Suradnik10: Zamjena teksta - '{{WProjekti↵\|commons(.)\=(.)↵\|commonshr(.)\=(.)↵\|commonscat(.)\=(.)↵\|commonscathr(.)\=(.)↵\|wikivrste(.)\=(.)↵\|wikivrstehr(.)\=(.)↵\|wikizvor(.)\=(.)↵\|wikizvor_autor(.)\=(.)↵\|wječnik(.)\=(.)↵\|wikiknjige(.)\=(.)↵\|wikicitat(.)\=(.)↵}}' u ''

2026-03-12T16:42:34Z

Zamjena teksta - '{{WProjekti↵\|commons(.*)\=(.*)↵\|commonshr(.*)\=(.*)↵\|commonscat(.*)\=(.*)↵\|commonscathr(.*)\=(.*)↵\|wikivrste(.*)\=(.*)↵\|wikivrstehr(.*)\=(.*)↵\|wikizvor(.*)\=(.*)↵\|wikizvor_autor(.*)\=(.*)↵\|wječnik(.*)\=(.*)↵\|wikiknjige(.*)\=(.*)↵\|wikicitat(.*)\=(.*)↵}}' u ''

@@ Redak 38: / Redak 38: @@
 ==Vanjske poveznice==
 === Ostali projekti ===
-{{WProjekti
 [[Kategorija:Parnoprstaši]]

WikiSysop: bnz

2022-04-11T23:45:52Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 11. travanj 2022. u 23:45
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Preživači'''-->~~{{Taksokvir		{{Taksokvir
	\| boja = pink		\| boja = pink
	\| naziv = Preživači		\| naziv = Preživači

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-22T23:09:51Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Taksokvir
| boja = pink
| naziv = Preživači
| raspon_fosila = Kasni [[eocen]]? Danas
| slika = White-tailed deer.jpg
| slika_širina = 240px
| slika_opis = [[Bjelorepi jelen]]
| regnum = [[Životinje|Animalia]]
| phylum = [[Svitkovci|Chordata]]
| classis = [[Sisavci|Mammalia]]
| ordo = [[Parnoprstaši|Artiodactyla]]
| subordo = '''Ruminantia'''
| subordo_autorstvo = [[Giovanni Antonio Scopoli|Scopoli]], 1777.
| razdioba_stupanj = [[Porodica (taksonomija)|Porodice]]
| razdioba =
*[[Patuljasti moškavci|Tragulidae]]
*[[Moškavci|Moschidae]]
*[[Jeleni|Cervidae]]
*[[Žirafe|Giraffidae]]
*[[Rašljoroge antilope|Antilocapridae]]
*[[Šupljorošci|Bovidae]]
}}
'''Preživači''' ([[Latinski jezik|lat]]. ''Ruminantia'') su [[podred]] [[Red (taksonomija)|red]]a [[parnoprstaši|parnoprstaša]]. To su [[biljojed]]i imaju [[želudac]] podijeljen na četiri odjeljka koji im omogućuju da uz pomoć [[mikroorganizam|mikroorganizama]] i [[enzimi|enzima]] korištenje hrane sastavljene od takvih [[ugljikohidrati|ugljikohidrata]] (na primjer [[celuloza|celuloze]]), koje ni jedan drugi [[sisavci|sisavac]] sa samo jednim želucem ne može probaviti. Osim preživača, još neki biljojedi, kao što su [[klokani]], [[vitkostasi majmuni]], [[konji]] i [[zečevi]] mogu probaviti celulozu uz pomoć mikroorganizama, ali u [[debelo crijevo|debelom crijevu]], što za korištenje [[proteini|proteina]] zahtijeva još jedan prolaz kroz [[probavni sustav kralježnjaka|probavni sustav]].

Izraz "preživači" potječe od toga, da ove životinje u razdobljima mirovanja pretprobavljenu kašu hrane ponovo vraćaju u usta i još jednom ju žvaču prije nego tako dodatno usitnjenu hranu ponovo progutaju i odvedu ju na stvarnu probavu.

==Građa želuca==
[[Datoteka:Idisslarmage.png|mini|180px|lijevo|Želudac teleta: m - završetak jednjaka, v - burag, n - kapura, b - knjižavci, l - sirište, t - početak [[tanko crijevo|tankog crijeva]]]]
Želudac preživača dijeli se na uglavnom četiri odjeljka: burag, kapura, knjižavci i sirište. U burag ulazi površno sažvakana hrana iz jednjaka, ondje se smekša djelovanjem vode, mikroorganizama i enzima pa polako prelazi u mrežasto nabranu kapuru. Tu se između nabora kapure oblikuju malene kuglice koje se stezanjem [[mišić]]a, tako zvanom povratnom [[peristaltika|peristaltikom]], vraćaju natrag u usta. Sad se u ustima hrana temeljito sažvaće i miješa s većom količinom [[slina|sline]]. Nakon toga, kroz poseban žlijeb u [[jednjak]]u silazi u knjižavce gdje se još više usitni, a zatim prelazi u sirište.

Preživači iskorištavaju biljnu celulozu djelovanjem mnogih [[simbioza|simbiotskih]] bakterija i nekih [[praživotinje|praživotinja]] (Protozoa) iz [[Razred (taksonomija)|razred]]a [[trepetljikaši|trepetljikaša]] (Ciliata) koje žive u njihovom buragu. Uz to, uz pomoć produkata razgradnje, od celuloze i [[dušik]]ovih spojeva sintetiziraju [[bjelančevine]] za izgradnju [[stanica]] simbiotskih bakterija i praživotinja. Simbioti se zato, u povoljnim okolnostima, tako obilno namnože da iz buraga preživanjem masovno dospijevaju u sirište (pravi želudac) gdje se kao i kod životinja s jednostavnim želucem [[pH|pH vrijednost]] snižava lučenjem [[solna kiselina|solne kiseline]] i smjesa se probavlja.

Probavljena količina trepetljikaša u [[želudac|želucu]] [[govedo|goveda]] može biti i do 7 kg dnevno te preživači time namiruju velik dio potrebnih bjelančevina. Oni mogu resorbirati i niz [[razgradnja|razgradnih]] produkata celuloze, pa se računa da njihov organizam iskorištava 60 do 75% [[biljka|biljnih]] vlakana pretvarajući tako, za [[čovjek]]a potpuno bezvrijedne oblike hrane kao što su [[trava]], [[sijeno]] ili [[slama]], u hranidbeno visoko vrijedne [[bjelančevine]] mesa ili [[mlijeko|mlijeka]].

==Životinje sa sličnim probavnim sustavom, koje se ne smatraju preživačima==
Nezavisno od preživača, neke vrste životinja razvile su isto želudac podijeljen na više dijelova u kojem probavljaju hranu na gotovo isti način. Tu spadaju [[deve]], [[vitkostasi majmuni|vitkostasi]] i [[sakati majmuni]] kao i [[veliki crveni klokan]]i.

==Vanjske poveznice==
=== Ostali projekti ===
{{WProjekti
|commons =
|commonshr =
|commonscat =
|commonscathr =
|wikivrste = Ruminantia
|wikivrstehr = Ruminantia
|wikizvor =
|wikizvor_autor =
|wječnik =
|wikiknjige =
|wikicitat =
}}

[[Kategorija:Parnoprstaši]]

Preživači - Povijest promjena

WikiSysop: bnz

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica