WikiSysop: bnz

2022-04-11T22:37:37Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 11. travanj 2022. u 22:37
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Prekmurje'''-->~~[[Datoteka:Obcine-Prekmurje.png\|mini\|desno\|250px\|Prekmurje na zemljovidu Slovenije]]		[[Datoteka:Obcine-Prekmurje.png\|mini\|desno\|250px\|Prekmurje na zemljovidu Slovenije]]
	[[Datoteka:Razglednica G Gorica.jpg\|mini\|desno\|300px\|Prekomurski vidik.]]		[[Datoteka:Razglednica G Gorica.jpg\|mini\|desno\|300px\|Prekomurski vidik.]]

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-23T23:59:29Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[Datoteka:Obcine-Prekmurje.png|mini|desno|250px|Prekmurje na zemljovidu Slovenije]]
[[Datoteka:Razglednica G Gorica.jpg|mini|desno|300px|Prekomurski vidik.]]

'''Prekmurje''' ([[mađarski jezik|mađ.]] ''Muravidék,'' [[njemački jezik|njem.:]] ''Übermurgebiet,'' [[prekomurski jezik|prek.:]] ''Prekmürje, Prekmürsko'') neslužbena je pokrajina u [[Slovenija|Sloveniji]], na njezinu krajnjem sjeveroistoku, smještena s lijeve strane [[rijeka (vodotok)|rijeke]] [[Mura|Mure]], a graniči s [[Austrija|Austrijom]] na zapadu, s [[Mađarska|Mađarskom]] na sjeveru i sjeveroistoku, s [[Hrvatska|Hrvatskom]] na jugoistoku, te sa slovenskom pokrajinom [[Štajerska (Slovenija)|Štajerskom]] na jugozapadu.

==Zemljopis==
Prekmurje je najsiromašnije područje u Sloveniji, a većinom je to [[poljoprivreda|poljoprivredni]] kraj. Sjeverni dijelovi ovoga područja brežuljkasti su, a vrhovi bregova dosežu do visine između 150 i 400 m. Najveća je rijeka, uz Muru, [[Ledava]].

Središte Prekmurja je grad [[Murska Sobota]], a na jugoistoku se nalazi grad [[Lendava]]. Veća naselja su [[Dobrovnik]], [[Turnišče]], [[Beltinci]] i [[Črenšovci]].

==Povijest==
Područje Prekmurja uvijek je bilo [[gospodarstvo|gospodarski]] i [[politika|politički]] odvojeno od ostatka slovenskih područja. [[Slovenci]] su se ovamo doselili s istočnih [[Alpe|Alpi]] nakon što su [[Franci]] pobijedili [[Avari|Avare]] u doba vladavine [[Karlo Veliki|Karla Velikoga]]. U [[9. stoljeće|9. stoljeću]] ovo područje pripada slavenskoj državi poznatoj kao [[Balatonsko kneževstvo]], a od [[10. stoljeće|10. stoljeća]] bilo je pod izravnim utjecajem [[Ugarska|Ugarske]], što je imalo bitnu ulogu u razvoju etničkih i jezičnih prilika u tom kraju.

Kroz cijelo razdoblje [[Habsburška Monarhija|habsburške]] vlasti veze s ostatkom slovenskih krajeva bile su izrazito slabe, već i stoga što je Prekmurje pripadalo Ugarskoj i to njezinim [[županija]]ma [[Županija Željezno|Željezno]] (većina Prekmurja) i [[Županija Zala|Zala]] (područje Lendave), dok su crkveno pripadali [[Sombotelska biskupija|Sombotelskoj biskupiji]]. Ipak, slovenski su se stanovnici ovog područja uvijek dosljedno nazivali Slovencima, dok su u drugim krajevima prevladavali pokrajinski nazivi, posebice u [[Kranjska|Kranjskoj]], [[Štajerska|Štajerskoj]] i [[Koruška|Koruškoj]]. Svoj su kraj krajem 19. stoljeća nazivali ''[[Slovenska krajina (Ugrska)|Slovenska krajina]]''.

Za razliku od ostalih slovenskih krajeva, ovdje je postojalo [[veleposjedništvo]] s prostranim obradivim površinama, dok su seljaci imali vrlo malo vlastite zemlje, te se razvio „agrarni proletarijat“ koji je tražio posao po cijeloj Ugarskoj.

Premda su ješ od [[1848.]] postojala nastojanja da se Slovenci Prekmurja sjedine s ostalim slovenskim pokrajinama, to se nije moglo ostvariti. Usto, Slovenci su ovdje bili u velikom broju [[protestantizam|protestanti]] [[luterani]] ili [[kalvinisti]], a uz [[Mađari|Mađare]] tu je živio i veliki broj [[Židovi|Židova]].

Po uspostavi [[Austro-Ugarska Monarhija|Austro-Ugarske Monarhije]] [[1867.]], Prekmurje je proživljavalo težak pritisak mađarizacije. Tako je zakon o školstvu iz [[1907.]] predviđao da nemađarska djeca po završenom 4. razredu osnovne škole moraju govoriti i pisati [[mađarski jezik|mađarski]]. Narodnu svijest na prelasku iz 19. u [[20. stoljeće]] počela je podizati skupina [[Katolička Crkva|katoličkih]] svećenika okupljenih oko [[Franc Ivanocy|Franca Ivanocyja]]. Prvi je put [[Zastava Slovenije|slovenska zastava]] u ovoj pokrajini istaknuta [[1897.]] godine i to upravo na [[mlada misa|mladoj misi]] Ivanocyjeva suradnika Jožefa Klekla u [[Tišina (Slovenija)|Tišini]]. Tada je sastavljen politički program koji je naglašavao važnost vjere u privatnom i javnom životu, zahtijevao vjersku pouku na narodnom jeziku, kao i izdavanje časopisa na [[slovenski jezik|slovenskom]] ([[prekomurski jezik|prekomurskom]]). Ovaj je kraj krajem austro-ugarske vlasti obuhvaćao oko 1.000 km<sup>2</sup>, a imao je oko 90.000 stanovnika koji su svoj identitet sačuvali sve do priljučenja [[Kraljevina SHS|Kraljevini SHS]] [[1919.]] godine.

Pravo jezično i kulturno jedinstvo s ostalim Slovencima ostvareno je tek nakon [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]], kad je Prekmurje [[Trianonski sporazum|Trianonskim sporazumom]] pripojeno Kraljevini SHS. Između [[1918.]] i [[1922.]] ovo je područje pripadalo [[Maribor]]skoj županiji, od 1922. do [[1929.]] Mariborskoj regiji, a od 1929. do [[1941.]] [[Dravska banovina|Dravskoj banovini]]. Za vrijeme [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] Prekmurje je okupirala [[Mađarska]], a od [[1945.]] ono je združeno sa slovenskim zemljama koje i danas čine [[Slovenija|Sloveniju]].

==Stanovništvo==
Prilikom pripojenja Kraljevini SHS u Prekmurju je živjelo 92.295 stanovnika, od kojih je njih 74.199 govorilo slovenski, 14.065 mađarski, a 2.540 [[njemački jezik]].

Stanovništvo Prekmurja danas je većinom slovensko, no prisutna je i brojna mađarska nacionalna manjina. Mađara ima najviše u sjevernom i istočnom dijelu pokrajine, te imaju pravo na jedno mjesto u [[Slovenski parlament|Slovenskom parlamentu]]. Usto, ima i mnogo [[Romi|Roma]]. U cijeloj pokrajini vlada dvojezičnost.

==Vidi još==
* [[Republika Prekmurje]]
* [[Prekomurski jezik]]
* [[Prekomurci]]

{{Slovenske pokrajine}}

[[Kategorija:Pokrajine Slovenije]]

Prekmurje - Povijest promjena

WikiSysop: bnz

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica