WikiSysop: Stvorena nova stranica sa sadržajem: »''Pravopisna reforma'' označuje svaku sustavnu promjenu pravopisnih pravila u određenom jeziku, najčešće s ciljem pojednostavljenja pisma, usklađivanja s izgovorom, uklanjanja zastarjelih oblika ili standardizacije u obrazovnom i administrativnom sustavu. {{Citiranje weba | title = Orthography reform | url = https://www.britannica.com/topic/orthography | publisher = Encyclopaedia B...«.

2026-04-14T09:21:29Z

Stvorena nova stranica sa sadržajem: »''Pravopisna reforma'' označuje svaku sustavnu promjenu pravopisnih pravila u određenom jeziku, najčešće s ciljem pojednostavljenja pisma, usklađivanja s izgovorom, uklanjanja zastarjelih oblika ili standardizacije u obrazovnom i administrativnom sustavu. <ref>{{Citiranje weba | title = Orthography reform | url = https://www.britannica.com/topic/orthography | publisher = Encyclopaedia B...«.

Nova stranica

''Pravopisna reforma'' označuje svaku sustavnu promjenu pravopisnih pravila u određenom [[jezik]]u, najčešće s ciljem pojednostavljenja [[pismo|pisma]], usklađivanja s [[izgovor]]om, uklanjanja zastarjelih oblika ili [[standardizacija|standardizacije]] u [[obrazovanje|obrazovnom]] i administrativnom sustavu. <ref>{{Citiranje weba
| title = Orthography reform
| url = https://www.britannica.com/topic/orthography
| publisher = Encyclopaedia Britannica
| access-date = 2026-04-14
}}</ref>

Pravopisne reforme pojavljuju se u različitim povijesnim razdobljima i obično odražavaju šire kulturne, političke i društvene procese: od izgradnje [[nacionalni identitet|nacionalnih identiteta]] do modernizacije [[školstvo|školstva]] i izdavaštva.

==Povijesni kontekst==

U europskoj povijesti pravopisne reforme najčešće se javljaju u razdobljima:
*standardizacije jezika (17.–19. stoljeće),
* nacionalnih preporoda (19. stoljeće),
* modernizacije školskih sustava (20. stoljeće),
* digitalizacije i globalizacije (kraj 20. i početak 21. stoljeća).

Motivi se kreću od želje za većom pismenošću i lakšim učenjem jezika do političkih odluka o jedinstvenom standardu.

== Primjeri po jezicima==

===Njemački jezik===

Njemački jezik je prošao kroz više pokušaja reforme, ali najpoznatija je pravopisna reforma iz 1996. Temeljila se na međunarodnom sporazumu Njemačke, Austrije, Švicarske i Lihtenštajna. Cilj je bio:

* pojednostaviti pravila pisanja,
* jasnije uskladiti pisanje s izgovorom,
* standardizirati pisanje složenica, velikog slova i interpunkcije.

Reforma je izazvala snažne javne rasprave, a dio najkontroverznijih rješenja povučen je 2006. godine.<ref>{{Citiranje weba| title = German spelling reform of 1996 | url = https://www.dw.com/en/german-spelling-reform/a-1473682 | publisher = Deutsche Welle | date = 2005-02-23 | access-date = 2026-04-14 }}</ref>

===Engleski jezik===

Engleski jezik nikada nije proveo jedinstvenu, državnu pravopisnu reformu. Razlozi:
* povijesna slojevitost jezika (anglosaksonski, normanski, latinski),
* snažna tradicija i otpor prema intervencijama,
* globalna rasprostranjenost engleskog i nedostatak jedinstvene institucije koja bi mogla provesti reformu (color/colour, center/centre). <ref>{{Citiranje weba| title = The history of English spelling| url = https://www.bl.uk/history-of-english| publisher = British Library| access-date = 2026-04-14}}</ref>

===Hrvatski jezik===

Hrvatski jezik je kroz povijest prolazio kroz više pravopisnih sustava, često povezanih s političkim i kulturnim okolnostima:

* 19. stoljeće – ilirski pokret i standardizacija na temelju štokavskog narječja.
* 20. stoljeće – razdoblja zajedničkih pravopisa u jugoslavenskim državama, s povremenim pokušajima unifikacije.
* 1971. – Londonac, pravopis Matice hrvatske, zabranjen nakon sloma Hrvatskog proljeća.
* 1990-e – obnova hrvatske pravopisne tradicije i izrada novih pravopisa (Babić–Finka–Moguš, kasnije Institut za hrvatski jezik).
* 21. stoljeće – stabilizacija normi i postupno usklađivanje pravopisnih rješenja.

Za razliku od njemačkog modela, hrvatske reforme nisu bile jedinstveni „reformni paket“, nego niz povijesnih pravopisnih prijelaza.<ref>{{Citiranje weba

| title = Povijest hrvatskoga pravopisa
| url = https://ihjj.hr/clanak/povijest-hrvatskoga-pravopisa/34/
| publisher = Institut za hrvatski jezik
| access-date = 2026-04-14
}}</ref>

===Francuski jezik===

Francuski jezik ima dugu tradiciju institucionalnog nadzora nad pravopisom putem [[Académie française]] (od 1635.). Reforme su bile:
* postupne,
* umjerene,
* usmjerene na pojednostavljenje i uklanjanje nedosljednosti.

Najpoznatije su reforme iz 1990., koje su preporučile pojednostavljenja (npr. uklanjanje nekih cirkumfleksa, ujednačavanje tvorbenih obrazaca). Iako nisu obvezne, postupno su prihvaćene u školama i izdavaštvu.<ref>{{Citiranje weba
| title = Les rectifications de l’orthographe de 1990
| url = https://www.academie-francaise.fr/les-rectifications-de-lorthographe
| publisher = Académie française
| access-date = 2026-04-14
}}</ref>

==Izvori==
{{izvori}}

[[Kategorija:Pravopis]]

Pravopisna reforma - Povijest promjena