Prekambrij - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{Citiranje web |' u '{{citiranje weba|'

2025-09-13T23:49:35Z

Zamjena teksta - '{{Citiranje web |' u '{{citiranje weba|'

←Starija inačica		Inačica od 13. rujan 2025. u 23:49
Redak 43:		Redak 43:
	** [[Paleoproterozoik]]: najstarija era proterozojskog eona, 1600 - 2500 Ma. Odgovara stijenama "pretkambrijske X" starije sjevernoameričke geologije.		** [[Paleoproterozoik]]: najstarija era proterozojskog eona, 1600 - 2500 Ma. Odgovara stijenama "pretkambrijske X" starije sjevernoameričke geologije.
	* Eon [[Arhaik]]: 2500 - 4000 Ma.		* Eon [[Arhaik]]: 2500 - 4000 Ma.
	* Eon [[Hadij]]: 4000 - 4600 Ma. Ovaj je pojam izvorno trebao pokrivati vrijeme prije nego što su se sačuvale bilo koje sačuvane stijene, iako neki kristali [[cirkon]]a stari oko 4400 Ma pokazuju postojanje kore u hadeanskom eonu. Ostali zapisi iz hadejskog doba potječu s [[Mjesečeva geologija\|Mjeseca]] i [[meteorit]]a.<ref>{{~~Citiranje web~~ \|url=http://www.uwsp.edu/geo/faculty/hefferan/Geol106/CLASS3/hadean.htm \|title=Archived copy \|accessdate=2011-03-27 \|url-status=dead \|archiveurl=https://web.archive.org/web/20120510002121/http://www4.uwsp.edu/geo/faculty/hefferan/Geol106/CLASS3/hadean.htm \|archivedate=2012-05-10 }}</ref>		* Eon [[Hadij]]: 4000 - 4600 Ma. Ovaj je pojam izvorno trebao pokrivati vrijeme prije nego što su se sačuvale bilo koje sačuvane stijene, iako neki kristali [[cirkon]]a stari oko 4400 Ma pokazuju postojanje kore u hadeanskom eonu. Ostali zapisi iz hadejskog doba potječu s [[Mjesečeva geologija\|Mjeseca]] i [[meteorit]]a.<ref>{{citiranje weba\|url=http://www.uwsp.edu/geo/faculty/hefferan/Geol106/CLASS3/hadean.htm \|title=Archived copy \|accessdate=2011-03-27 \|url-status=dead \|archiveurl=https://web.archive.org/web/20120510002121/http://www4.uwsp.edu/geo/faculty/hefferan/Geol106/CLASS3/hadean.htm \|archivedate=2012-05-10 }}</ref>

	Predloženo je da se pretkambrij podijeli na eone i ere koji odražavaju faze planetarne evolucije, a ne na trenutnu shemu koja se temelji na brojčanoj dobi. Takav se sustav mogao oslanjati na događaje u stratigrafskom zapisu i razgraničeni [[GSSP]]-ovima ga. Pretkambrij se mogao podijeliti u pet "prirodnih" eona, okarakteriziranih kako slijedi:<ref>{{Citiranje knjiga\|Last=Bleeker\|First=W.\|Editor=Felix M. Gradstein\|Title=A Geologic Time Scale 2004\|Publisher=Cambridge University Press\|Chapter=Toward a "natural" Precambrian time scale\|Date=2004}} also available at [http://www.stratigraphy.org/bak/precambrian/Bleeker_2004.pdf Stratigraphy.org: Precambrian subcommission]</ref>		Predloženo je da se pretkambrij podijeli na eone i ere koji odražavaju faze planetarne evolucije, a ne na trenutnu shemu koja se temelji na brojčanoj dobi. Takav se sustav mogao oslanjati na događaje u stratigrafskom zapisu i razgraničeni [[GSSP]]-ovima ga. Pretkambrij se mogao podijeliti u pet "prirodnih" eona, okarakteriziranih kako slijedi:<ref>{{Citiranje knjiga\|Last=Bleeker\|First=W.\|Editor=Felix M. Gradstein\|Title=A Geologic Time Scale 2004\|Publisher=Cambridge University Press\|Chapter=Toward a "natural" Precambrian time scale\|Date=2004}} also available at [http://www.stratigraphy.org/bak/precambrian/Bleeker_2004.pdf Stratigraphy.org: Precambrian subcommission]</ref>

WikiSysop: file->datoteka

2022-05-07T16:45:38Z

file->datoteka

←Starija inačica		Inačica od 7. svibanj 2022. u 16:45
Redak 24:		Redak 24:

	== Planetarno okruženje i kisikova katastrofa ==		== Planetarno okruženje i kisikova katastrofa ==
	[[~~File~~:Temagami greenstone belt pillow lava.jpg\|thumb\|Istrošena pretkambrijska [[Jastuk lava\|jastučna lava]] u pojasu [[Kanadski štit\|kanadskog štita]] [[Pojas Temagami Greenstone\|Temagami Greenstone]].]]		[[Datoteka:Temagami greenstone belt pillow lava.jpg\|thumb\|Istrošena pretkambrijska [[Jastuk lava\|jastučna lava]] u pojasu [[Kanadski štit\|kanadskog štita]] [[Pojas Temagami Greenstone\|Temagami Greenstone]].]]
	Dokazi o detaljima [[Tektonika ploča\|kretanja ploča]] i druge [[Tektonika\|tektonske]] aktivnosti u pretkambriju slabo su sačuvani. Općenito se vjeruje da su mali protokontinenti postojali prije 4280 Ma i da se većina Zemljine kopnene mase sakupila u jedan [[superkontinent]] oko 1130 Ma. Superkontinent, poznat kao [[Rodinia]], razbio se oko 750 Ma. Identificiran je niz [[Oledba\|glacijalnih razdoblja koja]] sežu još do [[Huronska glacijacija\|huronske]] epohe, otprilike 2400–2100 Ma. Jedno od najbolje proučavanih je [[Kriogenij\|sturcijansko-varaška oledba]], oko 850–635 Ma, koja je možda dovela ledenjačke uvjete sve do ekvatora, što je rezultiralo „ [[Snježna gruda Zemlja\|snježnom grudom Zemljom]]“.		Dokazi o detaljima [[Tektonika ploča\|kretanja ploča]] i druge [[Tektonika\|tektonske]] aktivnosti u pretkambriju slabo su sačuvani. Općenito se vjeruje da su mali protokontinenti postojali prije 4280 Ma i da se većina Zemljine kopnene mase sakupila u jedan [[superkontinent]] oko 1130 Ma. Superkontinent, poznat kao [[Rodinia]], razbio se oko 750 Ma. Identificiran je niz [[Oledba\|glacijalnih razdoblja koja]] sežu još do [[Huronska glacijacija\|huronske]] epohe, otprilike 2400–2100 Ma. Jedno od najbolje proučavanih je [[Kriogenij\|sturcijansko-varaška oledba]], oko 850–635 Ma, koja je možda dovela ledenjačke uvjete sve do ekvatora, što je rezultiralo „ [[Snježna gruda Zemlja\|snježnom grudom Zemljom]]“.

WikiSysop: bnz

2022-03-24T04:24:14Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 24. ožujak 2022. u 04:24
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Prekambrij'''-->'''~~Prekambrij''' (skraćeno '''pЄ''' ili '''Kriptozoik)''' je najstariji period [[Geokronologija\|Zemljine povijesti]], koji prethodi trenutnom eonu [[fanerozoik]]u. Prekambrij je tako nazvan jer je prethodio [[Kambrij]]u, prvom [[ Geološko razdoblje\|razdoblju]] fanerozojskog eona, koji je nazvan po [[Cambria\|Cambriji]], latiniziranom imenu za [[Wales]], gdje su prvi put proučavane stijene iz ovog doba. Prekambrij čini 88% geološke povijesti Zemlje.		Prekambrij''' (skraćeno '''pЄ''' ili '''Kriptozoik)''' je najstariji period [[Geokronologija\|Zemljine povijesti]], koji prethodi trenutnom eonu [[fanerozoik]]u. Prekambrij je tako nazvan jer je prethodio [[Kambrij]]u, prvom [[ Geološko razdoblje\|razdoblju]] fanerozojskog eona, koji je nazvan po [[Cambria\|Cambriji]], latiniziranom imenu za [[Wales]], gdje su prvi put proučavane stijene iz ovog doba. Prekambrij čini 88% geološke povijesti Zemlje.

	Prekambrij je neformalna jedinica geološkog vremena,<ref name="Gradstein_et-al_2012">{{Citiranje knjiga\|Title=The Geologic Timescale 2012 (volume 1)\|Publisher=Elsevier\|Author=Gradstein, F.M.; Ogg, J.G.; Schmitz, M.D.; Ogg, G.M. (editors)\|Year=2012}}</ref> podijeljena na tri [[Geološko razdoblje\|eona]] ([[Hadij]], [[Arhaik]] i [[Proterozoik]]) [[Geološko razdoblje\|geološke vremenske skale]]. S obzirom da je podijeljen na eone, Prekambrij je jedino geološko razdoblje koje nazivamo supereonom.		Prekambrij je neformalna jedinica geološkog vremena,<ref name="Gradstein_et-al_2012">{{Citiranje knjiga\|Title=The Geologic Timescale 2012 (volume 1)\|Publisher=Elsevier\|Author=Gradstein, F.M.; Ogg, J.G.; Schmitz, M.D.; Ogg, G.M. (editors)\|Year=2012}}</ref> podijeljena na tri [[Geološko razdoblje\|eona]] ([[Hadij]], [[Arhaik]] i [[Proterozoik]]) [[Geološko razdoblje\|geološke vremenske skale]]. S obzirom da je podijeljen na eone, Prekambrij je jedino geološko razdoblje koje nazivamo supereonom.

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje web)

2021-12-02T00:11:00Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje web)

←Starija inačica		Inačica od 2. prosinac 2021. u 00:11
Redak 43:		Redak 43:
	** [[Paleoproterozoik]]: najstarija era proterozojskog eona, 1600 - 2500 Ma. Odgovara stijenama "pretkambrijske X" starije sjevernoameričke geologije.		** [[Paleoproterozoik]]: najstarija era proterozojskog eona, 1600 - 2500 Ma. Odgovara stijenama "pretkambrijske X" starije sjevernoameričke geologije.
	* Eon [[Arhaik]]: 2500 - 4000 Ma.		* Eon [[Arhaik]]: 2500 - 4000 Ma.
	* Eon [[Hadij]]: 4000 - 4600 Ma. Ovaj je pojam izvorno trebao pokrivati vrijeme prije nego što su se sačuvale bilo koje sačuvane stijene, iako neki kristali [[cirkon]]a stari oko 4400 Ma pokazuju postojanje kore u hadeanskom eonu. Ostali zapisi iz hadejskog doba potječu s [[Mjesečeva geologija\|Mjeseca]] i [[meteorit]]a.<ref>{{~~cite~~ web \|url=http://www.uwsp.edu/geo/faculty/hefferan/Geol106/CLASS3/hadean.htm \|title=Archived copy \|accessdate=2011-03-27 \|url-status=dead \|archiveurl=https://web.archive.org/web/20120510002121/http://www4.uwsp.edu/geo/faculty/hefferan/Geol106/CLASS3/hadean.htm \|archivedate=2012-05-10 }}</ref>		* Eon [[Hadij]]: 4000 - 4600 Ma. Ovaj je pojam izvorno trebao pokrivati vrijeme prije nego što su se sačuvale bilo koje sačuvane stijene, iako neki kristali [[cirkon]]a stari oko 4400 Ma pokazuju postojanje kore u hadeanskom eonu. Ostali zapisi iz hadejskog doba potječu s [[Mjesečeva geologija\|Mjeseca]] i [[meteorit]]a.<ref>{{Citiranje web \|url=http://www.uwsp.edu/geo/faculty/hefferan/Geol106/CLASS3/hadean.htm \|title=Archived copy \|accessdate=2011-03-27 \|url-status=dead \|archiveurl=https://web.archive.org/web/20120510002121/http://www4.uwsp.edu/geo/faculty/hefferan/Geol106/CLASS3/hadean.htm \|archivedate=2012-05-10 }}</ref>

	Predloženo je da se pretkambrij podijeli na eone i ere koji odražavaju faze planetarne evolucije, a ne na trenutnu shemu koja se temelji na brojčanoj dobi. Takav se sustav mogao oslanjati na događaje u stratigrafskom zapisu i razgraničeni [[GSSP]]-ovima ga. Pretkambrij se mogao podijeliti u pet "prirodnih" eona, okarakteriziranih kako slijedi:<ref>{{Citiranje knjiga\|Last=Bleeker\|First=W.\|Editor=Felix M. Gradstein\|Title=A Geologic Time Scale 2004\|Publisher=Cambridge University Press\|Chapter=Toward a "natural" Precambrian time scale\|Date=2004}} also available at [http://www.stratigraphy.org/bak/precambrian/Bleeker_2004.pdf Stratigraphy.org: Precambrian subcommission]</ref>		Predloženo je da se pretkambrij podijeli na eone i ere koji odražavaju faze planetarne evolucije, a ne na trenutnu shemu koja se temelji na brojčanoj dobi. Takav se sustav mogao oslanjati na događaje u stratigrafskom zapisu i razgraničeni [[GSSP]]-ovima ga. Pretkambrij se mogao podijeliti u pet "prirodnih" eona, okarakteriziranih kako slijedi:<ref>{{Citiranje knjiga\|Last=Bleeker\|First=W.\|Editor=Felix M. Gradstein\|Title=A Geologic Time Scale 2004\|Publisher=Cambridge University Press\|Chapter=Toward a "natural" Precambrian time scale\|Date=2004}} also available at [http://www.stratigraphy.org/bak/precambrian/Bleeker_2004.pdf Stratigraphy.org: Precambrian subcommission]</ref>

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite book +{{Citiranje knjige)

2021-11-18T00:23:00Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite book +{{Citiranje knjige)

←Starija inačica		Inačica od 18. studeni 2021. u 00:23
Redak 13:		Redak 13:

	== Život ==		== Život ==
	Konkretno vrijeme nastanka života nije određeno. No, [[ugljik]] pronađen u 3,8 milijardi godina starim stijenama (eon Arhaik) s otoka kraj zapadnog [[Grenland\|Grenlanda]] može biti organskog podrijetla. U [[Zapadna Australija\|Zapadnoj Australiji]] pronađeni su dobro očuvani mikroskopski fosili [[Bakterije\|bakterija]] starijih od 3,46 milijardi godina.<ref>{{~~cite book~~ \|last=Brun \|first=Yves \|author-link=Yves Brun \|first2=Lawrence J. \|last2=Shimkets \|title=Prokaryotic development \|publisher=[[ASM Press]] \|date=January 2000 \|page=114 \|isbn=978-1-55581-158-7 \|url=https://books.google.es/books?id=wRxrAAAAMAAJ}}</ref> Na istom su području pronađeni vjerojatni fosili stari 100 milijuna godina. Međutim, postoje dokazi da se život mogao razvijati prije više od 4.280 milijardi godina. <ref name="NAT-20170301">{{Citiranje časopisa\|author=Dodd, Matthew S.\|title=Evidence for early life in Earth's oldest hydrothermal vent precipitates\|date=2 March 2017\|journal=Nature\|volume=543\|issue=7643\|pages=60–64}}</ref><ref name="NYT-20170301">{{Citiranje novina\|last=Zimmer\|first=Carl\|authorlink=Carl Zimmer\|title=Scientists Say Canadian Bacteria Fossils May Be Earth's Oldest\|url=https://www.nytimes.com/2017/03/01/science/earths-oldest-bacteria-fossils.html\|date=1 March 2017\|work=[[The New York Times]]\|accessdate=2 March 2017}}</ref> <ref name="BBC-20170301">{{Citiranje weba\|url=https://www.bbc.co.uk/news/science-environment-39117523\|title=Earliest evidence of life on Earth 'found'\|author=Ghosh\|first=Pallab\|date=1 March 2017\|work=[[BBC News]]\|accessdate=2 March 2017}}</ref> <ref name="4.3b oldest">{{Citiranje novina\|last=Dunham\|first=Will\|title=Canadian bacteria-like fossils called oldest evidence of life\|url=http://ca.reuters.com/article/topNews/idCAKBN16858B?sp=true\|date=1 March 2017\|work=[[Reuters]]\|accessdate=1 March 2017}}</ref> Dokazi bakterijskog života tijekom ostatka (Proterozoik) pretkambrija su dosta dobri.		Konkretno vrijeme nastanka života nije određeno. No, [[ugljik]] pronađen u 3,8 milijardi godina starim stijenama (eon Arhaik) s otoka kraj zapadnog [[Grenland\|Grenlanda]] može biti organskog podrijetla. U [[Zapadna Australija\|Zapadnoj Australiji]] pronađeni su dobro očuvani mikroskopski fosili [[Bakterije\|bakterija]] starijih od 3,46 milijardi godina.<ref>{{Citiranje knjige \|last=Brun \|first=Yves \|author-link=Yves Brun \|first2=Lawrence J. \|last2=Shimkets \|title=Prokaryotic development \|publisher=[[ASM Press]] \|date=January 2000 \|page=114 \|isbn=978-1-55581-158-7 \|url=https://books.google.es/books?id=wRxrAAAAMAAJ}}</ref> Na istom su području pronađeni vjerojatni fosili stari 100 milijuna godina. Međutim, postoje dokazi da se život mogao razvijati prije više od 4.280 milijardi godina. <ref name="NAT-20170301">{{Citiranje časopisa\|author=Dodd, Matthew S.\|title=Evidence for early life in Earth's oldest hydrothermal vent precipitates\|date=2 March 2017\|journal=Nature\|volume=543\|issue=7643\|pages=60–64}}</ref><ref name="NYT-20170301">{{Citiranje novina\|last=Zimmer\|first=Carl\|authorlink=Carl Zimmer\|title=Scientists Say Canadian Bacteria Fossils May Be Earth's Oldest\|url=https://www.nytimes.com/2017/03/01/science/earths-oldest-bacteria-fossils.html\|date=1 March 2017\|work=[[The New York Times]]\|accessdate=2 March 2017}}</ref> <ref name="BBC-20170301">{{Citiranje weba\|url=https://www.bbc.co.uk/news/science-environment-39117523\|title=Earliest evidence of life on Earth 'found'\|author=Ghosh\|first=Pallab\|date=1 March 2017\|work=[[BBC News]]\|accessdate=2 March 2017}}</ref> <ref name="4.3b oldest">{{Citiranje novina\|last=Dunham\|first=Will\|title=Canadian bacteria-like fossils called oldest evidence of life\|url=http://ca.reuters.com/article/topNews/idCAKBN16858B?sp=true\|date=1 March 2017\|work=[[Reuters]]\|accessdate=1 March 2017}}</ref> Dokazi bakterijskog života tijekom ostatka (Proterozoik) pretkambrija su dosta dobri.

	Osim nekoliko sumnjivih izvora o mnogo starijim formama u [[Teksas]]u i [[Indija\|Indiji]], prvi složeni višestanični oblici života su se pojavili prije otprilike 600 milijuna godina. Prilično raznovrsna kolekcija mekušaca je poznata sa lokacija širom svijeta starih između 600 i 542 milijuna godina. stvorenja s tvrdom ljuskom su se pojavila krajem tog perioda. Raznolika kolekcija se pojavila prije 544 milijuna godina, započinjući krajem Kriptozoika sa slabo poznatom "malom školjkolikom faunom" i završavajući u ranom kambriju s vrlo raznolikom i prilično modernom "Burgessovom faunom" čije se naglo širenje naziva [[Kambrij\|kambrijskom]] eksplozijom života.		Osim nekoliko sumnjivih izvora o mnogo starijim formama u [[Teksas]]u i [[Indija\|Indiji]], prvi složeni višestanični oblici života su se pojavili prije otprilike 600 milijuna godina. Prilično raznovrsna kolekcija mekušaca je poznata sa lokacija širom svijeta starih između 600 i 542 milijuna godina. stvorenja s tvrdom ljuskom su se pojavila krajem tog perioda. Raznolika kolekcija se pojavila prije 544 milijuna godina, započinjući krajem Kriptozoika sa slabo poznatom "malom školjkolikom faunom" i završavajući u ranom kambriju s vrlo raznolikom i prilično modernom "Burgessovom faunom" čije se naglo širenje naziva [[Kambrij\|kambrijskom]] eksplozijom života.

	Osim nekoliko osporavanih izvještaja o mnogo starijim oblicima iz Sjeverne Amerike i Indije, čini se da su se prvi složeni višestanični oblici života pojavili otprilike 1500 Ma, u mezoproterozojskom dobu proterozojskog eona. Fosilni dokazi iz kasnijeg edijakarskog razdoblja tako složenog života potječu iz [[Formacija Lantian\|formacije Lantian]], prije najmanje 580 milijuna godina. Vrlo raznolika kolekcija životnih oblika s mekim tijelom nalazi se na raznim mjestima širom svijeta i datira između 635 i 542 Ma. Oni se nazivaju [[Ediakaranska biota\|edijakaranskom ili vendskom biotom]]. Bića s tvrdom ljuskom pojavila su se pred kraj tog vremenskog raspona, označavajući početak fanerozojskog eona. Sredinom sljedećeg kambrijskog razdoblja u [[Škriljevac Burgess\|škriljevcu Burgess]] zabilježena je vrlo raznolika fauna, uključujući neke koje mogu predstavljati matične skupine suvremenih svojti. Povećanje raznolikosti životnih oblika tijekom ranog kambrija naziva se [[kambrijska eksplozija]] života.<ref>{{~~cite book~~ \|last1=Fedonkin \|first1=Mikhail A. \|author-link=Mikhail A. Fedonkin \|title=The Rise of Animals: Evolution and Diversification of the Kingdom Animalia \|year=2007 \|publisher=[[JHU Press]] \|isbn=9780801886799 \|first2=James G. \|last2=Gehling \|first3=Kathleen \|last3=Grey \|first4=Guy M. \|last4=Narbonne \|first5=Patricia \|last5=Vickers-Rich \|author5-link=Patricia Vickers-Rich \|doi=10.1086/598305 \|pages=326}}</ref><ref>{{~~cite book~~ \|last1=Dawkins \|first1=Richard \|author-link=Richard Dawkins \|title=The Ancestor's Tale: A Pilgrimage to the Dawn of Evolution \|year=2005 \|publisher=[[Houghton Mifflin Harcourt]] \|isbn=9780618619160 \|first2=Yan \|last2=Wong \|url=https://archive.org/details/ancestorstale00rich_0 \|url-access=registration \|pages=[https://archive.org/details/ancestorstale00rich_0/page/n696 673]}}</ref>		Osim nekoliko osporavanih izvještaja o mnogo starijim oblicima iz Sjeverne Amerike i Indije, čini se da su se prvi složeni višestanični oblici života pojavili otprilike 1500 Ma, u mezoproterozojskom dobu proterozojskog eona. Fosilni dokazi iz kasnijeg edijakarskog razdoblja tako složenog života potječu iz [[Formacija Lantian\|formacije Lantian]], prije najmanje 580 milijuna godina. Vrlo raznolika kolekcija životnih oblika s mekim tijelom nalazi se na raznim mjestima širom svijeta i datira između 635 i 542 Ma. Oni se nazivaju [[Ediakaranska biota\|edijakaranskom ili vendskom biotom]]. Bića s tvrdom ljuskom pojavila su se pred kraj tog vremenskog raspona, označavajući početak fanerozojskog eona. Sredinom sljedećeg kambrijskog razdoblja u [[Škriljevac Burgess\|škriljevcu Burgess]] zabilježena je vrlo raznolika fauna, uključujući neke koje mogu predstavljati matične skupine suvremenih svojti. Povećanje raznolikosti životnih oblika tijekom ranog kambrija naziva se [[kambrijska eksplozija]] života.<ref>{{Citiranje knjige \|last1=Fedonkin \|first1=Mikhail A. \|author-link=Mikhail A. Fedonkin \|title=The Rise of Animals: Evolution and Diversification of the Kingdom Animalia \|year=2007 \|publisher=[[JHU Press]] \|isbn=9780801886799 \|first2=James G. \|last2=Gehling \|first3=Kathleen \|last3=Grey \|first4=Guy M. \|last4=Narbonne \|first5=Patricia \|last5=Vickers-Rich \|author5-link=Patricia Vickers-Rich \|doi=10.1086/598305 \|pages=326}}</ref><ref>{{Citiranje knjige \|last1=Dawkins \|first1=Richard \|author-link=Richard Dawkins \|title=The Ancestor's Tale: A Pilgrimage to the Dawn of Evolution \|year=2005 \|publisher=[[Houghton Mifflin Harcourt]] \|isbn=9780618619160 \|first2=Yan \|last2=Wong \|url=https://archive.org/details/ancestorstale00rich_0 \|url-access=registration \|pages=[https://archive.org/details/ancestorstale00rich_0/page/n696 673]}}</ref>

	Na kopnu nije bilo biljaka i životinja, a cijanobakterije i drugi mikrobi stvorili su prokariontske prostirke koje su prekrivale kopno.<ref>{{Cite encyclopedia \|url=http://www.paulselden.net/uploads/7/5/3/2/7532217/elsterrestrialization.pdf \|title=Terrestrialization (Precambrian–Devonian) \|last=Selden \|first=Paul A. \|year=2005 \|encyclopedia=[[Encyclopedia of Life Sciences]] \|publisher=[[John Wiley & Sons, Ltd.]] \|doi=10.1038/npg.els.0004145 \|isbn=978-0470016176 }}</ref>		Na kopnu nije bilo biljaka i životinja, a cijanobakterije i drugi mikrobi stvorili su prokariontske prostirke koje su prekrivale kopno.<ref>{{Cite encyclopedia \|url=http://www.paulselden.net/uploads/7/5/3/2/7532217/elsterrestrialization.pdf \|title=Terrestrialization (Precambrian–Devonian) \|last=Selden \|first=Paul A. \|year=2005 \|encyclopedia=[[Encyclopedia of Life Sciences]] \|publisher=[[John Wiley & Sons, Ltd.]] \|doi=10.1038/npg.els.0004145 \|isbn=978-0470016176 }}</ref>

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-09-29T07:43:33Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

'''Prekambrij''' (skraćeno '''pЄ''' ili '''Kriptozoik)''' je najstariji period [[Geokronologija|Zemljine povijesti]], koji prethodi trenutnom eonu [[fanerozoik]]u. Prekambrij je tako nazvan jer je prethodio [[Kambrij]]u, prvom [[ Geološko razdoblje|razdoblju]] fanerozojskog eona, koji je nazvan po [[Cambria|Cambriji]], latiniziranom imenu za [[Wales]], gdje su prvi put proučavane stijene iz ovog doba. Prekambrij čini 88% geološke povijesti Zemlje.

Prekambrij je neformalna jedinica geološkog vremena,<ref name="Gradstein_et-al_2012">{{Citiranje knjiga|Title=The Geologic Timescale 2012 (volume 1)|Publisher=Elsevier|Author=Gradstein, F.M.; Ogg, J.G.; Schmitz, M.D.; Ogg, G.M. (editors)|Year=2012}}</ref> podijeljena na tri [[Geološko razdoblje|eona]] ([[Hadij]], [[Arhaik]] i [[Proterozoik]]) [[Geološko razdoblje|geološke vremenske skale]]. S obzirom da je podijeljen na eone, Prekambrij je jedino geološko razdoblje koje nazivamo supereonom.

Proteže se od stvaranja Zemlje prije otprilike 4,6 milijardi godina ([[gigaannum|Ga]]) do evolucije višestaničnih organizama i [[fosil]]a tvrde ljušture koja označava početak kambrija, prije otprilike 541 milijuna godina ([[megaanum|Ma]]).

== Pregled ==
Relativno malo se zna o prekambriju, iako on čini otprilike sedam osmina [[Geokronologija|Zemljine povijesti]], a ono što je poznato uglavnom je otkriveno od 1960-ih godina nadalje. Pretkambrijski fosilni podaci siromašniji su od [[Fanerozoik]]a koji slijede, a fosili iz prekambrijska (npr. [[Stromatolit]]a) ograničene su [[Biostratigrafija|biostratigrafske]] uporabe. <ref name="Monroe">{{Citiranje knjiga|First=James S.|Last=Monroe|Title=The Changing Earth: Exploring Geology and Evolution|Edition=2nd|Location=Belmont|Publisher=[[Wadsworth Publishing Company]]|Year=1997|URL=https://books.google.es/books?id=48aiAgAAQBAJ&pg=PA492}}</ref> To je zato što su mnoge prekambrijske stijene snažno [[Metamorfne stijene|metamorfozirane]], skrivajući svoje porijeklo, a druge su uništene [[erozija|erozijom]] ili ostaju duboko ukopane ispod faneroznih slojeva. <ref name="Monroe" /><ref>{{Citiranje knjiga|Title=The Earth Through Time|Last=Levin|First=Harold L.}}</ref> <ref>{{Citiranje knjiga|Publisher=[[Michigan State University]]|Last=Davis|First=C.M.|Year=1964|Title=Readings in the Geography of Michigan}}</ref>

Smatra se da [[Zemlja]] nastala od materijala u orbiti oko Sunca prije otprilike 4,543 milijarde godina te da ju je, kratko nakon nastanka, možda udario vrlo veliki [[planetezimal]] veličine [[Mars (planet)|Marsa]], izbacujući materijal od koga će se stvoriti [[Mjesec]] (vidi [[Hipoteza velikog udara]]). Stabilna kora na Zemlji je prije 4,433 Ga već postojala, budući da su najstarije zemaljske stijene, kristali [[cirkon]]a iz [[Zapadna Australija|Zapadne Australije]] [[Radioizotopno datiranje|datirani]] na 4,404 ± 8 Ga. <ref>{{Citiranje weba|url=http://geoscience.wisc.edu/geoscience/people/faculty/john-valley/zircons-are-forever/|title=Zircons are Forever|year=2005|work=Department of Geoscience|accessdate=28 April 2007}}</ref>

[[Međunarodno povjerenstvo za stratigrafiju]] priznaje termin "prekambrij" kao jedini "supereon" u geološkom vremenu. Tako je zazvan jer uključuje eone [[Hadij]] (~4,6–4 Ga), [[Arhaik]] (4-2.5 Ga) i [[Proterozoik]] (2,5 Ga-541 Ma). Postoji samo još jedan eon: fanerozoik, od prije 541 Ma do danas. <ref>{{Citiranje weba|url=http://www.stratigraphy.org/index.php/ics-chart-timescale|title=Chart|author=Fan|first=Junxuan|date=February 2017|work=[[International Commission on Stratigraphy]]|publisher=[[International Chronostratigraphic Chart]]|accessdate=10 May 2018}}</ref> "Prekambrijski" [[geolog|geolozi]] i [[Paleontologija|paleontolozi]] i dalje koriste ovaj termin u općim raspravama koje ne zahtijevaju preciznija eonska imena. Od 2010., [[Američki geološki zavod]] smatra ovaj termin neformalnim, jer mu nedostaje stratigrafski rang.<ref>{{Citation|last=U.S. Geological Survey Geologic Names Committee|title=Divisions of geologic time—major chronostratigraphic and geochronologic units|publisher=[[United States Geological Survey]]|journal=U.S. Geological Survey Fact Sheet 2010–3059|pages=2|year=2010|url=https://pubs.usgs.gov/fs/2010/3059/|access-date=20 June 2018}}</ref>

== Život ==
Konkretno vrijeme nastanka života nije određeno. No, [[ugljik]] pronađen u 3,8 milijardi godina starim stijenama (eon Arhaik) s otoka kraj zapadnog [[Grenland|Grenlanda]] može biti organskog podrijetla. U [[Zapadna Australija|Zapadnoj Australiji]] pronađeni su dobro očuvani mikroskopski fosili [[Bakterije|bakterija]] starijih od 3,46 milijardi godina.<ref>{{cite book |last=Brun |first=Yves |author-link=Yves Brun |first2=Lawrence J. |last2=Shimkets |title=Prokaryotic development |publisher=[[ASM Press]] |date=January 2000 |page=114 |isbn=978-1-55581-158-7 |url=https://books.google.es/books?id=wRxrAAAAMAAJ}}</ref> Na istom su području pronađeni vjerojatni fosili stari 100 milijuna godina. Međutim, postoje dokazi da se život mogao razvijati prije više od 4.280 milijardi godina. <ref name="NAT-20170301">{{Citiranje časopisa|author=Dodd, Matthew S.|title=Evidence for early life in Earth's oldest hydrothermal vent precipitates|date=2 March 2017|journal=Nature|volume=543|issue=7643|pages=60–64}}</ref><ref name="NYT-20170301">{{Citiranje novina|last=Zimmer|first=Carl|authorlink=Carl Zimmer|title=Scientists Say Canadian Bacteria Fossils May Be Earth's Oldest|url=https://www.nytimes.com/2017/03/01/science/earths-oldest-bacteria-fossils.html|date=1 March 2017|work=[[The New York Times]]|accessdate=2 March 2017}}</ref> <ref name="BBC-20170301">{{Citiranje weba|url=https://www.bbc.co.uk/news/science-environment-39117523|title=Earliest evidence of life on Earth 'found'|author=Ghosh|first=Pallab|date=1 March 2017|work=[[BBC News]]|accessdate=2 March 2017}}</ref> <ref name="4.3b oldest">{{Citiranje novina|last=Dunham|first=Will|title=Canadian bacteria-like fossils called oldest evidence of life|url=http://ca.reuters.com/article/topNews/idCAKBN16858B?sp=true|date=1 March 2017|work=[[Reuters]]|accessdate=1 March 2017}}</ref> Dokazi bakterijskog života tijekom ostatka (Proterozoik) pretkambrija su dosta dobri.

Osim nekoliko sumnjivih izvora o mnogo starijim formama u [[Teksas]]u i [[Indija|Indiji]], prvi složeni višestanični oblici života su se pojavili prije otprilike 600 milijuna godina. Prilično raznovrsna kolekcija mekušaca je poznata sa lokacija širom svijeta starih između 600 i 542 milijuna godina. stvorenja s tvrdom ljuskom su se pojavila krajem tog perioda. Raznolika kolekcija se pojavila prije 544 milijuna godina, započinjući krajem Kriptozoika sa slabo poznatom "malom školjkolikom faunom" i završavajući u ranom kambriju s vrlo raznolikom i prilično modernom "Burgessovom faunom" čije se naglo širenje naziva [[Kambrij|kambrijskom]] eksplozijom života.

Osim nekoliko osporavanih izvještaja o mnogo starijim oblicima iz Sjeverne Amerike i Indije, čini se da su se prvi složeni višestanični oblici života pojavili otprilike 1500 Ma, u mezoproterozojskom dobu proterozojskog eona. Fosilni dokazi iz kasnijeg edijakarskog razdoblja tako složenog života potječu iz [[Formacija Lantian|formacije Lantian]], prije najmanje 580 milijuna godina. Vrlo raznolika kolekcija životnih oblika s mekim tijelom nalazi se na raznim mjestima širom svijeta i datira između 635 i 542 Ma. Oni se nazivaju [[Ediakaranska biota|edijakaranskom ili vendskom biotom]]. Bića s tvrdom ljuskom pojavila su se pred kraj tog vremenskog raspona, označavajući početak fanerozojskog eona. Sredinom sljedećeg kambrijskog razdoblja u [[Škriljevac Burgess|škriljevcu Burgess]] zabilježena je vrlo raznolika fauna, uključujući neke koje mogu predstavljati matične skupine suvremenih svojti. Povećanje raznolikosti životnih oblika tijekom ranog kambrija naziva se [[kambrijska eksplozija]] života.<ref>{{cite book |last1=Fedonkin |first1=Mikhail A. |author-link=Mikhail A. Fedonkin |title=The Rise of Animals: Evolution and Diversification of the Kingdom Animalia |year=2007 |publisher=[[JHU Press]] |isbn=9780801886799 |first2=James G. |last2=Gehling |first3=Kathleen |last3=Grey |first4=Guy M. |last4=Narbonne |first5=Patricia |last5=Vickers-Rich |author5-link=Patricia Vickers-Rich |doi=10.1086/598305 |pages=326}}</ref><ref>{{cite book |last1=Dawkins |first1=Richard |author-link=Richard Dawkins |title=The Ancestor's Tale: A Pilgrimage to the Dawn of Evolution |year=2005 |publisher=[[Houghton Mifflin Harcourt]] |isbn=9780618619160 |first2=Yan |last2=Wong |url=https://archive.org/details/ancestorstale00rich_0 |url-access=registration |pages=[https://archive.org/details/ancestorstale00rich_0/page/n696 673]}}</ref>

Na kopnu nije bilo biljaka i životinja, a cijanobakterije i drugi mikrobi stvorili su prokariontske prostirke koje su prekrivale kopno.<ref>{{Cite encyclopedia |url=http://www.paulselden.net/uploads/7/5/3/2/7532217/elsterrestrialization.pdf |title=Terrestrialization (Precambrian–Devonian) |last=Selden |first=Paul A. |year=2005 |encyclopedia=[[Encyclopedia of Life Sciences]] |publisher=[[John Wiley & Sons, Ltd.]] |doi=10.1038/npg.els.0004145 |isbn=978-0470016176 }}</ref>

Tragovi životinje s dodacima poput nogu pronađeni su u blatu prije 551 milijun godina.<ref>[https://www.independent.co.uk/news/science/archaeology/oldest-fossil-footprints-china-found-discovered-yangtze-virginia-tech-a8386911.html Scientists discover 'oldest footprints on Earth' in southern China dating back 550 million years] ''[[The Independent]]''</ref>

== Planetarno okruženje i kisikova katastrofa ==
[[File:Temagami greenstone belt pillow lava.jpg|thumb|Istrošena pretkambrijska [[Jastuk lava|jastučna lava]] u pojasu [[Kanadski štit|kanadskog štita]] [[Pojas Temagami Greenstone|Temagami Greenstone]].]]
Dokazi o detaljima [[Tektonika ploča|kretanja ploča]] i druge [[Tektonika|tektonske]] aktivnosti u pretkambriju slabo su sačuvani. Općenito se vjeruje da su mali protokontinenti postojali prije 4280 Ma i da se većina Zemljine kopnene mase sakupila u jedan [[superkontinent]] oko 1130 Ma. Superkontinent, poznat kao [[Rodinia]], razbio se oko 750 Ma. Identificiran je niz [[Oledba|glacijalnih razdoblja koja]] sežu još do [[Huronska glacijacija|huronske]] epohe, otprilike 2400–2100 Ma. Jedno od najbolje proučavanih je [[Kriogenij|sturcijansko-varaška oledba]], oko 850–635 Ma, koja je možda dovela ledenjačke uvjete sve do ekvatora, što je rezultiralo „ [[Snježna gruda Zemlja|snježnom grudom Zemljom]]“.

Znanstvenici još nemaju pouzdanih saznanja o [[Zemljina atmosfera|atmosferi]] rane Zemlje. Većina geologa vjeruje da se sastojala uglavnom od [[dušik]]a, [[ugljični dioksid|ugljičnog dioksida]] i drugih relativno inertnih plinova, a nedostajalo je slobodnog [[kisik]]a. Postoje, međutim, dokazi da je atmosfera bogata kisikom postojala još od ranog Arhaika.<ref>{{Citiranje časopisa|author=Clemmey|first=Harry|title=Oxygen in the Precambrian Atmosphere|date=1982|journal=[[Geology časopis)|Geology]]|volume=10|issue=3|pages=141–146}}</ref>

Danas se još uvijek vjeruje da [[Molekula|molekularni]] [[kisik]] nije činio značajan udio Zemljine atmosfere sve dok se [[Fotosinteza|fotosintetski]] oblici života nisu razvili i počeli ga stvarati u velikim količinama kao nusprodukt njihovog [[Metabolizam|metabolizma]]. Taj radikalni pomak s kemijski inertne u oksidacijsku atmosferu izazvao je ekološku krizu, koja se ponekad naziva i [[Velika oksigenacija]]. U početku se kisik brzo kombinirao s drugim elementima u Zemljinoj kori, prvenstveno [[željezo]]m, uklanjajući ga iz atmosfere. Nakon što je ponestalo zaliha oksidirajućih površina, kisik se počeo nakupljati u atmosferi i razvijala se moderna atmosfera s visokim udjelom kisika. Dokazi za to leže u starijim stijenama koje sadrže masivne [[trakaste željezne formacije]] položene kao [[željezni oksidi]].

== Vremenska crta prekambrija ==
{{Glavni|Vremenska crta prekambrija}}
{{Life timeline}}
[[Radiometrijsko datiranje]] omućilo je da se određene formacije i osobine smjeste u konkretni vremenski period<ref>[https://www.geosociety.org/science/timescale/ Geological Society of America's "2009 GSA Geologic Time Scale."]</ref>, pa su znanstvenici razvili terminologiju vezano za ranu zemlju. Stoga se prekambrij dijeli na 3 eona: [[Hadij]] (4600 - 4000 Ma), [[Arhaik]] (4000 - 2500 Ma) i [[proterozoik]] (2500 - 541 Ma):
* [[Proterozoik]]: ovaj se eon odnosi na vrijeme od donje [[Kambrij|kambrijske]] granice, 541 Ma, unatrag do 2500 Ma. Kao što se izvorno koristio, bio je sinonim za "pretkambrij" i stoga je obuhvaćao sve prije kambrijske granice. Proterozojski eon podijeljen je u tri razdoblja: [[neoproterozoik]], [[mezoproterozoik]] i [[paleoproterozoik]] .
** [[Neoproterozoik]]: Najmlađa [[Era (geologija)|geološka era]] proterozojskog eona, od donje granice [[kambrij]]skog razdoblja (541 Ma) do 1000 Ma. Neoproterozoik odgovara pretkambrijskim Z stijenama starije sjevernoameričke geologije.
*** [[Ediakarij]]: Najmlađe geološko razdoblje unutar neoproterozojskog doba. "Geološka vremenska skala za 2012." datira ga od 541 do 635 milijuna. U tom se razdoblju pojavila [[edijakarska biota]].
*** [[Kriogenij]]: Srednje razdoblje u [[neoproterozoik]]u: 635 - 720 Ma.
*** [[Tonij]]: najranije razdoblje neoproterozojskog doba: 720 - 1000 Ma.
** [[Mezoproterozoik]]: srednja era [[Proterozoik|proterozojskog]] eona, 1000 - 1600 Ma. Odgovara "pretkambrijskim Y" stijenama starije sjevernoameričke geologije.
** [[Paleoproterozoik]]: najstarija era proterozojskog eona, 1600 - 2500 Ma. Odgovara stijenama "pretkambrijske X" starije sjevernoameričke geologije.
* Eon [[Arhaik]]: 2500 - 4000 Ma.
* Eon [[Hadij]]: 4000 - 4600 Ma. Ovaj je pojam izvorno trebao pokrivati vrijeme prije nego što su se sačuvale bilo koje sačuvane stijene, iako neki kristali [[cirkon]]a stari oko 4400 Ma pokazuju postojanje kore u hadeanskom eonu. Ostali zapisi iz hadejskog doba potječu s [[Mjesečeva geologija|Mjeseca]] i [[meteorit]]a.<ref>{{cite web |url=http://www.uwsp.edu/geo/faculty/hefferan/Geol106/CLASS3/hadean.htm |title=Archived copy |accessdate=2011-03-27 |url-status=dead |archiveurl=https://web.archive.org/web/20120510002121/http://www4.uwsp.edu/geo/faculty/hefferan/Geol106/CLASS3/hadean.htm |archivedate=2012-05-10 }}</ref>

Predloženo je da se pretkambrij podijeli na eone i ere koji odražavaju faze planetarne evolucije, a ne na trenutnu shemu koja se temelji na brojčanoj dobi. Takav se sustav mogao oslanjati na događaje u stratigrafskom zapisu i razgraničeni [[GSSP]]-ovima ga. Pretkambrij se mogao podijeliti u pet "prirodnih" eona, okarakteriziranih kako slijedi:<ref>{{Citiranje knjiga|Last=Bleeker|First=W.|Editor=Felix M. Gradstein|Title=A Geologic Time Scale 2004|Publisher=Cambridge University Press|Chapter=Toward a "natural" Precambrian time scale|Date=2004}} also available at [http://www.stratigraphy.org/bak/precambrian/Bleeker_2004.pdf Stratigraphy.org: Precambrian subcommission]</ref>
# Priraštaj i diferencijacija: razdoblje nastanka planeta do [[Hipoteza o divovskom udaru|divovskog događaja udara koji stvara Mjesec]].
# Hadij: kojim dominira jako bombardiranje od oko 4,51 Ga (moguće uključujući i razdoblje [[Hladna rana Zemlja|hladne rane Zemlje]]) do kraja [[Kasno jako bombardiranje|kasnog]] jakog bombardiranja.
# Arhaik: razdoblje definirano prvim formacijama kore ([[pojas zelenog kamena Isua]]) do taloženja trakastih formacija željeza uslijed povećanja udjela kisika u atmosferi.
# Prijelaz: razdoblje kontinuiranog stvaranja trakastog željeza do prvih kontinentalnih [[Crvena korita|crvenih korita]].
# Proterozoik: razdoblje moderne [[Tektonika ploča|tektonike ploča]] do prvih [[Životinje|životinja]].

== Tektonika ==
Detalji o pokretanju tektonskih ploča i sličnim procesima su slabo poznati u slučaju Kriptozoika. Vjeruje se kako se većina Zemljinih kopneninh masa skupila u jedan superkontinent prije 1 milijarde godina. [[Superkontinent]], poznat kao [[Rodinia]], razdvojio se prije 600 milijuna godina.

== Atmosfera ==
[[Atmosfera]] rane Zemlje je slabo poznata, ali se smatra da je bila zagušena škodljivim plinovima, sadržavajući vrlo malo slobodnog [[kisik]]a. Mladi [[planet]] je bio crvenkaste boje, a za mora se smatra da su bila maslinaste boje. Mnogi materijali koji sadrže neotopive okside izgleda da su bili dio oceana milionima godina nakon stvaranja Zemlje. Kada je evolucija živih bića dovela do [[fotosinteza|fotosinteze]], kisik se počeo pojavljivati u velikim količinama. [[Kisik]] se ispočetka vezao u kemijskim reakcijama, uglavnom sa željezom, sve dok više nije ostalo površina koje su mogle oksidiriati. Nakon toga se razvila moderna atmosfera s velikim pstotkom kisika. Starije stijene sadrže masivne naslage vezanog željeza koje su se očigledno nataložile kada su se željezo i kisik po prvi put spajali.

Neki dodatni izrazi se koriste u [[geološka kronologija|geološkoj kronologiji]].

== Izvori ==
{{Izvori}}

{{Geološka razdoblja}}
[[Kategorija:Geološka razdoblja]]