizac Hrabar|Crnorisca Hrabra]] i dr. Škola je također bila središte prijevoda, uglavnom [[Bizant|bizantskih]] autora, [[Poezija|poezije]], [[Slikarstvo|slikarstva]] i oslikane keramike. U školi se pisalo [[Ćirilica|ćirilicom]], a najraniji ćirilični natpisi su pronađeni na području Preslava u srednjovjekovnom gradu i okolnim naseljima.<ref>{{cite book |last=Curta |first=Florin|title= Southeastern Europe in the Middle Ages, 500–1250 (Cambridge Medieval Textbooks)| publisher =Cambridge University Press |date=18 September 2006|pages=221–222|quote=Unlike the Churchmen in Ohrid, Preslav scholars were much more dependent upong Greek models and quickly abandoned the Glagolitic script in favor of an adaptation of the Greek uncial to the needs of Slavic, which is now known as the Cyrillic alphabet.}}</ref>

==Vidi još==
*[[Trnovska književna škola]]
*[[Ohridska književna škola]]

== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Prvo Bugarsko Carstvo]]
[[Kategorija:Ćirilica]]
[[Kategorija:Povijest bugarskog jezika]]