Prekooceanski brod - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{Citiranje web↵|' u '{{citiranje weba|'

2025-09-15T02:18:51Z

Zamjena teksta - '{{Citiranje web↵|' u '{{citiranje weba|'

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{Citiranje web|' u '{{citiranje weba|'

2025-09-13T23:53:33Z

Zamjena teksta - '{{Citiranje web|' u '{{citiranje weba|'

←Starija inačica		Inačica od 13. rujan 2025. u 23:53
Redak 101:		Redak 101:

	Unatoč teškim ekonomskim prilikama, nekoliko kompanija nastavilo je graditi veće i brže brodove.		Unatoč teškim ekonomskim prilikama, nekoliko kompanija nastavilo je graditi veće i brže brodove.
	Godine 1929. njemački transatlantici ''[[Bremen (brod)\|Bremen]]'' i ''[[Europa (brod)\|Europa]]'' oborili su 20 godina star rekord broda ''Mauretania'' prosječnom brzinom od skoro 28 čvorova (52 km/h). Godine 1933. [[Italija\|talijanski]] 51 100 tonski prekooceanski brod ''[[Rex (prekooceanski brod)\|Rex]]'', s vremenom od 4 dana i 13 sati,<ref name="PRE14">{{~~Citiranje web~~\|publisher=Great Ships\|url=http://www.greatships.net/rex.html\|title=Rex}}</ref> osvojio je Plavu vrpcu u zapadnom prelasku Atlantika, koju je zadržao dvije godine. Godine 1935. francuski transatlantik ''[[Normandie]]'' preuzeo je Plavu vrpcu pomoću revolucionarnog dizajna [[Trup broda\|trupa]] i snažnog [[Turbo-električni pogon\|turbo-električnog]] pogona. Radi loših ekonomskih prilika, britanska vlada fuzionirala je ''Cunard Line'' i ''White Star Line'', te je novointegrirana tvrtka izgradila svoje ''superlinere'' ''[[RMS Queen Elizabeth\|Queen Elizabeth]]'' i ''[[RMS Queen Mary\|Queen Mary]]'', koji je Plavu vrpcu držao 1936.-1937. i 1938.-1952.<ref name="PRE15">{{~~Citiranje web~~\|publisher=Great Ships\|url=http://www.greatships.net/riband.html\|title=The Blue Riband of the North Atlantic}}</ref>		Godine 1929. njemački transatlantici ''[[Bremen (brod)\|Bremen]]'' i ''[[Europa (brod)\|Europa]]'' oborili su 20 godina star rekord broda ''Mauretania'' prosječnom brzinom od skoro 28 čvorova (52 km/h). Godine 1933. [[Italija\|talijanski]] 51 100 tonski prekooceanski brod ''[[Rex (prekooceanski brod)\|Rex]]'', s vremenom od 4 dana i 13 sati,<ref name="PRE14">{{citiranje weba\|publisher=Great Ships\|url=http://www.greatships.net/rex.html\|title=Rex}}</ref> osvojio je Plavu vrpcu u zapadnom prelasku Atlantika, koju je zadržao dvije godine. Godine 1935. francuski transatlantik ''[[Normandie]]'' preuzeo je Plavu vrpcu pomoću revolucionarnog dizajna [[Trup broda\|trupa]] i snažnog [[Turbo-električni pogon\|turbo-električnog]] pogona. Radi loših ekonomskih prilika, britanska vlada fuzionirala je ''Cunard Line'' i ''White Star Line'', te je novointegrirana tvrtka izgradila svoje ''superlinere'' ''[[RMS Queen Elizabeth\|Queen Elizabeth]]'' i ''[[RMS Queen Mary\|Queen Mary]]'', koji je Plavu vrpcu držao 1936.-1937. i 1938.-1952.<ref name="PRE15">{{citiranje weba\|publisher=Great Ships\|url=http://www.greatships.net/riband.html\|title=The Blue Riband of the North Atlantic}}</ref>

	Razdoblje nakon Drugog svjetskog rata bio je kratak ali buran. Iz tog doba ističe se najbrži prekooceanski brod do sada, ''[[SS United States\|United States]]'', koji je 1952. oborio rekord transatlantika ''Queen Mary'' i osvojio Plavu vrpcu koju nosi i danas,<ref>Kludas, Arnold (1999). Record breakers of the North Atlantic, Blue Riband Liners 1838-1953. London: Chatham.</ref> i ''[[France (1961)\|France]]'' iz 1962. (kasnije preimenovan u ''Norway'') koji je držao rekord najdužeg putničkog broda do izgradnje ''[[RMS Queen Mary 2\|Queen Mary 2]]'' 2003.		Razdoblje nakon Drugog svjetskog rata bio je kratak ali buran. Iz tog doba ističe se najbrži prekooceanski brod do sada, ''[[SS United States\|United States]]'', koji je 1952. oborio rekord transatlantika ''Queen Mary'' i osvojio Plavu vrpcu koju nosi i danas,<ref>Kludas, Arnold (1999). Record breakers of the North Atlantic, Blue Riband Liners 1838-1953. London: Chatham.</ref> i ''[[France (1961)\|France]]'' iz 1962. (kasnije preimenovan u ''Norway'') koji je držao rekord najdužeg putničkog broda do izgradnje ''[[RMS Queen Mary 2\|Queen Mary 2]]'' 2003.

	Useljavanje u Australiju rezultiralo je gustim prometom između Europe i Australije, te su izgrađeni istaknuti brodovi kao ''[[SS Oriana (1959)\|Oriana]]''<ref name="PRE17">{{~~Citiranje web~~\|publisher=ssmaritime.com\|url=http://www.ssmaritime.com/oriana.htm\|title=ss Oriana}}</ref> i ''[[SS Canberra\|Canberra]]''<ref name="PRE16">{{~~Citiranje web~~\|publisher=The great ocean liners\|url=http://www.thegreatoceanliners.com/canberra.html\|title=Canberra 1961 - 1997}}</ref> kompanije ''[[Peninsular and Oriental Steam Navigation Company\|P&O]]-[[Orient Line]]'', najveći, najbrži i posljednji izgrađeni brodovi za australsku rutu.<gallery widths="175" heights="175" perrow="6">		Useljavanje u Australiju rezultiralo je gustim prometom između Europe i Australije, te su izgrađeni istaknuti brodovi kao ''[[SS Oriana (1959)\|Oriana]]''<ref name="PRE17">{{citiranje weba\|publisher=ssmaritime.com\|url=http://www.ssmaritime.com/oriana.htm\|title=ss Oriana}}</ref> i ''[[SS Canberra\|Canberra]]''<ref name="PRE16">{{citiranje weba\|publisher=The great ocean liners\|url=http://www.thegreatoceanliners.com/canberra.html\|title=Canberra 1961 - 1997}}</ref> kompanije ''[[Peninsular and Oriental Steam Navigation Company\|P&O]]-[[Orient Line]]'', najveći, najbrži i posljednji izgrađeni brodovi za australsku rutu.<gallery widths="175" heights="175" perrow="6">
	Datoteka:Mauretania,1907 on Tyne.JPG\|''[[RMS Mauretania (1906.)\|Mauretania]]'' (1906.)		Datoteka:Mauretania,1907 on Tyne.JPG\|''[[RMS Mauretania (1906.)\|Mauretania]]'' (1906.)
	Datoteka:RMS Olympic near Isle of Wight.jpg\|''[[RMS Olympic\|Olympic]]'' (1911.)		Datoteka:RMS Olympic near Isle of Wight.jpg\|''[[RMS Olympic\|Olympic]]'' (1911.)

WikiSysop: bnz

2022-04-11T22:48:38Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 11. travanj 2022. u 22:48
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Prekooceanski brod'''-->~~

	'''Prekooceanski brod''' (također ''Transatlantik'') vrsta je [[Putnički brod\|putničkog broda]] namijenjena transportu putnika preko [[ocean]]a, najčešće u redovnoj linijskoj plovidbi. Prekooceanski brodovi mogu također prevoziti i poštu ili teret, ili se rabiti i za druge namjene, kao krstarenja ili kao brodovi za trupe. Kategorija ne uključuje [[trajekt]]e, ili druge brodove namjenjene kraćim plovidbama, niti [[Brod za krstarenje\|brodove za krstarenje]] kada je samo putovanje umjesto transporta glavni cilj plovidbe. Također, ne uključuje ni [[tramper]]e, čak i ako mogu prevoziti ograničeni broj putnika.		'''Prekooceanski brod''' (također ''Transatlantik'') vrsta je [[Putnički brod\|putničkog broda]] namijenjena transportu putnika preko [[ocean]]a, najčešće u redovnoj linijskoj plovidbi. Prekooceanski brodovi mogu također prevoziti i poštu ili teret, ili se rabiti i za druge namjene, kao krstarenja ili kao brodovi za trupe. Kategorija ne uključuje [[trajekt]]e, ili druge brodove namjenjene kraćim plovidbama, niti [[Brod za krstarenje\|brodove za krstarenje]] kada je samo putovanje umjesto transporta glavni cilj plovidbe. Također, ne uključuje ni [[tramper]]e, čak i ako mogu prevoziti ograničeni broj putnika.

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{izdvojeni članak(.*?)}} +)

2022-01-02T15:12:28Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{izdvojeni članak(.*?)}} +)

←Starija inačica		Inačica od 2. siječanj 2022. u 15:12
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Prekooceanski brod'''-->~~{{izdvojeni članak\|rujan 2012.}}~~		<!--'''Prekooceanski brod'''-->

	'''Prekooceanski brod''' (također ''Transatlantik'') vrsta je [[Putnički brod\|putničkog broda]] namijenjena transportu putnika preko [[ocean]]a, najčešće u redovnoj linijskoj plovidbi. Prekooceanski brodovi mogu također prevoziti i poštu ili teret, ili se rabiti i za druge namjene, kao krstarenja ili kao brodovi za trupe. Kategorija ne uključuje [[trajekt]]e, ili druge brodove namjenjene kraćim plovidbama, niti [[Brod za krstarenje\|brodove za krstarenje]] kada je samo putovanje umjesto transporta glavni cilj plovidbe. Također, ne uključuje ni [[tramper]]e, čak i ako mogu prevoziti ograničeni broj putnika.		'''Prekooceanski brod''' (također ''Transatlantik'') vrsta je [[Putnički brod\|putničkog broda]] namijenjena transportu putnika preko [[ocean]]a, najčešće u redovnoj linijskoj plovidbi. Prekooceanski brodovi mogu također prevoziti i poštu ili teret, ili se rabiti i za druge namjene, kao krstarenja ili kao brodovi za trupe. Kategorija ne uključuje [[trajekt]]e, ili druge brodove namjenjene kraćim plovidbama, niti [[Brod za krstarenje\|brodove za krstarenje]] kada je samo putovanje umjesto transporta glavni cilj plovidbe. Također, ne uključuje ni [[tramper]]e, čak i ako mogu prevoziti ograničeni broj putnika.

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje web)

2021-12-02T00:11:19Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje web)

Prikaži promjene

WikiSysop: no summary specified

2021-11-03T03:41:10Z

no summary specified

←Starija inačica		Inačica od 3. studeni 2021. u 03:41
Redak 180:		Redak 180:

	== Vanjske poveznice ==		== Vanjske poveznice ==
	~~{{commonscat\|Ocean liners}}~~

	* [http://www.garemaritime.com Gare Maritime] ''A Journey into the Golden Age of Travel''		* [http://www.garemaritime.com Gare Maritime] ''A Journey into the Golden Age of Travel''

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-09-20T07:56:43Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{izdvojeni članak|rujan 2012.}}

'''Prekooceanski brod''' (također ''Transatlantik'') vrsta je [[Putnički brod|putničkog broda]] namijenjena transportu putnika preko [[ocean]]a, najčešće u redovnoj linijskoj plovidbi. Prekooceanski brodovi mogu također prevoziti i poštu ili teret, ili se rabiti i za druge namjene, kao krstarenja ili kao brodovi za trupe. Kategorija ne uključuje [[trajekt]]e, ili druge brodove namjenjene kraćim plovidbama, niti [[Brod za krstarenje|brodove za krstarenje]] kada je samo putovanje umjesto transporta glavni cilj plovidbe. Također, ne uključuje ni [[tramper]]e, čak i ako mogu prevoziti ograničeni broj putnika.

Transtlantici su u svoje "zlatno doba" obavljali većinu interkontinentalnog putničkog prometa, dok su njihovu ulogu u naše vrijeme skoro u potpunosti preuzeli putnički zrakoplovi.

== Pregled ==
Prekooceanski brodovi bili su glavno sredstvo interkontinentalnog putovanja više od stoljeća, od sredine 19. stoljeća do preuzimanja putnika od strane [[Linijski putnički zrakoplov|putničkih zrakoplova]] tijekom 1960-ih. Osim putnika, transatlantici su prevozili i [[Pošta|poštu]] i teret. Brodovi pod ugovorom s [[UK|britanskom]] Kraljevskom poštom nosili su prefiks [[Dodatak:Popis brodskih prefiksa|RMS]] (''Royal Mail Ship'' - Kraljevski poštanski brod). Također, transatlantici su bili korišteni i za transport zlata i drugih visoko vrijednih tereta.<ref>Pickford, Nigel Lost Treasure Ships of the Twentieth Century, National Geographic Society, 1999 {{ISBN|0-7922-7472-5}}</ref>

Najprometnija ruta za prekooceanske brodove bila je [[Atlantski ocean|sjevernoatlantska]], s linijama između [[Europa|Europe]] i [[Sjeverna Amerika|Sjeverne Amerike]], gdje su plovili najbrži, najveći i najmoderniji brodovi. Iako se pod terminom "prekooceanski brod" najčešće podrazumijeva neki od čuvenih ''"[[superliner]]a"'', većina takvih brodova bila je srednje veličine, za zajednički transport putnika i tereta između država te između [[kolonija]] i matičnih zemalja u doba prije putničkih mlažnjaka. Takve rute uključivale su linije od Europe do [[Afrika|afričkih]] i [[Azija|azijskih]] kolonija, od Europe za [[Južna Amerika|Južnu Ameriku]], i promet iseljenika iz Europe za Sjevernu Ameriku od kraja 19. stoljeća do 1920-ih, te za [[Kanada|Kanadu]] i [[Australija|Australiju]] nakon Drugog svjetskog rata.

[[Engleski]] termin za prekooceanski brod - ''ocean liner'', u prevodu "linijski oceanski brod", podrazumjeva brodove linijskih brodarskih tvrtki koje prevoze putnike i teret na zadanim rutama i prema rasporedu plovidbe. Alternativa linijskim brodovima su tramperi, koji poslove i destinacije ugovaraju na mjestu ukrcaja u skladu s raspoloživim teretom. Termin "transatlantik", francuske i talijanske provenijencije, kojim se također nazivaju prekooceanski putnički brodovi, vuče podrijetlo od činjenica da je prva prekooceanska plovidba obavljena na sjevernom [[Atlantski ocean|Atlantiku]] i da je većina takvih brodova bila angažirana na sjeveroatlantskim linijama.

Teretni brodovi duge plovidbe, kao linijski poluputnički brodovi, ili u novije doba veliki oceanski [[kontejnerski brod]]ovi ponekad se također nazivaju prekooceanskim brodovima, Ipak, termin "prekooceanski brod" danas se najčešće rabi za velike putničke brodove izgrađene prema višim standardima u odnosu na [[Brod za krstarenje|brodove za krstarenje]], koji omogućavaju brzu i za putnike ugodnu plovidbu preko Atlantskog ili [[Tihi ocean|Tihog oceana]], često u nepovoljnim vremenskim prilikama.

Obilježja stvarnih prekooceanskih brodova uključuju deblju oplatu, čvršću strukturu, izuzetno kvalitetne plovne sposobnosti, veliku brzinu (oko 30 [[čvor]]ova) i u skladu s time vrlo snažne pogonske strojeve (i preko 200 000 [[Konjska snaga|ks]]). Izgledom su vrlo duguljastog i vitkog [[Trup broda|trupa]], oštrog [[Pramac|pramca]], visokog nadvođa, [[Krma|krme]] s nižim nadgrađem ili bez njega, pravilnih i aerodinamičnih linija. Putnicima u jednoj ili dvije klase nude se tradicijski luksuz u velikim javnim prostorima (salonima) i umjerena ponuda razonode na brodu.<gallery widths="300" heights="200" perrow="3">
Datoteka:Queen Elizabeth +.JPG|Britanski prekooceanski brod [[RMS Queen Elizabeth|''Queen Elizabeth'']] (1940.)
Datoteka:Queen-Mary-at-dusk (21424618739).jpg|''[[Queen Mary]]'' (1936.), jedan od najpoznatijih prekooceanskih brodova.
Datoteka:Lusitania arriving in New York 3.jpg|''[[Lusitania]]'' pristaje u New Yorku 1907. Kao glavno sredstvo međunarodnih putovanja na velike udaljenosti tijekom više od stoljeća, prekooceanski brodovi bili su značajan faktor kod javnog mnjenja, nacionalnih vlada i ekonomije.
</gallery>

== Povijest ==
=== 19. stoljeće ===
Brodarska tvrtka ''Black Ball Line'' s flotom [[jedrenjak]]a ponudila je 1818. godine prvu redovnu putničku uslugu između [[Engleska|Engleske]] i [[SAD|Sjedinjenih Država]], s naglaskom na udobnosti putnika. Od početka 19. stoljeća, u brodove se počinju ugrađivati [[parni stroj]]evi, ali isprva su bili nedjelotvorni i nisu nudili veliku prednost u odnosu na jedrenjake.

Dominacija [[kliper]]a bila je ugrožena kada je 1837. uveden u promet ''[[SS Great Western|Great Western]]''. Novom putničkom parobrodu, kojeg je projektirao željeznički inženjer Isambard Kingdom Brunel,<ref name="PRE2">{{cite web
|publisher=Design Museum
|url=http://designmuseum.org/design/isambard-kingdom-brunel
|title=Isambard Kingdom Brunel, Design Engineer (1806-1859)
}}</ref> trebalo je 15 dana za prelazak Atlantika,<ref name="PRE1">{{cite web
|publisher=oceanlinermuseum.co.uk
|url=http://www.oceanlinermuseum.co.uk/Great%20Western%201837.html
|title=GREAT WESTERN 1837
}}</ref> ili šest tjedana manje u odnosu na jedrenjake. Za razliku od klipera, parobrod je mogao održavati stalnu brzinu i poštovati satnicu. Rani parobrodi imali su također i jedra jer je u to doba parni pogon stvarao veliku potrošnju goriva, koju su brodovi kao ''Great Western'' u slučaju povoljnih vjetrova jedrima mogli smanjiti. 1840-ih, brod ''[[RMS Britannia|Britannia]]'' kompanije ''Cunard Line'', započeo je prvu redovnu putničku i teretnu [[parobrod]]sku liniju između [[Liverpool]]a i [[Boston]]a.<ref name="PRE3">{{cite web
|publisher=The Cunarders
|url=http://www.thecunarders.co.uk/Britannia%20History.html
|title=Ship History
}}</ref> Unatoč nekim prednostima koje su nudili padobrodi, kliperi su zadržali dominaciju. Godine 1847. ''[[SS Great Britain]]'' postao je prvi brod [[Željezo|željeznog]] trupa s vijčanim pogonom koji je preplovio Atlantik.<ref name="PRE4">{{cite web
|publisher=Brunel’s ss Great Britain
|url=http://www.ssgreatbritain.org/BriefHistory.aspx
|title=A Brief History
}}</ref> Napredniji [[Brodski vijak|vijci]] zamijenili su kotače s lopaticama koje su rabili raniji prekooceanski brodovi.

Godine 1870. brod ''[[RMS Oceanic (1870)|Oceanic]]'' tvrtke ''White Star Line'', postavio je nove standarde za oceanska putovanja svojim kabinama prve klase u sredini broda, s dodatnim komforom velikih prozora, električne energije i tekuće vode.<ref name="PRE6">{{cite web
|publisher=The Red Duster
|url=http://www.red-duster.co.uk/WSTAR.htm
|title=THE WHITE STAR LINE
}}</ref> Od 1880. dimenzije prekooceanskih brodova povećale su se radi veće emigracije u Sjedinjene Države i Australiju.

Blizanci ''[[RMS Umbria|Umbria]]''<ref name="PRE7">{{cite web
|publisher=Chris' Cunard Page
|url=http://www.chriscunard.com/umbria.php
|title=Umbria
}}</ref> i ''[[RMS Etruria|Etruria]]'' bili su posljednji brodovi iz tog doba opremljeni pomoćnim jedrima. Plovili su na ruti Liverpool - [[New York]], i u svoje vrijeme to su bili najveći transatlantici u službi. ''[[SS Ophir|Ophir]]'', bio je parobrod težak 6814 tona<ref name="PRE8">{{cite web
|publisher=Clydesite
|url=http://www.clydesite.co.uk/clydebuilt/viewship.asp?id=8709
|title=ss OPHIR
}}</ref> u vlasništvu tvrtke ''Orient Steamship Co'', opremljen rashladnim uređajem koji je od 1890-ih do [[Prvi svjetski rat|prvog svjetskog rata]] plovio na ruti [[Sueski kanal|Sueskog kanala]] između Engleske i Australije. Kanije je preinačen u pomoćnu krstaricu.
<gallery widths="200" heights="150" perrow="3">
Datoteka:Great Western maiden voyage.jpg|Prvo putovanje broda Great Western (1838.)
Datoteka:City of Paris, by Antonio Nicolo Gasparo Jacobsen.jpg|''City of Paris'' (1888.)
Datoteka:Grand Saloon of Atlantic (1849).jpg|Veliki salon parobroda ''Atlantic'' (1850.)
</gallery>

=== 20. stoljeće ===
Razdoblje između kraja 19. stoljeća i [[2. svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], smatra se "zlatnom dobi" prekooceanskih brodova. Potaknute velikom europskom emigracijom u Sjedinjene Države i Kanadu, brodarske tvrtke nadmetale su se izgradnjom sve većih, bržih i udobnijih brodova.

Kanadsko pacifičke željeznice (''Canadian Pacific Railway'') postale su jedan od najvećih transportnih sustava na svjetu povezavši [[Željeznica|željeznice]] i brodove. Godine 1891., pomorski odjel CPR-a otvorio je prvu tihooceansku liniju. Godine 1903., CPR je započeo službu i na Atlantiku radi povećane imigracije Europljana u zapadnu Kanadu, privučenih besplatnom zemljom koju je nudila kanadska vlada.

Od 1830-ih, putnički linijski brodovi neslužbeno su se natjecali za počast najbržeg prelaska Atlantika, koja je postala poznata kao [[Plava vrpca]]; 1897. [[Njemačka]] je preuzela trofej s nizom novih prekooceanskih brodova, počevši s transatlantikom ''[[SS Kaiser Wilhelm der Große|Kaiser Wilhelm der Große]]''. 1905., britanski ''[[Cunard Line]]'' opremio je svoj brod ''[[HMS Carmania|Carmania]]'' [[Parna turbina|parnim turbinama]] kojima je nadmašio svog blizanca ''Caronia'', pogonjenog parnim strojevima trostruke ekspanzije. U to doba, bili su to najveći brodovi u floti ''Cunarda'', te je korištenje različitih pogonskih sustava u sličnim brodovima kompaniji omogućilo procijenu kvaliteta obje metode.<ref name="PRE9">{{cite web
|publisher=The Cunarders, THE MOST FAMOUS OCEAN LINERS IN THE WORLD
|url=http://www.thecunarders.co.uk/caronia%20&%20carmania.html
|title=The Grand Dames of the Atlantic, RMS Caronia, RMS Carmania
}}</ref> Strojevi broda ''Carmania'' bili su uspješni, te je 1907. ''Cunard'' uveo u promet znatno veće transatlantike ''[[RMS Lusitania|Lusitania]]'' i ''[[RMS Mauretania (1906.)|Mauretania]]'', oba s turbinskim pogonom. ''Lusitania'' je prva osvojila plavu vrpcu, koju je kasnije preotela ''Mauretania'' i zadržala ju zadivljujućih 20 godina.

''Cunardova'' dominacija Plave vrpce nije spriječila druge brodarske tvrtke u nadmetanju veličinom i raskoši svojih brodova. Godine 1910. ''White Star'' porinuo je ''[[RMS Olympic|Olympic]]'',<ref name="PRE10">{{cite web
|publisher=Atlantic Liners
|url=http://www.atlanticliners.com/olympic_home.htm
|title=R.M.S. Olympic
}}</ref> prvi brod istomene klase ''Olympic'', koji je kao i blizanci ''[[RMS Titanic|Titanic]]'' i ''[[HMHS Britannic|Britannic]]'' imao više od 45 000 tona, ili skoro 15 000 tona i 30 metara više od brodova ''Lusitania'' i ''Mauretania''. Kao i mnogi drugi transatlantici te kompanije, bili su plod nastojanja ''White Star Linea'' da privuče veći broj emigranata boljom uslugom i ugodnijim uvjetima putovanja.

''[[Hamburg-America Line]]'' također je naručio tri divovska broda: ''[[SS Imperator|Imperator]]'', ''[[SS Vaterland|Vaterland]]'' i ''[[SS Bismarck|Bismarck]]'', svi preko 51 500 tona. ''Imperator'' je porinut 1912., dok je ''Bismarck'' bio najveći brod na svijetu do 1935. Međutim, služba za tvrtku
''Hamburg-America'' prije prvog svjetskog rata nije dugo trajala jer su nakon rata na ime reparacija dodijeljeni britanskim i američkim tvrtkama.<ref name="PRE11">{{cite web
|publisher=TheShipsList
|url=http://www.theshipslist.com/ships/lines/hamburg.html
|title=Hamburg-American Packet Company
}}</ref>

Povećanje dimenzija prekooceanskih brodova, pomorske propise učinilo je zastarjelima. Godine 1912., ''[[Titanic]]'' je potonuo nakon udara u ledenjak, s više od 1500 poginulih. Faktor koji je doprinjeo velikom broju žrtava bio je nedovoljan broj čamaca za spašavanje. Nakon ''Titanicove'' katastrofe, uvedeni su propisi koji svim prekooceanskih brodovima nalažu dovoljan broj čamaca za spašavanje za sve putnike i posadu na brodu. Dodatno, osnovana je
''International Ice Patrol'', organizacija koja nadgleda kretanje ledenjaka na prometnim sjeveroatlantskim rutama.<ref name="PRE12">{{cite web
|publisher=International Ice Patrol
|url=http://www.uscg-iip.org/cms/index.php?option=com_content&view=section&layout=blog&id=7&Itemid=61
|title=WHY WAS ICE PATROL FORMED?
}}</ref>

Do 1920-ih promet većine brodarskih tvrtki većinom se oslanjao na iseljenike, te su bile teško pogođene kada je [[Kongres SAD-a|američki kongres]] zakonom ograničio imigraciju u [[SAD|Sjedinjene Države]].<ref name="PRE13">{{cite web
|publisher=historicaldocuments.com
|url=http://web.archive.org/web/20080210025205/http://www.historicaldocuments.com/ImmigrationActof1924.htm
|title=The Immigration Act of 1924
}}</ref> Radi toga, mnogi brodovi preusmjereni su u krstarenja te je najjefitnija treća klasa preuređena u turističku klasu. Dodatno, [[velika gospodarska kriza]] mnoge je brodarske kompanije dovela do bankrota.

Unatoč teškim ekonomskim prilikama, nekoliko kompanija nastavilo je graditi veće i brže brodove.
Godine 1929. njemački transatlantici ''[[Bremen (brod)|Bremen]]'' i ''[[Europa (brod)|Europa]]'' oborili su 20 godina star rekord broda ''Mauretania'' prosječnom brzinom od skoro 28 čvorova (52 km/h). Godine 1933. [[Italija|talijanski]] 51 100 tonski prekooceanski brod ''[[Rex (prekooceanski brod)|Rex]]'', s vremenom od 4 dana i 13 sati,<ref name="PRE14">{{cite web|publisher=Great Ships|url=http://www.greatships.net/rex.html|title=Rex}}</ref> osvojio je Plavu vrpcu u zapadnom prelasku Atlantika, koju je zadržao dvije godine. Godine 1935. francuski transatlantik ''[[Normandie]]'' preuzeo je Plavu vrpcu pomoću revolucionarnog dizajna [[Trup broda|trupa]] i snažnog [[Turbo-električni pogon|turbo-električnog]] pogona. Radi loših ekonomskih prilika, britanska vlada fuzionirala je ''Cunard Line'' i ''White Star Line'', te je novointegrirana tvrtka izgradila svoje ''superlinere'' ''[[RMS Queen Elizabeth|Queen Elizabeth]]'' i ''[[RMS Queen Mary|Queen Mary]]'', koji je Plavu vrpcu držao 1936.-1937. i 1938.-1952.<ref name="PRE15">{{cite web|publisher=Great Ships|url=http://www.greatships.net/riband.html|title=The Blue Riband of the North Atlantic}}</ref>

Razdoblje nakon Drugog svjetskog rata bio je kratak ali buran. Iz tog doba ističe se najbrži prekooceanski brod do sada, ''[[SS United States|United States]]'', koji je 1952. oborio rekord transatlantika ''Queen Mary'' i osvojio Plavu vrpcu koju nosi i danas,<ref>Kludas, Arnold (1999). Record breakers of the North Atlantic, Blue Riband Liners 1838-1953. London: Chatham.</ref> i ''[[France (1961)|France]]'' iz 1962. (kasnije preimenovan u ''Norway'') koji je držao rekord najdužeg putničkog broda do izgradnje ''[[RMS Queen Mary 2|Queen Mary 2]]'' 2003.

Useljavanje u Australiju rezultiralo je gustim prometom između Europe i Australije, te su izgrađeni istaknuti brodovi kao ''[[SS Oriana (1959)|Oriana]]''<ref name="PRE17">{{cite web|publisher=ssmaritime.com|url=http://www.ssmaritime.com/oriana.htm|title=ss Oriana}}</ref> i ''[[SS Canberra|Canberra]]''<ref name="PRE16">{{cite web|publisher=The great ocean liners|url=http://www.thegreatoceanliners.com/canberra.html|title=Canberra 1961 - 1997}}</ref> kompanije ''[[Peninsular and Oriental Steam Navigation Company|P&O]]-[[Orient Line]]'', najveći, najbrži i posljednji izgrađeni brodovi za australsku rutu.<gallery widths="175" heights="175" perrow="6">
Datoteka:Mauretania,1907 on Tyne.JPG|''[[RMS Mauretania (1906.)|Mauretania]]'' (1906.)
Datoteka:RMS Olympic near Isle of Wight.jpg|''[[RMS Olympic|Olympic]]'' (1911.)

Datoteka:SS Normandie at sea 01.jpg|''[[Normandie]]'' (1935.)
Datoteka:SS France Hong Kong 74.jpg|''France'' (1962.)
</gallery>

=== U doba ratova ===
[[Datoteka:Olympic WWI.jpg|alt=|mini|180x180px|''[[RMS Olympic|Olympic]]'' sa zaštitnom kamuflažom tijekom prvog svjetskog rata.]]
Prekooceanski brodovi igrali su značajnu ulogu u [[Prvi svjetski rat|prvom svjetskom ratu]]. Veliki transatlantici kao ''[[RMS Mauretania (1906.)|Mauretania]]'' i ''[[RMS Olympic|Olympic]]'' korišteni su kao brodovi za trupe ili bolnički brodovi dok su manji prerađeni u naoružane trgovačke brodove. ''[[HMHS Britannic|Britannic]]'', blizanac brodova ''[[Titanic]]'' i ''[[RMS Olympic|Olympic]]'', nikada nije služio u linijskom prometu za koji je izgrađen, već je uveden u ratnu službu kao bolnički brod čim je izgrađen, gdje je potopljen nakon samo godinu dana.<ref name="PRE18">{{cite web
|publisher=Atlantic Liners
|url=http://www.atlanticliners.com/britannic_home.htm
|title=H.M.H.S. Britannic
}}</ref> Neki drugi prekooceanski brodovi prerađeni su u naoružane [[Q-brod]]ove kao zamke za [[Podmornica|podmornice]]. Godine 1915. ''[[RMS Lusitania]]'', još u službi kao civilni putnički brod, torpedirala je i potopila njemačka podmornica, te je veliki broj žrtava bio jedan od povoda ulaska Sjedinjenih Država u prvi svjetski rat.
[[Slika:Troop transports Queen Mary and Queen Elizabeth.jpg|mini|180px|desno|[[Bassov prolaz]] 4. rujna 1941. Snimka sa HMAS ''Sydney'', u pratnji konvoja US.12A. Brodovi za trupe ''[[Queen Mary]]'' (desno) i ''[[Queen Elizabeth]]'' poslije poluotoka Wilson na obali [[Victoria (Australija)|Victorije]].]]
U Drugom svjetskom ratu, brodovi kao ''[[Queen Mary]]'' i ''[[Queen Elizabeth]]'' korišteni su za transport trupa. ''[[Normandie]]'' je 1942. zahvatio požar, prevrnuo se i djelomično potonuo u New Yorku tijekom konverzije u brod za trupe. Većina ''superlinera'' 1920-ih i 1930-ih, završili su kao žrtve podmornica, mina i neprijateljskog zrakoplovstva. ''[[RMS Empress of Britain (1930)|Empress of Britain]]'' napali su njemački zrakoplovi i kasnije je torpediran od podmornice,<ref name="PRE19">{{cite web
|publisher=Great ships
|url=http://www.greatships.net/empressbritain2.html
|title=Empress of Britain (II)
}}</ref> kao najveći britanski potopljeni brod u Drugom svjetskom ratu. Najbrži njemački brod ''[[Bremen (brod)|Bremen]]'' 1941. je
uništen u paleži koju je podmetnuo član posade. Talijanske divove ''[[Rex (prekooceanski brod)|Rex]]'' i ''[[Conte di Savoia]]'' uništili su britanski [[RAF]] i njemačke snage u povlačenju. Američka tvrtka American President Lines, izgubila je brod ''President Coolidge'' kada je naletio na savezničku minu u južnom Pacifiku. Sve brodarske tvrtke pretrpile su gubitke u Drugom svjetskom ratu.

U novije doba, tijekom [[Falklandski rat|Falklandskog rata]], tri broda, aktivna ili bivša transatlantika, britanska je vlada zaplijenila za ratnu službu. Brodovi ''[[RMS Queen Elizabeth 2|Queen Elizabeth 2]]''<ref name="PRE20">{{cite web
|publisher=The great ocean liners
|url=http://www.thegreatoceanliners.com/qe2.html
|title=Queen Elizabeth 2 1969 - Present Day
}}</ref> i ''[[SS Canberra|Canberra]]'' prevozili su britansku vojsku na [[Otok Ascension|Ascension]] i [[Falklandski Otoci|Falklande]], dok je brod za studijska krstarenja tvrtke ''P&O'', ''Uganda'', zapljenjen kao bolnički brod, te je nakon rata služio kao brod za trupe dok u [[Stanley, Falklandski Otoci|Stanleyu]] nije izgrađen [[aerodrom]].<ref name="PRE21">{{cite web
|publisher=ssuganda.co.uk
|url=http://www.ssuganda.co.uk/
|title=SS Uganda Trust
}}</ref>

== Kraj velikih prekooceanskih brodova ==
[[Datoteka:RMS Queen Elizabeth 2 in Trondheim 2008.jpg|alt=|mini|180x180px|''[[Queen Elizabeth 2]]'' (1967.)]]
Prije drugog svjetskog rata, [[avion]]i nisu bili velika prijetnja prekooceanskim brodovima. Većinom su bili nepouzdani, osjetljivi na loše vrijeme, rijetki su raspolagali doletom za prekooceanske letove, s malim kapacitetom putnika i vrlo skupi. Iako se već u to doba pojavljuju neki napredniji modeli putničkih [[zrakoplov]]a, kao [[Douglas DC-3]] koji je u uporabi čak i danas, nisu mogli ugroziti dominaciju velikih oceanskih brodova. Ipak, [[Drugi svjetski rat]] ubrzao je razvoj zrakoplova. Četveromotorni bombarderi kao [[Avro Lancaster]] i [[B-29 Superfortress|Boeing B-29]], sa svojim dugim doletom i velikim kapacitetom ukrcaja, bili su logični prototipovi [[Linijski putnički zrakoplov|putničkih zrakoplova]] sljedeće generacije. Tehnologija [[Mlazni motor|mlaznog motora]] također je napredovala nakon razvoja ratnih zrakoplova na mlazni pogon u drugom svjetskom ratu. Godine 1953. [[de Havilland Comet]] postao je prvi komercijalni putnički mlažnjak, kojem su se uskoro pridružili [[Sud Aviation Caravelle]], [[Boeing 707]] i [[Douglas DC-8]]. Brodovi ''[[Michelangelo (prekooceanski brod)|Michelangelo]]'' i ''[[Raffaello (prekooceanski brod)|Raffaello]]'',<ref name="PRE23">{{cite web
|publisher=ssmaritime.com
|url=http://www.ssmaritime.com/italia-lines.htm
|title=T/n Michelangelo and Raffaello
}}</ref> izgrađeni 1962. i 1963. za talijansku državnu brodarsku tvrtku ''Italia - Società di Navigazione'', bili su posljednji brodovi izgrađeni isključivo za sjeveroatlantsku rutu, dok je koncept posljednjeg britanskog transatlantika ''[[Queen Elizabeth 2]]'', izgrađenog 1967., predvidio i mogućnost konverzije u brod za krstarenje. Putnički zrakoplovi 1960-ih postupno su preuzeli putnički promet kojeg su ranije obavljali brodovi, te je prvi komercijalni
[[Slika:Queen_Mary_II_Einlaufen_Hamburg_Hafengeburtstag_2006_-2.jpg|mini|180px|''[[Queen Mary 2]]'' (2003.)]]
let novog [[Boeing 747|Boeinga 747]] 1970. označio definitivni kraj masovnog pomorskog putničkog prometa.

Od 1970-ih mnogi brodovi nastavili su službu u krstarenjima. Do 2000-ih manji broj bivših prekooceanskih brodova još je bio u službi, dok su drugi, kao ''Queen Mary'', sačuvani kao brodovi muzeji, plutajući hoteli ili dr. Nakon povlačenja iz službe broda ''Queen Elizabeth 2'' 2008. godine, jedini prekooceanski brod trenutačno u službi je ''[[Queen Mary 2]]'', koji se osim što je zamijenio ''QE2'' na sjeveroatlantskoj ruti, koristi i za krstarenja.

== Pouzdanost ==
[[Datoteka:Titanic in color.png|alt=|mini|180x180px|''[[Titanic]]'' (1912.)]]
Mnogi prekooceanski brodovi izgubljeni su u raznim okolnostima.
"Nepotopivi" [[RMS Titanic|''Titanic'']] potonuo je 1912. na svom prvom putovanju iz Britanije u Sjedinjene Države s gubitkom preko 1500 života, te je naziv broda postao sinonim za arhetipsku katastrofu. Neznatno veći blizanac ''[[HMHS Britannic|Britannic]]'', koji je 1915. prerađen u bolnički brod, potonuo je u [[Egejsko more|Egejskom moru]] nakon što je naletio na minu, te ostaje do danas najveći potopljeni prekooceanski brod.

Godine 1914. ''Empress of Ireland'' potopljen je nakon sudara u Saint Lawrence River s 1012 poginulih. ''[[RMS Lusitania|Lusitania]]'' je torpedirana i potopljena od njemačke podmornice kraj [[Irska|irske]] obale na putu iz Amerike u Veliku Britaniju. ''Morro Castle'' je 1934. izgorio uz obalu [[New Jersey]]a. Kao rezultat ratnih sukoba, za vrijeme Drugog svjetskog rata zbile su se najgore pomorske katastrofe: 1940. gubitak Cunardovog broda ''Lancastria'' kraj Saint-Nazairea tijekom njemačkog bombardiranja pri pokušaju evakuacije britanskih trupa iz francuske (''British Expeditionary Force'') s gubitkom više od 3000 života i 1945. potonuća brodova ''Wilhelm Gustloff'' s više od 9000 žrtava i ''Cap Arcona'' s više od 7000 poginulih. Katastrofa talijanskog transatlantika ''[[Andrea Doria (prekooceanski brod)|Andrea Doria]]'' 1956. koji je potonuo nakon sudara sa švedskim brodom ''Stockholm'', smatra se posljednjim potonućem iz doba velikih prekooceanskih brodova.
[[Datoteka:SS Aquitania.jpg|mini|181x181px|''[[RMS Aquitania|Aquitania]]'' (1914.)]]
Nasuprot tome, mnogi su brodovi svojom pouzdanošću, dugogodišnjom službom i udobnošću postali posebno omiljeni među tadašnjim putnicima. Cunardovi brodovi ''[[RMS Mauretania (1906.)|Mauretania]]'' i ''[[RMS Aquitania|Aquitania]]'' smatrani su najboljim brodovima tog doba, dok su idućih desetljeća ''superlineri'' kao ''[[Normandie]]'' i ''[[RMS Queen Mary|Queen Mary]]'', postali simboli nacionalnog ponosa i značajni subjekti zapadne civilizacije s utjecajima na dizajn, tehnologiju, popularnu kulturu i međunarodnu povezanost.

Od velikih prijeratnih transatlantika, samo je ''Queen Mary'' sačuvan kao hotel i muzej u [[Long Beach, Kalifornija|Long Beachu]] u [[Kalifornija|Kaliforniji]] u Sjedinjenim Državama, dok od ostalih značajnih prekooceanskih brodova još postoje ''[[SS United States|United States]]'' na trajnom vezu u [[Philadelphia|Philadelphiji]], ''[[RMS Queen Elizabeth 2|Queen Elizabeth 2]]'' kao budući ploveći hotel u [[Dubai|Dubaju]]<ref name="PRE24">{{cite web
|publisher=Nakheel
|url=http://www.nakheel.com/en/news/dubai-eagerly-anticipates-arrival-of-qe2
|title=Dubai eagerly anticipates arrival of QE2
}}</ref> i ''[[Rotterdam (prekooceanski brod)|Rotterdam]]'' na trajnom vezu u [[Rotterdam]]u u [[Nizozemska|Nizozemskoj]].<ref name="PRE25">{{cite web
|publisher=Steamship Rotterdam Foundation
|url=http://www.ssrotterdam.net/
|title=Website of Friends of steamship Rotterdam
}}</ref>



== Izvori ==
{{Izvori|2}}

== Vanjske poveznice ==
{{commonscat|Ocean liners}}

* [http://www.garemaritime.com Gare Maritime] ''A Journey into the Golden Age of Travel''
* [http://www.ayrshirescotland.com/ships/ships.htm ''20th Century Ships'']
* [http://www.cunardwhitestar.com/ cunardwhitestar.com] Povijesni prekooceanski brodovi
* [http://www.ocean-liner.com/ ocean-liner.com] ''Public Symbols and Private Enterprise''
* [http://www.thegreatoceanliners.com/ ''The Great Ocean Liners'']


{{Trgovački brodovi}}

[[Kategorija:Prekooceanski brodovi| ]]
[[Kategorija:Putnički brodovi]]