WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-09-08T06:16:27Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[Datoteka:Gyroscope precession.gif|mini|desno|250px|Precesija zvrka ili [[žiroskop]]a.]]
[[Datoteka:Earth precession.svg|mini|desno|250px|[[Zemljina precesija]].]]
[[Datoteka:Praezession.svg|mini|desno|250px|[[Nebeska sfera|Nebeski svod]] se kreće po [[krivulja|krivulji]], koja je [[rezultanta]] uzajamnog djelovanja [[Zemljina rotacija|rotacije]] (zeleno), [[Zemljina precesija|precesije]] (plavo) i [[nutacija|nutacije]] (crveno).]]
[[Datoteka:Equinox_path.png|mini|desno|250px|Položaj [[proljetna točka|proljetne točke]] danas (2014.) i prije, za razdoblje od 6 tisućljeća.]]

'''Precesija''' (kasnolatinski ''praecessio'', prema [[Latinski jezik|klasičnom latinskom]] ''praecedere'': ići naprijed) je pravilna promjena smjera osi rotirajućega tijela koja nastaje kada na tijelo djeluje vanjski [[moment sile]]. Promjena [[kut]]ne [[Količina gibanja|količine gibanja]] ima smjer [[Moment sile|momenta sile]] i [[vektor]]ski se zbraja s trenutačnom kutnom količinom gibanja. Pojava je opažena pri gibanju [[žiroskop|zvrka]] učvršćena u jednoj točki osi izvan [[težište|težišta]]. Precesija [[nebesko tijelo|nebeskog tijela]] nastaje ako ono nije [[Homogenost|homogena]] [[kugla]] i ako na nj [[gravitacija|gravitacijski]] djeluje drugo tijelo koje se ne nalazi u ravnini [[nebeski ekvator|nebeskog ekvatora]].

[[Zemljina precesija]] nastaje pod djelovanjem [[Sunce|Sunca]] i [[Mjesec]]a. Zbog Zemljine protežnosti javlja se razlika [[Newtonov zakon gravitacije|privlačne sile]] Mjeseca ili Sunca na bližoj i daljoj strani Zemlje, a kako ta razlika ima komponentu u smjeru okomitom na ekvatorsku ravninu [[Zemljina rotacija|rotirajuće Zemlje]], nastaje spreg sila, odn. [[rezultanta|rezultantni]] moment sile. Zbog toga os Zemljine vrtnje opisuje [[stožac]] oko okomice na spojnicu središta Zemlje i Mjeseca, odnosno Zemlje i Sunca. To je '''luni-solarna precesija'''. Kako se Mjesec ne nalazi u ravnini [[ekliptika|ekliptike]], već mu se od nje staza otklanja za [[kut]] od 5° 9′, na stošcu se javljaju nabori s periodom od 18,67 [[godina]], što se u [[astronomija|astronomiji]] naziva [[nutacija|nutacijom]]. Postoji i '''planetarna precesija''', koja je zakretanje ravnine ekliptike zbog utjecaja [[planet]]a. Zbirni učinak luni-solarne i planetarne precesije uzrokuje pomak [[proljetna točka|proljetne]] i [[jesenska točka|jesenske točke]] među [[zvijezda]]ma na [[zapad]], godišnje za 50,6′′. Zbog precesije Zemljina os obilazi oko normale na ravninu ekliptike sa sideričkim ili zvijezdanim periodom od 25 800 godina ([[Platonova godina]]). Posljedica je toga da [[nebeski polovi|Sjeverni nebeski pol]] putuje među zvijezdama; na mjestu gdje je danas [[Sjevernjača]], zvijezde se izmjenjuju. Zbog precesije Zemljina siderička (zvijezdana) i tropska (Sunčeva) godina nisu jednake, a koordinate se [[Nebeski ekvatorski koordinatni sustav|ekvatorskoga koordinatnoga sustava]] mijenjaju.

Važna je posljedica precesije različito izlaganje Zemljinih [[Kontinent|kontinenata]] [[Sunčeva konstanta|Sunčevu zračenju]]. Za [[klimatske promjene]] važniji je položaj Zemljine osi prema [[perihel]]u [[Zemljina putanja|Zemljine staze]] nego prema zvijezdama, a perihel se zbog poremećaja u [[Sunčev sustav|Sunčevu sustavu]] zakreće izravno (progradno), godišnje za 11,63′′, tj. Zemljina se [[elipsa|eliptična]] putanja zakreće. '''Precesijsko-perihelni''' ciklus traje 21 000 godina. <ref> '''precesija''', [http://enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=50038] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2014.</ref>

== Zemljina precesija i nutacija ==
Osim vrtnje ([[Zemljina rotacija|rotacije]]) i obilaženja oko Sunca ([[Zemljina putanja|revolucije]]), [[Zemlja]] pokazuje još jednu vrstu gibanja. Njena os također se neprestano giba i opisuje [[stožac]] oko pola [[ekliptika|ekliptike]], i to u smislu lijevog [[vijak|vijka]] koji napreduje na [[sjever]]. Vršni polukut stožca jednak je nagibu ekliptike ([[ekliptika]] je nagnuta je pod kutom od 23°27′ prema [[nebeski ekvator|nebeskom ekvatoru]]). Zbog toga zakretanja osi u istom se smislu zakreće i presjecište ravnine ekliptike s nebeskim ekvatorom, a s njime i [[proljetna točka]]. Zato proljetna točka mijenja mjesto među zvijezdama. Pomak proljetne točke odvija se u smjeru dnevne vrtnje neba, a to je upravo suprotno od prividnog, godišnjeg gibanja Sunca: proljetna točka se kreće na [[zapad]], a Sunce na [[istok]]. To znači da proljetna točka ide u susret Suncu, ili "pred" Sunce. Otuda potječe latinski naziv te pojave, jer ''praecedere'' znači ići naprijed.

Zemljinu precesiju tumači [[mehanika]] rotirajućeg krutog tijela. Najjači utjecaj na nju pokazuju Mjesec i Sunce. Mjesec je djelotvorniji zato što je mnogo bliže. Zajednički učinak Mjeseca i Sunca naziva se '''luni-solarnom precesijom'''. No dok se Sunce nalazi uvijek u ravnini ekliptike, Mjesečeva staza je prema njoj nagnuta otprilike za 5°. Otuda dolazi do periodičke promjene Mjeseceva utjecaja, u vremenu od 18.66 godina (to je period regresije čvorova Mjesečeve staze), pa precesijski stožac nije sasvim gladak nego ispunjen naborima. Pojava nabora naziva se [[nutacija]]. <ref>[[Vladis Vujnović]] : "Astronomija", Školska knjiga, 1989.</ref>

=== Opća precesija ===
Veličina luni-solarne precesije iznosi 50.37" na godinu. To je [[kut]] za koji bi se po ekliptici pomaknula [[proljetna točka]] kada bi djelovali samo Mjesec i Sunce. No utječu još i planeti. Njihov se učinak ili planetska precesija ističe kao promjena položaja ravnine ekliptike. Pod privlačnom silom planeta, Zemlja se njiše oko 0.05" na godinu (u današnje vrijeme). Zbog toga će proljetna točka kliziti i po [[nebeski ekvator|nebeskom ekvatoru]] za 0.13" na godinu, pa će u smjeru ekliptičkih dužina ukupan pomak iznositi 50.25" na godinu. To je godišnji iznos '''opće Zemljine precesije'''.

Zemljina precesija dovodi do razlike između Sunčeve (tropske) i zvjezdane (sideričke) godine. [[Zvjezdana godina]] je vrijeme potrebno da Sunce na [[nebeska sfera|nebeskoj sferi]] prevali puni kut ili, drugim riječima, vrijeme obilaženja Zemlje oko Sunca s obzirom na neki zadani smjer u prostoru (npr. u odnosu na proljetnu točku). U Sunčevoj godini Sunce prevali nebeskom sferom kut koji je od punog kuta manji za iznos Zemljine precesije; kut od 360° - 50.25” Sunce prijeđe za vrijeme Sunčeve godine od 365.2422 dana, a kut od 360° za vrijeme zvjezdane godine. Zvjezdana godina je oko 20 minuta duža od [[tropska godina|Sunčeve godine]].

=== Platonova godina ===
Iz iznosa opće precesije lako nađemo razdoblje vremena u kojemu Zemljina os obiđe precesijski [[stožac]], a [[proljetna točka]] puni krug po nebeskom ekvatoru. Ako pomak u jednoj godini iznosi 50.25", tada za pomak od 360° treba 25 800 godina. To je [[Platonova godina]]. U tom razdoblju [[nebeski polovi|nebeski pol]] opiše [[kružnica|kružnicu]] među zvijezdama. Stoga će današnju [[Sjevernjača|Sjevernjaču]] (α [[Mali medvjed|Malog medvjeda]]) zamjenjivati druge zvijezde. Prije 5000 godina zabilježena je kao Sjevernjača zvijezda Tuban (α [[Zmaj (zviježđe)|Zmaja]]). Oko godine 14 000. kao Sjevernjača će služiti zvijezda [[Vega]], iako sjevernom nebeskom polu neće prići bliže od 5°. Od vremena kada su [[astronom]]i imenovali [[zviježđa]] i ustanovili Zemljinu precesiju, proljetna se točka pomaknula iz [[Ovan (zviježđe)|zviježđa Ovna]] u [[Ribe (zviježđe)|zviježđe Riba]], a tako su se u susjedno zviježđe pomaknule i ostale glavne točke ekliptike. Znakovi tih točaka ostali su međutim isti kao što su i bili. S pomakom proljetne točke povezana je najviše i promjena zvjezdanih [[rektascenzija]], dok je promjena [[Deklinacija (astronomija)|deklinacija]] mnogo manja.

== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Zemlja]]
[[Kategorija: Nebeska mehanika]]

Precesija - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica