Suradnik10: Zamjena teksta - '{{Časopis↵|' u '{{infookvir časopis |'

2025-05-09T02:33:18Z

Zamjena teksta - '{{Časopis↵|' u '{{infookvir časopis |'

←Starija inačica		Inačica od 9. svibanj 2025. u 02:33
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Praxis (časopis)'''-->{{~~Časopis~~		<!--'''Praxis (časopis)'''-->{{infookvir časopis
	\| naziv = Praxis		\| naziv = Praxis
	\| slogan =		\| slogan =

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-09-21T03:36:06Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Časopis
| naziv = Praxis
| slogan =
| slika =
| opis-slike =
| glavni urednik = [[Gajo Petrović]], [[Danilo Pejović]], [[Rudi Supek]] i [[Ivan Kuvačić]]
| kategorija = filozofski časopis
| izlazi = [[1964.]] – [[1974.]]
| izdavač = [[Hrvatsko filozofsko društvo]]
| cijena =
| broj stranica = oko 500
| prvi broj = [[1. rujna]] [[1964.]]
| raniji nazivi =
| web =
}}
'''''Praxis''''' je bio [[Filozofija|filozofski]] [[časopis]] koji je izdavalo [[Hrvatsko filozofsko društvo]]. Pokrenula ga je skupina [[Marksizam|marksistički]] orijentiranih [[filozof]]a teoretičara filozofije prakse – ''takozvanih [[Praxis filozofija|praxisovaca]]'', uglavnom sa [[Sveučilište u Zagrebu|Zagrebačkog sveučilišta]].

Časopis je izlazio u dva izdanja; domaćem i inozemnom. Prvi broj [[SFR Jugoslavija|jugoslavenskog]] izdanja ''Praxisa'' izašao je [[1. rujna]] [[1964.]] godine. ''Praxis'' izlazi sve do [[1974.]] godine kada je zbog pomankanja sredstava ugašen. Inozemna izdanja ''Praxisa'' izlazila su od [[1965.]] do [[1973.]] Osnivači časopisa bili su filozofi [[Branko Bošnjak]], [[Danko Grlić]], [[Milan Kangrga]], [[Rudi Supek]], [[Gajo Petrović]], [[Predrag Vranicki]], [[Danilo Pejović]] i [[Ivan Kuvačić]]. Prvi urednici časopisa bili su profesori sa [[Filozofski fakultet u Zagrebu|zagrebačkog filozofskog fakulteta]], odsjeka za filozofiju: Gajo Petrović i Danilo Pejović, kao ravnopravni urednički dvojac. Pejović je [[1966.]] godine podnio ostavku na svoje mjesto i otišao iz redakcije, na njegovo mjesto došao je [[Rudi Supek]]. U siječnju [[1974.]] godine i Supek je podnio ostavku. Njega je zamijenio Ivan Kuvačić, koji je s Gajom Petrovićem uređivao ''Praxis'' do njegovog zadnjeg broja.

Usporedo s izdavanjem časopisa, praxisovci priređuju i [[Korčulanska ljetna škola|Korčulansku ljetnu školu]], godišnji filozofski skup na kojem sudjeluju neki od najugledijih inozemnih filozofa ([[Ernst Bloch]], [[Henri Lefebvre]], [[Herbert Marcuse]], [[Jürgen Habermas]] i drugi).<ref>[http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=50018 LZMK, Hrvatska enciklopedija, Praxis]
(pristupljeno 27. studenog 2017.)</ref>

== Značajke časopisa ''Praxis'' ==

Časopis ''Praxis'' je svojom kritikom prakse u [[Socijalizam|socijalizmu]] htio vratiti kreativni potencijal [[Marksizam|marksizmu]]. Ili po riječima urednika – Primarni je zadatak jugoslavenskih marksista, na primjer, da kritički raspravljaju o jugoslavenskom socijalizmu. Takvim kritičkim raspravljanjem jugoslavenski marksisti mogu najviše pridonijeti ne samo svom vlastitom već i svjetskom socijalizmu.<ref>[http://www.marxists.org/srpshrva/subject/praxis/cemu-praxis.htm Čemu Praxis?] </ref>

Autori okupljeni oko časopisa inspiraciju za svoje studije, crpli su na idejnim zasadama; [[Antonio Gramsci|Antonija Gramscija]], [[Karl Korsch|Karla Korscha]], [[György Lukács|Georga Lukácsa]], [[Ernst Bloch|Ernsta Blocha]], [[Herbert Marcuse|Herberta Marcusea]], [[Erich Fromm|Ericha Fromma]] i [[Lucien Goldmann|Luciena Goldmanna]]. Časopis je gotovo ravnopravno objavljivao tekstove filozofa s tadašnjeg [[Varšavski ugovor|istoka]] i [[Zapadni svijet|zapada]]. Urednici ''Praxisa'' naginjali su objavljivanju kritičkih tekstova protiv tadašnje vladajuće [[Boljševizam|lenjinističke]] teorije i prakse, koju je tada provodio i [[Savez komunista Jugoslavije]]. Takav položaj časopisu je u prvim godinama izlaženja donio respektabilan ugled<ref>[http://www.11teza.net/problem-praxis Pero Jerkić i Nikola Mokrović: Problem Praxis] </ref> ne samo u uglednim filozofskim krugovima, već i u široj kulturnoj javnosti kako na zapadu tako i na istoku.<ref>[http://hrcak.srce.hr/file/57587 Recepcija časopisa Praxis u Slovačkoj]</ref>

''Praxis'' je uspio oko sebe okupiti znatan krug onovremenih europskih i američkih filozofa najrazličitijih orijentacijâ, od neortodoksnih marksista, preko [[Fenomenologija|fenomenologa]] do [[Analitička filozofija|analitičkih]] filozofa, članovi njegovog redakcijskog savjeta bili su: Kostas Axelos ([[Pariz]]), Alfred J. Ayer ([[Oxford]]), [[Zygmunt Bauman]] ([[Tel Aviv]]), Norman Birnbaum (Amherst), [[Ernst Bloch]] ([[Tübingen]]), Thomas Bottomore (Brighton), Umberto Cerroni ([[Rim]]), Robert S. Cohen ([[Boston, Massachusetts|Boston]]), Veljko Cvjetičanin (Zagreb), Mladen Čaldarović (Zagreb), Božidar Debenjak ([[Ljubljana]]), Mihailo Đurić (Beograd), Marvin Farber ([[Buffalo, New York|Buffalo]]), Muhamed Filipović ([[Sarajevo]]), [[Vladimir Filipović]] (Zagreb), Eugen Fink ([[Freiburg]]), [[Ivan Focht]] (Sarajevo), [[Erich Fromm]] ([[Mexico City]]), [[Lucien Goldmann]] (Pariz), Andre Gorz (Pariz), [[Jurgen Habermas]] ([[Frankfurt]]), Erich Heintel ([[Beč]]), Agnes Heller ([[Budimpešta]]), Besim Ibrahimpašić ([[Sarajevo]]), Mitko Ilievski ([[Skoplje]]), Leszek Kolakowski ([[Varšava]]), Veljko Korać ([[Beograd]]), [[Karel Kosik]] ([[Prag]]), Andrija Krešić (Beograd), [[Henri Lefebvre]] ([[Pariz]]), [[György Lukács]] ([[Budimpešta]]), Serge Mallet (Pariz), [[Herbert Marcuse]] ([[San Diego]]), Mihailo Marković (Beograd), Vojin Milić (Beograd), Enzo Paci ([[Milano]]), Horward L. Parsons (Bridgeport), Zagorka Pešić-Golubović (Beograd), David Reisman ([[Cambridge, Massachusetts]]), Veljko Rus (Ljubljana), Svetozar Stojanović (Beograd), Julius Strinka ([[Bratislava]]), Abdulah Šarčević (Sarajevo), Ljubo Tadić (Beograd), Ivan Varga (Budimpešta), Kurt Wolff (Newton), Aldo Zanardo ([[Bologna]]), Milan Životić (Beograd).<ref>[http://www.marxists.org/srpshrva/subject/praxis/redakcija.htm Redakcija filozofskog časopisa "Praxis"]</ref>

Godine uzleta časopisa su se poklopile s uzletom revolucionarne ljevice u Jugoslaviji, koja se oduševljavala novoljevičarskom kontrakulturom na zapadu. Vrhunac tog utopijskog žara bila je studentska buntovna [[1968.]] godina s velikim demonstracijama po Parizu i drugim europskim metropolama, koje su imale odjeka i u Jugoslaviji (studentske demonstracije na Beogradskom univerzitetu, i Zagrebačkom sveučilištu). Tjedan po izbijanju beogradskih demonstacija [[Tito]] je u svom govoru isprva podržao studentske zahtjeve kako bi smirio situaciju, no potom se okomio na pobunu i posebno na Praxis. Taj trenutak bio je prijeloman za budućnost ''Praxisa''; nakon toga časopis i njegov krug dobijaju etiketu anarho-ljevičara i postupno im se ukidaju sredstva što je sve dovelo do gašenja časopisa.<ref>[https://filoz.ffzg.unizg.hr/wp-content/uploads/2011/12/GP_Priznajem.pdf Gajo Petrović, Priznajem (1993.)]</ref>

== Pogledajte i ovo==
* [[Praxis filozofija]]
* [[Korčulanska ljetna škola]]

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice==
*[http://www.marxists.org/srpshrva/subject/praxis/index2.htm Praxis]
*[http://praxis.anarhija.org/index.php/Praxis:Praxis_1967_5-6:Uvodna_rije%C4%8D_-_Rudi_Supek Uvodna riječ - Rudi Supek]

[[Kategorija:Hrvatski stručni i znanstveni časopisi]]

Praxis (časopis) - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{Časopis↵|' u '{{infookvir časopis |'

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica