Pravni fakultet u Subotici - Povijest promjena

Suradnik10: /* Povijest */

2025-12-15T02:34:15Z

Povijest

←Starija inačica		Inačica od 15. prosinac 2025. u 02:34
Redak 3:		Redak 3:

	== Povijest ==		== Povijest ==
	Razlog za osnivanje bio je nacionalno-strateški. Nakon ujedinjenja u Kraljevinu SHS, bila je trećim gradom po veličini u državi, no nacionalna struktura Subotice vlastima nije bila po volji, jer su većinu činili katolici, protestanti im također nisu bili po volji, a nacionalno su većinu činili Hrvati, Mađari, Nijemci i Židov. Pribojavali su se [[Velika Mađarska\|mađarske iredente]], zatim jakog katoličkog bloka na sjeveru zemlje. Strah od mađarske iredente bio je utemeljen, a katoličko-protestantski čimbenik vlasti nisu smatrale pouzdanim ni državotvornim (niti bunjevačke Hrvate za koje su primjerice činovnici i brojno srpsko osoblje i studenti držalo da su više Mađari nego Jugoslaveni<ref name=KuntićPra/>{{is\|69.}}; želio se ovdje pojačati utjecaj srpstva, jer je beogradska elita ovo smatrala srpskim dijelom novostvorene Kraljevine SHS<ref name=prekr/>). Politikom dovođenjem budućih studenata sa strane, ciljali su ojačati srpski utjecaj. Računalo se da će gimnazijalci iz Vojvodine radije studirati u Subotici, nego odlaziti na studij u Mađarskoj prolazeći sve neugodnosti studiranja izvan domovine.<ref name=KuntićPra/>{{is\|21.-22.}}		Razlog za osnivanje bio je nacionalno-strateški. Nakon ujedinjenja u Kraljevinu SHS, bila je trećim gradom po veličini u državi, no nacionalna struktura Subotice vlastima nije bila po volji, jer su većinu činili katolici, protestanti im također nisu bili po volji, a nacionalno su većinu činili Hrvati, Mađari, Nijemci i Židov. Pribojavali su se [[Velika Mađarska\|mađarske iredente]], zatim jakog katoličkog bloka na sjeveru zemlje. Strah od mađarske iredente bio je utemeljen, a katoličko (preko 90%<ref name=prekr/>)-protestantski čimbenik vlasti nisu smatrale pouzdanim ni državotvornim (niti bunjevačke Hrvate za koje su primjerice činovnici i brojno srpsko osoblje i studenti držalo da su više Mađari nego Jugoslaveni<ref name=KuntićPra/>{{is\|69.}}; želio se ovdje pojačati utjecaj srpstva, jer je beogradska elita ovo smatrala srpskim dijelom novostvorene Kraljevine SHS<ref name=prekr/>). Politikom dovođenjem budućih studenata sa strane, ciljali su ojačati srpski utjecaj. Računalo se da će gimnazijalci iz Vojvodine radije studirati u Subotici, nego odlaziti na studij u Mađarskoj prolazeći sve neugodnosti studiranja izvan domovine.<ref name=KuntićPra/>{{is\|21.-22.}}

	Među najzaslužnije osobe što je Subotica dobila pravni fakultet je [[Milorad Nedeljković]]<ref name=KuntićPra>Kalman Kuntić: [https://www.had.org.rs/knjiznica/Pravni_Fakultet_Knjiga_Final.pdf ''Pravni fakultet u Subotici 1920. – 1941.'']. Hrvatsko akademsko društvo, Subotica, 2016. {{ISBN\| 978-86-85103-27-8}}</ref>{{is\|43.-44.}}, koji je dao prijedlog. Poduprli su ga ministar prosvjete Pavle Marinković i rektor beogradskog sveučilišta [[Jovan Cvijić]]. Za dodatnu potporu Nedeljković je kontaktirao s velikim županom [[Stipan Matijević\|Stipanom Matijevićem]] i starješinom prosvjetnih institucija u Subotici [[Mijo Mandić\|Mijom Mandićem]]. Organizirali su konferenciju o fakultetu 6. prosinca 1919. godine. Grad Subotica se obvezao staviti na raspolaganje zgradu Učiteljske škole s preparandijom. Problem je predstavilo što se Novi Sad također zainteresirao otvoriti fakultet kod sebe. Matijević se angažirao i dogovorio s gradonačelnikom Novog Sada Živojinovićem da prepuste Subotici otvoriti fakultet zbog razloga državnih interesa.<ref name=KuntićPra/>{{is\|22.}}		Među najzaslužnije osobe što je Subotica dobila pravni fakultet je [[Milorad Nedeljković]]<ref name=KuntićPra>Kalman Kuntić: [https://www.had.org.rs/knjiznica/Pravni_Fakultet_Knjiga_Final.pdf ''Pravni fakultet u Subotici 1920. – 1941.'']. Hrvatsko akademsko društvo, Subotica, 2016. {{ISBN\| 978-86-85103-27-8}}</ref>{{is\|43.-44.}}, koji je dao prijedlog. Poduprli su ga ministar prosvjete Pavle Marinković i rektor beogradskog sveučilišta [[Jovan Cvijić]]. Za dodatnu potporu Nedeljković je kontaktirao s velikim županom [[Stipan Matijević\|Stipanom Matijevićem]] i starješinom prosvjetnih institucija u Subotici [[Mijo Mandić\|Mijom Mandićem]]. Organizirali su konferenciju o fakultetu 6. prosinca 1919. godine. Grad Subotica se obvezao staviti na raspolaganje zgradu Učiteljske škole s preparandijom. Problem je predstavilo što se Novi Sad također zainteresirao otvoriti fakultet kod sebe. Matijević se angažirao i dogovorio s gradonačelnikom Novog Sada Živojinovićem da prepuste Subotici otvoriti fakultet zbog razloga državnih interesa.<ref name=KuntićPra/>{{is\|22.}}

Suradnik10: /* Povijest */

2025-12-15T02:33:32Z

Povijest

←Starija inačica		Inačica od 15. prosinac 2025. u 02:33
Redak 3:		Redak 3:

	== Povijest ==		== Povijest ==
	Razlog za osnivanje bio je nacionalno-strateški. Nakon ujedinjenja u Kraljevinu SHS, bila je trećim gradom po veličini u državi, no nacionalna struktura Subotice vlastima nije bila po volji, jer su većinu činili katolici, protestanti im također nisu bili po volji, a nacionalno su većinu činili Hrvati, Mađari, Nijemci i ~~Židovi~~. Pribojavali su se [[Velika Mađarska\|mađarske iredente]], zatim jakog katoličkog bloka na sjeveru zemlje. Strah od mađarske iredente bio je utemeljen, a katoličko-protestantski čimbenik vlasti nisu smatrale pouzdanim ni državotvornim (niti bunjevačke Hrvate za koje su primjerice činovnici i brojno srpsko osoblje i studenti držalo da su više Mađari nego Jugoslaveni<ref name=KuntićPra/>{{is\|69.}}). Politikom dovođenjem budućih studenata sa strane, ciljali su ojačati srpski utjecaj. Računalo se da će gimnazijalci iz Vojvodine radije studirati u Subotici, nego odlaziti na studij u Mađarskoj prolazeći sve neugodnosti studiranja izvan domovine.<ref name=KuntićPra/>{{is\|21.-22.}}		Razlog za osnivanje bio je nacionalno-strateški. Nakon ujedinjenja u Kraljevinu SHS, bila je trećim gradom po veličini u državi, no nacionalna struktura Subotice vlastima nije bila po volji, jer su većinu činili katolici, protestanti im također nisu bili po volji, a nacionalno su većinu činili Hrvati, Mađari, Nijemci i Židov. Pribojavali su se [[Velika Mađarska\|mađarske iredente]], zatim jakog katoličkog bloka na sjeveru zemlje. Strah od mađarske iredente bio je utemeljen, a katoličko-protestantski čimbenik vlasti nisu smatrale pouzdanim ni državotvornim (niti bunjevačke Hrvate za koje su primjerice činovnici i brojno srpsko osoblje i studenti držalo da su više Mađari nego Jugoslaveni<ref name=KuntićPra/>{{is\|69.}}; želio se ovdje pojačati utjecaj srpstva, jer je beogradska elita ovo smatrala srpskim dijelom novostvorene Kraljevine SHS<ref name=prekr/>). Politikom dovođenjem budućih studenata sa strane, ciljali su ojačati srpski utjecaj. Računalo se da će gimnazijalci iz Vojvodine radije studirati u Subotici, nego odlaziti na studij u Mađarskoj prolazeći sve neugodnosti studiranja izvan domovine.<ref name=KuntićPra/>{{is\|21.-22.}}

	Među najzaslužnije osobe što je Subotica dobila pravni fakultet je [[Milorad Nedeljković]]<ref name=KuntićPra>Kalman Kuntić: [https://www.had.org.rs/knjiznica/Pravni_Fakultet_Knjiga_Final.pdf ''Pravni fakultet u Subotici 1920. – 1941.'']. Hrvatsko akademsko društvo, Subotica, 2016. {{ISBN\| 978-86-85103-27-8}}</ref>{{is\|43.-44.}}, koji je dao prijedlog. Poduprli su ga ministar prosvjete Pavle Marinković i rektor beogradskog sveučilišta [[Jovan Cvijić]]. Za dodatnu potporu Nedeljković je kontaktirao s velikim županom [[Stipan Matijević\|Stipanom Matijevićem]] i starješinom prosvjetnih institucija u Subotici [[Mijo Mandić\|Mijom Mandićem]]. Organizirali su konferenciju o fakultetu 6. prosinca 1919. godine. Grad Subotica se obvezao staviti na raspolaganje zgradu Učiteljske škole s preparandijom. Problem je predstavilo što se Novi Sad također zainteresirao otvoriti fakultet kod sebe. Matijević se angažirao i dogovorio s gradonačelnikom Novog Sada Živojinovićem da prepuste Subotici otvoriti fakultet zbog razloga državnih interesa.<ref name=KuntićPra/>{{is\|22.}}		Među najzaslužnije osobe što je Subotica dobila pravni fakultet je [[Milorad Nedeljković]]<ref name=KuntićPra>Kalman Kuntić: [https://www.had.org.rs/knjiznica/Pravni_Fakultet_Knjiga_Final.pdf ''Pravni fakultet u Subotici 1920. – 1941.'']. Hrvatsko akademsko društvo, Subotica, 2016. {{ISBN\| 978-86-85103-27-8}}</ref>{{is\|43.-44.}}, koji je dao prijedlog. Poduprli su ga ministar prosvjete Pavle Marinković i rektor beogradskog sveučilišta [[Jovan Cvijić]]. Za dodatnu potporu Nedeljković je kontaktirao s velikim županom [[Stipan Matijević\|Stipanom Matijevićem]] i starješinom prosvjetnih institucija u Subotici [[Mijo Mandić\|Mijom Mandićem]]. Organizirali su konferenciju o fakultetu 6. prosinca 1919. godine. Grad Subotica se obvezao staviti na raspolaganje zgradu Učiteljske škole s preparandijom. Problem je predstavilo što se Novi Sad također zainteresirao otvoriti fakultet kod sebe. Matijević se angažirao i dogovorio s gradonačelnikom Novog Sada Živojinovićem da prepuste Subotici otvoriti fakultet zbog razloga državnih interesa.<ref name=KuntićPra/>{{is\|22.}}
Redak 12:		Redak 12:
	Dok nisu zapošljeni predavači i upisani novi studenti, poslove fakulteta vodio je [[Marko Jakovljević]], ravnatelj subotičke [[Učiteljska škola u Subotici\|Učiteljske škole]]. Upisi su bili ožujka 1920., a ljetni semestar upisan je iste godine. Zgrada Preparandije nije odmah oslobođena za novoosnovani fakultet, nego je do studenoga 1920. godine radio u zgradi Gimnazije. Kad su predavanja krenula, [[crkveno pravo]] [[Sergije Troicki\|Sergije Viktorovič Troicki]] (djed tenisača [[Viktor Troicki\|Viktora Troickog]]<ref>Lansky: [https://gradsubotica.co.rs/suboticki-koreni-viktora-troickog/ ''Subotički koreni Viktora Troickog '']. Grad Subotica. 4. lipnja 2011. Pristupljeno 15. prosinca 2025.</ref>), ekonomsku skupinu predmeta predavao je Milorad Nedeljković, [[rimsko pravo]] sudac subotičkog Okružnog suda [[Ivo Milić]]. Do zimskog semestra došli su predavati enciklopediju prava Grigorije Vasiljevič Demčenko (umjesto Ninka Perića, profesora beogradskog Pravnog fakulteta), [[građansko pravo]] Čedomir Marković i [[kazneno pravo]] Milutin Miljković.<ref name=KuntićPra/>{{is\|23.}} Među predavačima je poslije bio [[Mijo Mirković]].kao [[ekonomska povijest\|ekonomski povjesničar]].<ref>[[Stevan Mačković]]: Mijo Mirković (1898-1963) profesor subotičkog Pravnog fakulteta kao ekonomski istoričar, [[Rukovet]], 4-5-6,Subotica 1996, st.21-23</ref><ref name=KuntićPra/>{{is\|52.}} Prvim dekanom bio je Milorad Nedeljković.<ref name=KuntićPra/>{{is\|21.}}		Dok nisu zapošljeni predavači i upisani novi studenti, poslove fakulteta vodio je [[Marko Jakovljević]], ravnatelj subotičke [[Učiteljska škola u Subotici\|Učiteljske škole]]. Upisi su bili ožujka 1920., a ljetni semestar upisan je iste godine. Zgrada Preparandije nije odmah oslobođena za novoosnovani fakultet, nego je do studenoga 1920. godine radio u zgradi Gimnazije. Kad su predavanja krenula, [[crkveno pravo]] [[Sergije Troicki\|Sergije Viktorovič Troicki]] (djed tenisača [[Viktor Troicki\|Viktora Troickog]]<ref>Lansky: [https://gradsubotica.co.rs/suboticki-koreni-viktora-troickog/ ''Subotički koreni Viktora Troickog '']. Grad Subotica. 4. lipnja 2011. Pristupljeno 15. prosinca 2025.</ref>), ekonomsku skupinu predmeta predavao je Milorad Nedeljković, [[rimsko pravo]] sudac subotičkog Okružnog suda [[Ivo Milić]]. Do zimskog semestra došli su predavati enciklopediju prava Grigorije Vasiljevič Demčenko (umjesto Ninka Perića, profesora beogradskog Pravnog fakulteta), [[građansko pravo]] Čedomir Marković i [[kazneno pravo]] Milutin Miljković.<ref name=KuntićPra/>{{is\|23.}} Među predavačima je poslije bio [[Mijo Mirković]].kao [[ekonomska povijest\|ekonomski povjesničar]].<ref>[[Stevan Mačković]]: Mijo Mirković (1898-1963) profesor subotičkog Pravnog fakulteta kao ekonomski istoričar, [[Rukovet]], 4-5-6,Subotica 1996, st.21-23</ref><ref name=KuntićPra/>{{is\|52.}} Prvim dekanom bio je Milorad Nedeljković.<ref name=KuntićPra/>{{is\|21.}}

	Osim što je imao važnu ulogu za visoko školstvo u Vojvodini i Subotici, imao je važnu ulogu za bunjevačke Hrvate iz Subotice, ali i drugih naselja poput Sombora, Berega i dr. Premda su bili tek 7% studenata, od njih se oblikovao svjetovni hrvatsko-bunjevački građanski sloj, koji su poslije radili u struci i kao kulturni djelatnici. Ovdje su studirali [[Lazar Prćić]], Đuro Vukov, [[Ivan Malagurski\|Ivan – Ico Malagurski]], Andrija Šarčević, [[Ivan Vuković]] (Bajmak, 1915. — ?<ref>[https://mixsu.wordpress.com/ivan-vukovic-1915/ ''Ivan Vuković 1915.'']. Mixsu. Pristupljeno 15. prosinca 2025.{{odlična}}</ref>), Koloman Stipić, Tošo Išpanović, Bela Bačlija, [[Alojzije Mihaljčević]], Josip Brajkov, Stjepan Gabrić, [[Geza Sekelj]], [[Balint Vujkov]], [[Matija Poljaković]], [[Marko Horvacki]], [[Ivan Tikvicki Pudar]], [[Željko Vidaković]], [[Albe Kuntić]], [[Lazar Horvacki]], [[Jovan Mikić]] – Spartak (ranije poznat kao Bato<ref>[https://mixsu.wordpress.com/jovan-mikic-bato-i-njegova-supruga-ksenija/ ''Jovan Mikić Bato i njegova supruga Ksenija '']. Mixsu. Pristupljeno 15. prosinca 2025.{{odlična}}</ref>), Mićo Skenderović, [[Marko Peić]], [[Marko Bačlija]], Julka Đelmiš (udano Sekulić) i drugi, a isto tako njihva djeca su bila važna za noviju suvremenu kulturnu i političku povijest bunjevačkih Hrvata u Subotici ([[Petar Šarčević]], [[Milivoj Prćić]], [[Franjo Vujkov]], Marica Sekulić i ini).<ref>Slaven Bačić: ''Pravni fakultet u Subotici u dosadašnjoj historiografiji i njegov značaj''. U: Kalman Kuntić: [https://www.had.org.rs/knjiznica/Pravni_Fakultet_Knjiga_Final.pdf ''Pravni fakultet u Subotici 1920. – 1941.'']. Hrvatsko akademsko društvo, Subotica, 2016., str. 91. {{ISBN\| 978-86-85103-27-8}}</ref>{{is\|43.-44.}}		Osim što je imao važnu ulogu za visoko školstvo u Vojvodini i Subotici, imao je važnu ulogu za bunjevačke Hrvate iz Subotice, ali i drugih naselja poput Sombora, Berega i dr. Premda su bili tek 7% studenata, od njih se oblikovao svjetovni hrvatsko-bunjevački građanski sloj, koji su poslije radili u struci i kao kulturni djelatnici (građanska elita koja je obilježila lokalno hrvatstvo<ref name=prekr/>). Ovdje su studirali [[Lazar Prćić]], Đuro Vukov, [[Ivan Malagurski\|Ivan – Ico Malagurski]], Andrija Šarčević, [[Ivan Vuković]] (Bajmak, 1915. — ?<ref>[https://mixsu.wordpress.com/ivan-vukovic-1915/ ''Ivan Vuković 1915.'']. Mixsu. Pristupljeno 15. prosinca 2025.{{odlična}}</ref>), Koloman Stipić, Tošo Išpanović, Bela Bačlija, [[Alojzije Mihaljčević]], Josip Brajkov, Stjepan Gabrić, [[Geza Sekelj]], [[Balint Vujkov]], [[Matija Poljaković]], [[Marko Horvacki]], [[Ivan Tikvicki Pudar]], [[Željko Vidaković]], [[Albe Kuntić]], [[Lazar Horvacki]], [[Jovan Mikić]] – Spartak (ranije poznat kao Bato<ref>[https://mixsu.wordpress.com/jovan-mikic-bato-i-njegova-supruga-ksenija/ ''Jovan Mikić Bato i njegova supruga Ksenija '']. Mixsu. Pristupljeno 15. prosinca 2025.{{odlična}}</ref>), Mićo Skenderović (lokalni vođa HSS-a
			<ref name=prekr>Ivana Petrekanić Sič: [https://www.hrvatskarijec.rs/vijest/A25447/Prekretnica-za--obrazovanje-ovdasnjih--Hrvata/ '' Prekretnica za obrazovanje ovdašnjih Hrvata'']. Hrvatska riječ, Subotica. 1. prosinca 2017. Pristupljeno 15. prosinca 2025.</ref>), Marko Kuntić (lokalni vođa HSS-a<ref name=prekr/>), [[Marko Peić]], [[Marko Bačlija]], Julka Đelmiš (udano Sekulić) i drugi, a isto tako njihva djeca su bila važna za noviju suvremenu kulturnu i političku povijest bunjevačkih Hrvata u Subotici ([[Petar Šarčević]], [[Milivoj Prćić]], [[Franjo Vujkov]], Marica Sekulić i ini).<ref>Slaven Bačić: ''Pravni fakultet u Subotici u dosadašnjoj historiografiji i njegov značaj''. U: Kalman Kuntić: [https://www.had.org.rs/knjiznica/Pravni_Fakultet_Knjiga_Final.pdf ''Pravni fakultet u Subotici 1920. – 1941.'']. Hrvatsko akademsko društvo, Subotica, 2016., str. 91. {{ISBN\| 978-86-85103-27-8}}</ref>{{is\|43.-44.}}

	Na mjestu bivšeg fakulteta danas djeluje srednja [[Kemijsko-tehnološka škola u Subotici\|kemijsko-tehnološka škola]].		Na mjestu bivšeg fakulteta danas djeluje srednja [[Kemijsko-tehnološka škola u Subotici\|kemijsko-tehnološka škola]].

Suradnik10: /* Povijest */

2025-12-15T02:17:45Z

Povijest

←Starija inačica		Inačica od 15. prosinac 2025. u 02:17
Redak 10:		Redak 10:
	Mađari i Hrvati su osnivanje fakulteta i dolazak vanjskih studenata doživljavali kao još jedan prodor srpstva i pravoslavlja u posve katoličku sredinu, a tom je stavu prodonijela aktivnost nekih profesora i studenata.<ref name=KuntićPra/>{{is\|69.}}		Mađari i Hrvati su osnivanje fakulteta i dolazak vanjskih studenata doživljavali kao još jedan prodor srpstva i pravoslavlja u posve katoličku sredinu, a tom je stavu prodonijela aktivnost nekih profesora i studenata.<ref name=KuntićPra/>{{is\|69.}}

	Dok nisu zapošljeni predavači i upisani novi studenti, poslove fakulteta vodio je [[Marko Jakovljević]], ravnatelj subotičke [[Učiteljska škola u Subotici\|Učiteljske škole]]. Upisi su bili ožujka 1920., a ljetni semestar upisan je iste godine. Zgrada Preparandije nije odmah oslobođena za novoosnovani fakultet, nego je do studenoga 1920. godine radio u zgradi Gimnazije. Kad su predavanja krenula, [[crkveno pravo]] [[Sergije Troicki\|Sergije Viktorovič Troicki]] (djed tenisača [[Viktor Troicki\|Viktora Troickog]]<ref>Lansky: [https://gradsubotica.co.rs/suboticki-koreni-viktora-troickog/ ''Subotički koreni Viktora Troickog '']. Grad Subotica. 4. lipnja 2011. Pristupljeno 15. prosinca 2025.</ref>), ekonomsku skupinu predmeta predavao je Milorad Nedeljković, [[rimsko pravo]] sudac subotičkog Okružnog suda Ivo Milić. Do zimskog semestra došli su predavati enciklopediju prava Grigorije Vasiljevič Demčenko (umjesto Ninka Perića, profesora beogradskog Pravnog fakulteta), [[građansko pravo]] Čedomir Marković i [[kazneno pravo]] Milutin Miljković.<ref name=KuntićPra/>{{is\|23.}} Prvim dekanom bio je Milorad Nedeljković.<ref name=KuntićPra/>{{is\|21.}}		Dok nisu zapošljeni predavači i upisani novi studenti, poslove fakulteta vodio je [[Marko Jakovljević]], ravnatelj subotičke [[Učiteljska škola u Subotici\|Učiteljske škole]]. Upisi su bili ožujka 1920., a ljetni semestar upisan je iste godine. Zgrada Preparandije nije odmah oslobođena za novoosnovani fakultet, nego je do studenoga 1920. godine radio u zgradi Gimnazije. Kad su predavanja krenula, [[crkveno pravo]] [[Sergije Troicki\|Sergije Viktorovič Troicki]] (djed tenisača [[Viktor Troicki\|Viktora Troickog]]<ref>Lansky: [https://gradsubotica.co.rs/suboticki-koreni-viktora-troickog/ ''Subotički koreni Viktora Troickog '']. Grad Subotica. 4. lipnja 2011. Pristupljeno 15. prosinca 2025.</ref>), ekonomsku skupinu predmeta predavao je Milorad Nedeljković, [[rimsko pravo]] sudac subotičkog Okružnog suda [[Ivo Milić]]. Do zimskog semestra došli su predavati enciklopediju prava Grigorije Vasiljevič Demčenko (umjesto Ninka Perića, profesora beogradskog Pravnog fakulteta), [[građansko pravo]] Čedomir Marković i [[kazneno pravo]] Milutin Miljković.<ref name=KuntićPra/>{{is\|23.}} Među predavačima je poslije bio [[Mijo Mirković]].kao [[ekonomska povijest\|ekonomski povjesničar]].<ref>[[Stevan Mačković]]: Mijo Mirković (1898-1963) profesor subotičkog Pravnog fakulteta kao ekonomski istoričar, [[Rukovet]], 4-5-6,Subotica 1996, st.21-23</ref><ref name=KuntićPra/>{{is\|52.}} Prvim dekanom bio je Milorad Nedeljković.<ref name=KuntićPra/>{{is\|21.}}

	Osim što je imao važnu ulogu za visoko školstvo u Vojvodini i Subotici, imao je važnu ulogu za bunjevačke Hrvate iz Subotice, ali i drugih naselja poput Sombora, Berega i dr. Premda su bili tek 7% studenata, od njih se oblikovao svjetovni hrvatsko-bunjevački građanski sloj, koji su poslije radili u struci i kao kulturni djelatnici. Ovdje su studirali [[Lazar Prćić]], Đuro Vukov, [[Ivan Malagurski\|Ivan – Ico Malagurski]], Andrija Šarčević, [[Ivan Vuković]] (Bajmak, 1915. — ?<ref>[https://mixsu.wordpress.com/ivan-vukovic-1915/ ''Ivan Vuković 1915.'']. Mixsu. Pristupljeno 15. prosinca 2025.{{odlična}}</ref>), Koloman Stipić, Tošo Išpanović, Bela Bačlija, [[Alojzije Mihaljčević]], Josip Brajkov, Stjepan Gabrić, [[Geza Sekelj]], [[Balint Vujkov]], [[Matija Poljaković]], [[Marko Horvacki]], [[Ivan Tikvicki Pudar]], [[Željko Vidaković]], [[Albe Kuntić]], [[Lazar Horvacki]], [[Jovan Mikić]] – Spartak (ranije poznat kao Bato<ref>[https://mixsu.wordpress.com/jovan-mikic-bato-i-njegova-supruga-ksenija/ ''Jovan Mikić Bato i njegova supruga Ksenija '']. Mixsu. Pristupljeno 15. prosinca 2025.{{odlična}}</ref>), Mićo Skenderović, [[Marko Peić]], [[Marko Bačlija]], Julka Đelmiš (udano Sekulić) i drugi, a isto tako njihva djeca su bila važna za noviju suvremenu kulturnu i političku povijest bunjevačkih Hrvata u Subotici ([[Petar Šarčević]], [[Milivoj Prćić]], [[Franjo Vujkov]], Marica Sekulić i ini).<ref>Slaven Bačić: ''Pravni fakultet u Subotici u dosadašnjoj historiografiji i njegov značaj''. U: Kalman Kuntić: [https://www.had.org.rs/knjiznica/Pravni_Fakultet_Knjiga_Final.pdf ''Pravni fakultet u Subotici 1920. – 1941.'']. Hrvatsko akademsko društvo, Subotica, 2016., str. 91. {{ISBN\| 978-86-85103-27-8}}</ref>{{is\|43.-44.}}		Osim što je imao važnu ulogu za visoko školstvo u Vojvodini i Subotici, imao je važnu ulogu za bunjevačke Hrvate iz Subotice, ali i drugih naselja poput Sombora, Berega i dr. Premda su bili tek 7% studenata, od njih se oblikovao svjetovni hrvatsko-bunjevački građanski sloj, koji su poslije radili u struci i kao kulturni djelatnici. Ovdje su studirali [[Lazar Prćić]], Đuro Vukov, [[Ivan Malagurski\|Ivan – Ico Malagurski]], Andrija Šarčević, [[Ivan Vuković]] (Bajmak, 1915. — ?<ref>[https://mixsu.wordpress.com/ivan-vukovic-1915/ ''Ivan Vuković 1915.'']. Mixsu. Pristupljeno 15. prosinca 2025.{{odlična}}</ref>), Koloman Stipić, Tošo Išpanović, Bela Bačlija, [[Alojzije Mihaljčević]], Josip Brajkov, Stjepan Gabrić, [[Geza Sekelj]], [[Balint Vujkov]], [[Matija Poljaković]], [[Marko Horvacki]], [[Ivan Tikvicki Pudar]], [[Željko Vidaković]], [[Albe Kuntić]], [[Lazar Horvacki]], [[Jovan Mikić]] – Spartak (ranije poznat kao Bato<ref>[https://mixsu.wordpress.com/jovan-mikic-bato-i-njegova-supruga-ksenija/ ''Jovan Mikić Bato i njegova supruga Ksenija '']. Mixsu. Pristupljeno 15. prosinca 2025.{{odlična}}</ref>), Mićo Skenderović, [[Marko Peić]], [[Marko Bačlija]], Julka Đelmiš (udano Sekulić) i drugi, a isto tako njihva djeca su bila važna za noviju suvremenu kulturnu i političku povijest bunjevačkih Hrvata u Subotici ([[Petar Šarčević]], [[Milivoj Prćić]], [[Franjo Vujkov]], Marica Sekulić i ini).<ref>Slaven Bačić: ''Pravni fakultet u Subotici u dosadašnjoj historiografiji i njegov značaj''. U: Kalman Kuntić: [https://www.had.org.rs/knjiznica/Pravni_Fakultet_Knjiga_Final.pdf ''Pravni fakultet u Subotici 1920. – 1941.'']. Hrvatsko akademsko društvo, Subotica, 2016., str. 91. {{ISBN\| 978-86-85103-27-8}}</ref>{{is\|43.-44.}}

Suradnik10: /* Povijest */

2025-12-15T02:15:56Z

Povijest

←Starija inačica		Inačica od 15. prosinac 2025. u 02:15
Redak 5:		Redak 5:
	Razlog za osnivanje bio je nacionalno-strateški. Nakon ujedinjenja u Kraljevinu SHS, bila je trećim gradom po veličini u državi, no nacionalna struktura Subotice vlastima nije bila po volji, jer su većinu činili katolici, protestanti im također nisu bili po volji, a nacionalno su većinu činili Hrvati, Mađari, Nijemci i Židovi. Pribojavali su se [[Velika Mađarska\|mađarske iredente]], zatim jakog katoličkog bloka na sjeveru zemlje. Strah od mađarske iredente bio je utemeljen, a katoličko-protestantski čimbenik vlasti nisu smatrale pouzdanim ni državotvornim (niti bunjevačke Hrvate za koje su primjerice činovnici i brojno srpsko osoblje i studenti držalo da su više Mađari nego Jugoslaveni<ref name=KuntićPra/>{{is\|69.}}). Politikom dovođenjem budućih studenata sa strane, ciljali su ojačati srpski utjecaj. Računalo se da će gimnazijalci iz Vojvodine radije studirati u Subotici, nego odlaziti na studij u Mađarskoj prolazeći sve neugodnosti studiranja izvan domovine.<ref name=KuntićPra/>{{is\|21.-22.}}		Razlog za osnivanje bio je nacionalno-strateški. Nakon ujedinjenja u Kraljevinu SHS, bila je trećim gradom po veličini u državi, no nacionalna struktura Subotice vlastima nije bila po volji, jer su većinu činili katolici, protestanti im također nisu bili po volji, a nacionalno su većinu činili Hrvati, Mađari, Nijemci i Židovi. Pribojavali su se [[Velika Mađarska\|mađarske iredente]], zatim jakog katoličkog bloka na sjeveru zemlje. Strah od mađarske iredente bio je utemeljen, a katoličko-protestantski čimbenik vlasti nisu smatrale pouzdanim ni državotvornim (niti bunjevačke Hrvate za koje su primjerice činovnici i brojno srpsko osoblje i studenti držalo da su više Mađari nego Jugoslaveni<ref name=KuntićPra/>{{is\|69.}}). Politikom dovođenjem budućih studenata sa strane, ciljali su ojačati srpski utjecaj. Računalo se da će gimnazijalci iz Vojvodine radije studirati u Subotici, nego odlaziti na studij u Mađarskoj prolazeći sve neugodnosti studiranja izvan domovine.<ref name=KuntićPra/>{{is\|21.-22.}}

	Među najzaslužnije osobe što je Subotica dobila pravni fakultet je [[Milorad Nedeljković]]<ref name=KuntićPra>Kalman Kuntić: [https://www.had.org.rs/knjiznica/Pravni_Fakultet_Knjiga_Final.pdf ''Pravni fakultet u Subotici 1920. – 1941.'']. Hrvatsko akademsko društvo, Subotica, 2016~~., str. 43.-44~~. {{ISBN\| 978-86-85103-27-8}}</ref>{{is\|43.-44.}}, koji je dao prijedlog. Poduprli su ga ministar prosvjete Pavle Marinković i rektor beogradskog sveučilišta [[Jovan Cvijić]]. Za dodatnu potporu Nedeljković je kontaktirao s velikim županom [[Stipan Matijević\|Stipanom Matijevićem]] i starješinom prosvjetnih institucija u Subotici [[Mijo Mandić\|Mijom Mandićem]]. Organizirali su konferenciju o fakultetu 6. prosinca 1919. godine. Grad Subotica se obvezao staviti na raspolaganje zgradu Učiteljske škole s preparandijom. Problem je predstavilo što se Novi Sad također zainteresirao otvoriti fakultet kod sebe. Matijević se angažirao i dogovorio s gradonačelnikom Novog Sada Živojinovićem da prepuste Subotici otvoriti fakultet zbog razloga državnih interesa.<ref name=KuntićPra/>{{is\|22.}}		Među najzaslužnije osobe što je Subotica dobila pravni fakultet je [[Milorad Nedeljković]]<ref name=KuntićPra>Kalman Kuntić: [https://www.had.org.rs/knjiznica/Pravni_Fakultet_Knjiga_Final.pdf ''Pravni fakultet u Subotici 1920. – 1941.'']. Hrvatsko akademsko društvo, Subotica, 2016. {{ISBN\| 978-86-85103-27-8}}</ref>{{is\|43.-44.}}, koji je dao prijedlog. Poduprli su ga ministar prosvjete Pavle Marinković i rektor beogradskog sveučilišta [[Jovan Cvijić]]. Za dodatnu potporu Nedeljković je kontaktirao s velikim županom [[Stipan Matijević\|Stipanom Matijevićem]] i starješinom prosvjetnih institucija u Subotici [[Mijo Mandić\|Mijom Mandićem]]. Organizirali su konferenciju o fakultetu 6. prosinca 1919. godine. Grad Subotica se obvezao staviti na raspolaganje zgradu Učiteljske škole s preparandijom. Problem je predstavilo što se Novi Sad također zainteresirao otvoriti fakultet kod sebe. Matijević se angažirao i dogovorio s gradonačelnikom Novog Sada Živojinovićem da prepuste Subotici otvoriti fakultet zbog razloga državnih interesa.<ref name=KuntićPra/>{{is\|22.}}

	Fakultet je osnovan kraljevim ukazom [[27. siječnja]] [[pravo u 1920.\|1920.]] godine. Uredbom o Filozofskom fakultetu u Skopju i Pravnom fakultetu u Subotici propisano je njegovo uređenje, a za obije je ustanove važilo zakon o beogradskom sveučilištu iz 1905. godine.<ref name=KuntićPra/>{{is\|21.}} Odlukom grada od iste godine novoosnovanom je fakultetu dana na upotrebu školska zgrada ''Crveni vo'', koja je za vrijeme rata bila vojna bolnica. Pravni se fakultet nalazio na današnjoj [[Zgrada u Maksima Gorkog 53 u Subotici\|adresi Maksima Gorkog 53]].		Fakultet je osnovan kraljevim ukazom [[27. siječnja]] [[pravo u 1920.\|1920.]] godine. Uredbom o Filozofskom fakultetu u Skopju i Pravnom fakultetu u Subotici propisano je njegovo uređenje, a za obije je ustanove važilo zakon o beogradskom sveučilištu iz 1905. godine.<ref name=KuntićPra/>{{is\|21.}} Odlukom grada od iste godine novoosnovanom je fakultetu dana na upotrebu školska zgrada ''Crveni vo'', koja je za vrijeme rata bila vojna bolnica. Pravni se fakultet nalazio na današnjoj [[Zgrada u Maksima Gorkog 53 u Subotici\|adresi Maksima Gorkog 53]].

Suradnik10 u (test) 02:15, 15. prosinac 2025.

2025-12-15T02:15:27Z

←Starija inačica		Inačica od 15. prosinac 2025. u 02:15
Redak 3:		Redak 3:

	== Povijest ==		== Povijest ==
	Razlog za osnivanje bio je nacionalno-strateški. Nakon ujedinjenja u Kraljevinu SHS, bila je trećim gradom po veličini u državi, no nacionalna struktura Subotice vlastima nije bila po volji, jer su većinu činili katolici, protestanti im također nisu bili po volji, a nacionalno su većinu činili Hrvati, Mađari, Nijemci i Židovi. Pribojavali su se [[Velika Mađarska\|mađarske iredente]], zatim jakog katoličkog bloka na sjeveru zemlje. Strah od mađarske iredente bio je utemeljen, a katoličko-protestantski čimbenik vlasti nisu smatrale pouzdanim ni državotvornim. Politikom dovođenjem budućih studenata sa strane, ciljali su ojačati srpski utjecaj. Računalo se da će gimnazijalci iz Vojvodine radije studirati u Subotici, nego odlaziti na studij u Mađarskoj prolazeći sve neugodnosti studiranja izvan domovine.<ref name=KuntićPra/>{{is\|21.-22.}}		Razlog za osnivanje bio je nacionalno-strateški. Nakon ujedinjenja u Kraljevinu SHS, bila je trećim gradom po veličini u državi, no nacionalna struktura Subotice vlastima nije bila po volji, jer su većinu činili katolici, protestanti im također nisu bili po volji, a nacionalno su većinu činili Hrvati, Mađari, Nijemci i Židovi. Pribojavali su se [[Velika Mađarska\|mađarske iredente]], zatim jakog katoličkog bloka na sjeveru zemlje. Strah od mađarske iredente bio je utemeljen, a katoličko-protestantski čimbenik vlasti nisu smatrale pouzdanim ni državotvornim (niti bunjevačke Hrvate za koje su primjerice činovnici i brojno srpsko osoblje i studenti držalo da su više Mađari nego Jugoslaveni<ref name=KuntićPra/>{{is\|69.}}). Politikom dovođenjem budućih studenata sa strane, ciljali su ojačati srpski utjecaj. Računalo se da će gimnazijalci iz Vojvodine radije studirati u Subotici, nego odlaziti na studij u Mađarskoj prolazeći sve neugodnosti studiranja izvan domovine.<ref name=KuntićPra/>{{is\|21.-22.}}

	Među najzaslužnije osobe što je Subotica dobila pravni fakultet je [[Milorad Nedeljković]]<ref name=KuntićPra>Kalman Kuntić: [https://www.had.org.rs/knjiznica/Pravni_Fakultet_Knjiga_Final.pdf ''Pravni fakultet u Subotici 1920. – 1941.'']. Hrvatsko akademsko društvo, Subotica, 2016., str. 43.-44. {{ISBN\| 978-86-85103-27-8}}</ref>{{is\|43.-44.}}, koji je dao prijedlog. Poduprli su ga ministar prosvjete Pavle Marinković i rektor beogradskog sveučilišta [[Jovan Cvijić]]. Za dodatnu potporu Nedeljković je kontaktirao s velikim županom [[Stipan Matijević\|Stipanom Matijevićem]] i starješinom prosvjetnih institucija u Subotici [[Mijo Mandić\|Mijom Mandićem]]. Organizirali su konferenciju o fakultetu 6. prosinca 1919. godine. Grad Subotica se obvezao staviti na raspolaganje zgradu Učiteljske škole s preparandijom. Problem je predstavilo što se Novi Sad također zainteresirao otvoriti fakultet kod sebe. Matijević se angažirao i dogovorio s gradonačelnikom Novog Sada Živojinovićem da prepuste Subotici otvoriti fakultet zbog razloga državnih interesa.<ref name=KuntićPra/>{{is\|22.}}		Među najzaslužnije osobe što je Subotica dobila pravni fakultet je [[Milorad Nedeljković]]<ref name=KuntićPra>Kalman Kuntić: [https://www.had.org.rs/knjiznica/Pravni_Fakultet_Knjiga_Final.pdf ''Pravni fakultet u Subotici 1920. – 1941.'']. Hrvatsko akademsko društvo, Subotica, 2016., str. 43.-44. {{ISBN\| 978-86-85103-27-8}}</ref>{{is\|43.-44.}}, koji je dao prijedlog. Poduprli su ga ministar prosvjete Pavle Marinković i rektor beogradskog sveučilišta [[Jovan Cvijić]]. Za dodatnu potporu Nedeljković je kontaktirao s velikim županom [[Stipan Matijević\|Stipanom Matijevićem]] i starješinom prosvjetnih institucija u Subotici [[Mijo Mandić\|Mijom Mandićem]]. Organizirali su konferenciju o fakultetu 6. prosinca 1919. godine. Grad Subotica se obvezao staviti na raspolaganje zgradu Učiteljske škole s preparandijom. Problem je predstavilo što se Novi Sad također zainteresirao otvoriti fakultet kod sebe. Matijević se angažirao i dogovorio s gradonačelnikom Novog Sada Živojinovićem da prepuste Subotici otvoriti fakultet zbog razloga državnih interesa.<ref name=KuntićPra/>{{is\|22.}}

	Fakultet je osnovan kraljevim ukazom [[27. siječnja]] [[pravo u 1920.\|1920.]] godine. Uredbom o Filozofskom fakultetu u Skopju i Pravnom fakultetu u Subotici propisano je njegovo uređenje, a za obije je ustanove važilo zakon o beogradskom sveučilištu iz 1905. godine.<ref name=KuntićPra/>{{is\|21.}} Odlukom grada od iste godine novoosnovanom je fakultetu dana na upotrebu školska zgrada ''Crveni vo'', koja je za vrijeme rata bila vojna bolnica. Pravni se fakultet nalazio na današnjoj [[Zgrada u Maksima Gorkog 53 u Subotici\|adresi Maksima Gorkog 53]].		Fakultet je osnovan kraljevim ukazom [[27. siječnja]] [[pravo u 1920.\|1920.]] godine. Uredbom o Filozofskom fakultetu u Skopju i Pravnom fakultetu u Subotici propisano je njegovo uređenje, a za obije je ustanove važilo zakon o beogradskom sveučilištu iz 1905. godine.<ref name=KuntićPra/>{{is\|21.}} Odlukom grada od iste godine novoosnovanom je fakultetu dana na upotrebu školska zgrada ''Crveni vo'', koja je za vrijeme rata bila vojna bolnica. Pravni se fakultet nalazio na današnjoj [[Zgrada u Maksima Gorkog 53 u Subotici\|adresi Maksima Gorkog 53]].
			Mađari i Hrvati su osnivanje fakulteta i dolazak vanjskih studenata doživljavali kao još jedan prodor srpstva i pravoslavlja u posve katoličku sredinu, a tom je stavu prodonijela aktivnost nekih profesora i studenata.<ref name=KuntićPra/>{{is\|69.}}

	Dok nisu zapošljeni predavači i upisani novi studenti, poslove fakulteta vodio je [[Marko Jakovljević]], ravnatelj subotičke [[Učiteljska škola u Subotici\|Učiteljske škole]]. Upisi su bili ožujka 1920., a ljetni semestar upisan je iste godine. Zgrada Preparandije nije odmah oslobođena za novoosnovani fakultet, nego je do studenoga 1920. godine radio u zgradi Gimnazije. Kad su predavanja krenula, [[crkveno pravo]] [[Sergije Troicki\|Sergije Viktorovič Troicki]] (djed tenisača [[Viktor Troicki\|Viktora Troickog]]<ref>Lansky: [https://gradsubotica.co.rs/suboticki-koreni-viktora-troickog/ ''Subotički koreni Viktora Troickog '']. Grad Subotica. 4. lipnja 2011. Pristupljeno 15. prosinca 2025.</ref>), ekonomsku skupinu predmeta predavao je Milorad Nedeljković, [[rimsko pravo]] sudac subotičkog Okružnog suda Ivo Milić. Do zimskog semestra došli su predavati enciklopediju prava Grigorije Vasiljevič Demčenko (umjesto Ninka Perića, profesora beogradskog Pravnog fakulteta), [[građansko pravo]] Čedomir Marković i [[kazneno pravo]] Milutin Miljković.<ref name=KuntićPra/>{{is\|23.}} Prvim dekanom bio je Milorad Nedeljković.<ref name=KuntićPra/>{{is\|21.}}		Dok nisu zapošljeni predavači i upisani novi studenti, poslove fakulteta vodio je [[Marko Jakovljević]], ravnatelj subotičke [[Učiteljska škola u Subotici\|Učiteljske škole]]. Upisi su bili ožujka 1920., a ljetni semestar upisan je iste godine. Zgrada Preparandije nije odmah oslobođena za novoosnovani fakultet, nego je do studenoga 1920. godine radio u zgradi Gimnazije. Kad su predavanja krenula, [[crkveno pravo]] [[Sergije Troicki\|Sergije Viktorovič Troicki]] (djed tenisača [[Viktor Troicki\|Viktora Troickog]]<ref>Lansky: [https://gradsubotica.co.rs/suboticki-koreni-viktora-troickog/ ''Subotički koreni Viktora Troickog '']. Grad Subotica. 4. lipnja 2011. Pristupljeno 15. prosinca 2025.</ref>), ekonomsku skupinu predmeta predavao je Milorad Nedeljković, [[rimsko pravo]] sudac subotičkog Okružnog suda Ivo Milić. Do zimskog semestra došli su predavati enciklopediju prava Grigorije Vasiljevič Demčenko (umjesto Ninka Perića, profesora beogradskog Pravnog fakulteta), [[građansko pravo]] Čedomir Marković i [[kazneno pravo]] Milutin Miljković.<ref name=KuntićPra/>{{is\|23.}} Prvim dekanom bio je Milorad Nedeljković.<ref name=KuntićPra/>{{is\|21.}}

Suradnik10 u (test) 01:18, 15. prosinac 2025.

2025-12-15T01:18:36Z

←Starija inačica		Inačica od 15. prosinac 2025. u 01:18
Redak 1:		Redak 1:
	[[Datoteka:Pravni fakultet u Subotici.jpg\|mini\|desno\|250px\|Pravni fakultet u Subotici]]		[[Datoteka:Pravni fakultet u Subotici.jpg\|mini\|desno\|250px\|Pravni fakultet u Subotici]]
	'''Pravni fakultet''' u je [[fakultet]] u [[Subotica\|Subotici]].		'''Pravni fakultet''' u je [[fakultet]] u [[Subotica\|Subotici]]. Nalazio se na mjestu današnje adrese ''Maksima Gorkog 53''.(<small>{{coord\|46.095745\|19.661375\|display=inline}}</small>)

	== Povijest ==		== Povijest ==
	Razlog za osnivanje bio je nacionalno-strateški. Nakon ujedinjenja u Kraljevinu SHS, bila je trećim gradom po veličini u državi, no nacionalna struktura Subotice vlastima nije bila po volji, jer su većinu činili katolici, protestanti im također nisu bili po volji, a nacionalno su većinu činili Hrvati, Mađari, Nijemci i Židovi. Pribojavali su se mađarske iredente, zatim jakog katoličkog bloka na sjeveru zemlje. Strah od mađarske iredente bio je utemeljen, a katoličko-protestantski čimbenik vlasti nisu smatrale pouzdanim ni državotvornim. Politikom dovođenjem budućih studenata sa strane, ciljali su ojačati srpski utjecaj. Računalo se da će gimnazijalci iz Vojvodine radije studirati u Subotici, nego odlaziti na		Razlog za osnivanje bio je nacionalno-strateški. Nakon ujedinjenja u Kraljevinu SHS, bila je trećim gradom po veličini u državi, no nacionalna struktura Subotice vlastima nije bila po volji, jer su većinu činili katolici, protestanti im također nisu bili po volji, a nacionalno su većinu činili Hrvati, Mađari, Nijemci i Židovi. Pribojavali su se [[Velika Mađarska\|mađarske iredente]], zatim jakog katoličkog bloka na sjeveru zemlje. Strah od mađarske iredente bio je utemeljen, a katoličko-protestantski čimbenik vlasti nisu smatrale pouzdanim ni državotvornim. Politikom dovođenjem budućih studenata sa strane, ciljali su ojačati srpski utjecaj. Računalo se da će gimnazijalci iz Vojvodine radije studirati u Subotici, nego odlaziti na studij u Mađarskoj prolazeći sve neugodnosti studiranja izvan domovine.<ref name=KuntićPra/>{{is\|21.-22.}}
	studij u Mađarskoj prolazeći sve neugodnosti studiranja izvan domovine.<ref name=KuntićPra/> {{is\|21.-22.}}

	Među najzaslužnije osobe što je Subotica dobila pravni fakultet je [[Milorad Nedeljković]]<ref name=KuntićPra>Kalman Kuntić: [https://www.had.org.rs/knjiznica/Pravni_Fakultet_Knjiga_Final.pdf ''Pravni fakultet u Subotici 1920. – 1941.'']. Hrvatsko akademsko društvo, Subotica, 2016., str. 43.-44. {{ISBN\| 978-86-85103-27-8}}</ref>{{is\|43.-44.}}, koji je dao prijedlog. Poduprli su ga ministar prosvjete Pavle Marinković i rektor beogradskog sveučilišta [[Jovan Cvijić]]. Za dodatnu potporu Nedeljković je kontaktirao s velikim županom [[Stipan Matijević\|Stipanom Matijevićem]] i starješinom prosvjetnih institucija u Subotici [[Mijo Mandić\|Mijom Mandićem]]. Organizirali su konferenciju o fakultetu 6. prosinca 1919. godine. Grad Subotica se obvezao staviti na raspolaganje zgradu Učiteljske škole s preparandijom. Problem je predstavilo što se Novi Sad također zainteresirao otvoriti fakultet kod sebe. Matijević se angažirao i dogovorio s gradonačelnikom Novog Sada Živojinovićem da prepuste Subotici otvoriti fakultet zbog razloga državnih interesa.<ref name=KuntićPra/>{{is\|22.}}		Među najzaslužnije osobe što je Subotica dobila pravni fakultet je [[Milorad Nedeljković]]<ref name=KuntićPra>Kalman Kuntić: [https://www.had.org.rs/knjiznica/Pravni_Fakultet_Knjiga_Final.pdf ''Pravni fakultet u Subotici 1920. – 1941.'']. Hrvatsko akademsko društvo, Subotica, 2016., str. 43.-44. {{ISBN\| 978-86-85103-27-8}}</ref>{{is\|43.-44.}}, koji je dao prijedlog. Poduprli su ga ministar prosvjete Pavle Marinković i rektor beogradskog sveučilišta [[Jovan Cvijić]]. Za dodatnu potporu Nedeljković je kontaktirao s velikim županom [[Stipan Matijević\|Stipanom Matijevićem]] i starješinom prosvjetnih institucija u Subotici [[Mijo Mandić\|Mijom Mandićem]]. Organizirali su konferenciju o fakultetu 6. prosinca 1919. godine. Grad Subotica se obvezao staviti na raspolaganje zgradu Učiteljske škole s preparandijom. Problem je predstavilo što se Novi Sad također zainteresirao otvoriti fakultet kod sebe. Matijević se angažirao i dogovorio s gradonačelnikom Novog Sada Živojinovićem da prepuste Subotici otvoriti fakultet zbog razloga državnih interesa.<ref name=KuntićPra/>{{is\|22.}}
Redak 11:		Redak 10:

	Dok nisu zapošljeni predavači i upisani novi studenti, poslove fakulteta vodio je [[Marko Jakovljević]], ravnatelj subotičke [[Učiteljska škola u Subotici\|Učiteljske škole]]. Upisi su bili ožujka 1920., a ljetni semestar upisan je iste godine. Zgrada Preparandije nije odmah oslobođena za novoosnovani fakultet, nego je do studenoga 1920. godine radio u zgradi Gimnazije. Kad su predavanja krenula, [[crkveno pravo]] [[Sergije Troicki\|Sergije Viktorovič Troicki]] (djed tenisača [[Viktor Troicki\|Viktora Troickog]]<ref>Lansky: [https://gradsubotica.co.rs/suboticki-koreni-viktora-troickog/ ''Subotički koreni Viktora Troickog '']. Grad Subotica. 4. lipnja 2011. Pristupljeno 15. prosinca 2025.</ref>), ekonomsku skupinu predmeta predavao je Milorad Nedeljković, [[rimsko pravo]] sudac subotičkog Okružnog suda Ivo Milić. Do zimskog semestra došli su predavati enciklopediju prava Grigorije Vasiljevič Demčenko (umjesto Ninka Perića, profesora beogradskog Pravnog fakulteta), [[građansko pravo]] Čedomir Marković i [[kazneno pravo]] Milutin Miljković.<ref name=KuntićPra/>{{is\|23.}} Prvim dekanom bio je Milorad Nedeljković.<ref name=KuntićPra/>{{is\|21.}}		Dok nisu zapošljeni predavači i upisani novi studenti, poslove fakulteta vodio je [[Marko Jakovljević]], ravnatelj subotičke [[Učiteljska škola u Subotici\|Učiteljske škole]]. Upisi su bili ožujka 1920., a ljetni semestar upisan je iste godine. Zgrada Preparandije nije odmah oslobođena za novoosnovani fakultet, nego je do studenoga 1920. godine radio u zgradi Gimnazije. Kad su predavanja krenula, [[crkveno pravo]] [[Sergije Troicki\|Sergije Viktorovič Troicki]] (djed tenisača [[Viktor Troicki\|Viktora Troickog]]<ref>Lansky: [https://gradsubotica.co.rs/suboticki-koreni-viktora-troickog/ ''Subotički koreni Viktora Troickog '']. Grad Subotica. 4. lipnja 2011. Pristupljeno 15. prosinca 2025.</ref>), ekonomsku skupinu predmeta predavao je Milorad Nedeljković, [[rimsko pravo]] sudac subotičkog Okružnog suda Ivo Milić. Do zimskog semestra došli su predavati enciklopediju prava Grigorije Vasiljevič Demčenko (umjesto Ninka Perića, profesora beogradskog Pravnog fakulteta), [[građansko pravo]] Čedomir Marković i [[kazneno pravo]] Milutin Miljković.<ref name=KuntićPra/>{{is\|23.}} Prvim dekanom bio je Milorad Nedeljković.<ref name=KuntićPra/>{{is\|21.}}

			Osim što je imao važnu ulogu za visoko školstvo u Vojvodini i Subotici, imao je važnu ulogu za bunjevačke Hrvate iz Subotice, ali i drugih naselja poput Sombora, Berega i dr. Premda su bili tek 7% studenata, od njih se oblikovao svjetovni hrvatsko-bunjevački građanski sloj, koji su poslije radili u struci i kao kulturni djelatnici. Ovdje su studirali [[Lazar Prćić]], Đuro Vukov, [[Ivan Malagurski\|Ivan – Ico Malagurski]], Andrija Šarčević, [[Ivan Vuković]] (Bajmak, 1915. — ?<ref>[https://mixsu.wordpress.com/ivan-vukovic-1915/ ''Ivan Vuković 1915.'']. Mixsu. Pristupljeno 15. prosinca 2025.{{odlična}}</ref>), Koloman Stipić, Tošo Išpanović, Bela Bačlija, [[Alojzije Mihaljčević]], Josip Brajkov, Stjepan Gabrić, [[Geza Sekelj]], [[Balint Vujkov]], [[Matija Poljaković]], [[Marko Horvacki]], [[Ivan Tikvicki Pudar]], [[Željko Vidaković]], [[Albe Kuntić]], [[Lazar Horvacki]], [[Jovan Mikić]] – Spartak (ranije poznat kao Bato<ref>[https://mixsu.wordpress.com/jovan-mikic-bato-i-njegova-supruga-ksenija/ ''Jovan Mikić Bato i njegova supruga Ksenija '']. Mixsu. Pristupljeno 15. prosinca 2025.{{odlična}}</ref>), Mićo Skenderović, [[Marko Peić]], [[Marko Bačlija]], Julka Đelmiš (udano Sekulić) i drugi, a isto tako njihva djeca su bila važna za noviju suvremenu kulturnu i političku povijest bunjevačkih Hrvata u Subotici ([[Petar Šarčević]], [[Milivoj Prćić]], [[Franjo Vujkov]], Marica Sekulić i ini).<ref>Slaven Bačić: ''Pravni fakultet u Subotici u dosadašnjoj historiografiji i njegov značaj''. U: Kalman Kuntić: [https://www.had.org.rs/knjiznica/Pravni_Fakultet_Knjiga_Final.pdf ''Pravni fakultet u Subotici 1920. – 1941.'']. Hrvatsko akademsko društvo, Subotica, 2016., str. 91. {{ISBN\| 978-86-85103-27-8}}</ref>{{is\|43.-44.}}

			Na mjestu bivšeg fakulteta danas djeluje srednja [[Kemijsko-tehnološka škola u Subotici\|kemijsko-tehnološka škola]].

	== Dekani ==		== Dekani ==
Redak 22:		Redak 25:
	* Miodrag Aćimović (1930. – 1931.)		* Miodrag Aćimović (1930. – 1931.)
	* Mihail Pavlovič Čubinski (1931. – 1932.)<ref>{{Cite web\|url=https://minjust.gov.ua/m/str_45454\|title=Біографія першого Міністра юстиції М.П. Чубинського\|website=minjust.gov.ua\|language=ru\|access-date=2021-10-24\|archive-date=24. 10. 2021\|archive-url=https://web.archive.org/web/20211024010830/https://minjust.gov.ua/m/str_45454\|url-status=dead}}</ref>		* Mihail Pavlovič Čubinski (1931. – 1932.)<ref>{{Cite web\|url=https://minjust.gov.ua/m/str_45454\|title=Біографія першого Міністра юстиції М.П. Чубинського\|website=minjust.gov.ua\|language=ru\|access-date=2021-10-24\|archive-date=24. 10. 2021\|archive-url=https://web.archive.org/web/20211024010830/https://minjust.gov.ua/m/str_45454\|url-status=dead}}</ref>
	* Aleksa Ivić (1932. – 1933.)		* [[Aleksa Ivić]] (1932. – 1933.)
	* Sergije Viktorovič Troicki (1933. – 1934.)		* Sergije Viktorovič Troicki (1933. – 1934.)
	* Miodrag Aćimović (1935.)		* Miodrag Aćimović (1935.)
Redak 32:		Redak 35:
	*[http://rs.heritage-su.org.rs/index.php?option=com_content&view=article&id=15&Itemid=5 Međuopćinski zavod za zaštitu spomenika Subotica]		*[http://rs.heritage-su.org.rs/index.php?option=com_content&view=article&id=15&Itemid=5 Međuopćinski zavod za zaštitu spomenika Subotica]
	{{izvori}}		{{izvori}}

			== Vanjske poveznice ==
			*[https://mixsu.wordpress.com/odakle-su-bili-studenti-na-subotickom-pravnom-fakultetu-1927-28/ '' Odakle su bili studenti na subotičkom Pravnom fakultetu (1927/28)?'']. Mixsu

	[[Kategorija:Pravni fakulteti]]		[[Kategorija:Pravni fakulteti]]
	[[Kategorija:Znanost i tehnologija u Subotici]]		[[Kategorija:Znanost i tehnologija u Subotici]]
	[[Kategorija:Visokoškolske ustanove u Srbiji]]		[[Kategorija:Visokoškolske ustanove u Srbiji]]

Suradnik10: preuzeto sa sr.wikipedije

2025-12-15T00:47:23Z

preuzeto sa sr.wikipedije

←Starija inačica		Inačica od 15. prosinac 2025. u 00:47
Redak 11:		Redak 11:

	Dok nisu zapošljeni predavači i upisani novi studenti, poslove fakulteta vodio je [[Marko Jakovljević]], ravnatelj subotičke [[Učiteljska škola u Subotici\|Učiteljske škole]]. Upisi su bili ožujka 1920., a ljetni semestar upisan je iste godine. Zgrada Preparandije nije odmah oslobođena za novoosnovani fakultet, nego je do studenoga 1920. godine radio u zgradi Gimnazije. Kad su predavanja krenula, [[crkveno pravo]] [[Sergije Troicki\|Sergije Viktorovič Troicki]] (djed tenisača [[Viktor Troicki\|Viktora Troickog]]<ref>Lansky: [https://gradsubotica.co.rs/suboticki-koreni-viktora-troickog/ ''Subotički koreni Viktora Troickog '']. Grad Subotica. 4. lipnja 2011. Pristupljeno 15. prosinca 2025.</ref>), ekonomsku skupinu predmeta predavao je Milorad Nedeljković, [[rimsko pravo]] sudac subotičkog Okružnog suda Ivo Milić. Do zimskog semestra došli su predavati enciklopediju prava Grigorije Vasiljevič Demčenko (umjesto Ninka Perića, profesora beogradskog Pravnog fakulteta), [[građansko pravo]] Čedomir Marković i [[kazneno pravo]] Milutin Miljković.<ref name=KuntićPra/>{{is\|23.}} Prvim dekanom bio je Milorad Nedeljković.<ref name=KuntićPra/>{{is\|21.}}		Dok nisu zapošljeni predavači i upisani novi studenti, poslove fakulteta vodio je [[Marko Jakovljević]], ravnatelj subotičke [[Učiteljska škola u Subotici\|Učiteljske škole]]. Upisi su bili ožujka 1920., a ljetni semestar upisan je iste godine. Zgrada Preparandije nije odmah oslobođena za novoosnovani fakultet, nego je do studenoga 1920. godine radio u zgradi Gimnazije. Kad su predavanja krenula, [[crkveno pravo]] [[Sergije Troicki\|Sergije Viktorovič Troicki]] (djed tenisača [[Viktor Troicki\|Viktora Troickog]]<ref>Lansky: [https://gradsubotica.co.rs/suboticki-koreni-viktora-troickog/ ''Subotički koreni Viktora Troickog '']. Grad Subotica. 4. lipnja 2011. Pristupljeno 15. prosinca 2025.</ref>), ekonomsku skupinu predmeta predavao je Milorad Nedeljković, [[rimsko pravo]] sudac subotičkog Okružnog suda Ivo Milić. Do zimskog semestra došli su predavati enciklopediju prava Grigorije Vasiljevič Demčenko (umjesto Ninka Perića, profesora beogradskog Pravnog fakulteta), [[građansko pravo]] Čedomir Marković i [[kazneno pravo]] Milutin Miljković.<ref name=KuntićPra/>{{is\|23.}} Prvim dekanom bio je Milorad Nedeljković.<ref name=KuntićPra/>{{is\|21.}}

			== Dekani ==
			* Milorad Nedeljković
			* Milutin Miljković (1920. – 1921.)
			* Miodrag Aćimović (1921.)
			* Čedomir Marković
			* Milorad Nedeljković (1924.)
			* Miodrag Aćimović (1924. - 1926.)
			* Grigorij Vasiljevič Demčenko (1929. – 1930.)<ref>{{Cite web\|url=http://persons.russianuniversityhistory.tsu.ru/content/%D0%B4%D0%B5%D0%BC%D1%87%D0%B5%D0%BD%D0%BA%D0%BE-%D0%B3%D1%80%D0%B8%D0%B3%D0%BE%D1%80%D0%B8%D0%B9-%D0%B2%D0%B0%D1%81%D0%B8%D0%BB%D1%8C%D0%B5%D0%B2%D0%B8%D1%87\|title=Демченко Григорий Васильевич {{!}} Профессора и преподаватели российских университетов (вторая половина XVIII - начало XX в.)\|website=persons.russianuniversityhistory.tsu.ru\|access-date=2021-10-24}}</ref>
			* Miodrag Aćimović (1930. – 1931.)
			* Mihail Pavlovič Čubinski (1931. – 1932.)<ref>{{Cite web\|url=https://minjust.gov.ua/m/str_45454\|title=Біографія першого Міністра юстиції М.П. Чубинського\|website=minjust.gov.ua\|language=ru\|access-date=2021-10-24\|archive-date=24. 10. 2021\|archive-url=https://web.archive.org/web/20211024010830/https://minjust.gov.ua/m/str_45454\|url-status=dead}}</ref>
			* Aleksa Ivić (1932. – 1933.)
			* Sergije Viktorovič Troicki (1933. – 1934.)
			* Miodrag Aćimović (1935.)

	== Izvori i literatura ==		== Izvori i literatura ==

Suradnik10 u (test) 00:42, 15. prosinac 2025.

2025-12-15T00:42:36Z

←Starija inačica		Inačica od 15. prosinac 2025. u 00:42
Redak 1:		Redak 1:
			[[Datoteka:Pravni fakultet u Subotici.jpg\|mini\|desno\|250px\|Pravni fakultet u Subotici]]
	'''Pravni fakultet''' u je [[fakultet]] u [[Subotica\|Subotici]].		'''Pravni fakultet''' u je [[fakultet]] u [[Subotica\|Subotici]].

	== Povijest ==		== Povijest ==
	~~Među najzaslužnije osobe što~~ je ~~Subotica dobila pravni fakultet~~ je ~~[[Milorad Nedeljković]]~~.~~<ref>Kalman Kuntić: [https://www~~.~~had~~.~~org~~.~~rs/knjiznica/Pravni_Fakultet_Knjiga_Final.pdf ''Pravni fakultet~~ u Subotici ~~1920. – 1941.'']. Hrvatsko akademsko društvo~~, ~~Subotica, 2016., str. 43.-44~~. {{~~ISBN~~\| ~~978~~-~~86-85103-27-8~~}}~~</ref> Fakultet je osnovan kraljevim ukazom [[27. siječnja]] [[pravo u 1920.\|1920.]] godine. Ustanova je rujna zamolila gradske vlasti da im ustupi za upotrebu zgradu bivše škole.~~		Razlog za osnivanje bio je nacionalno-strateški. Nakon ujedinjenja u Kraljevinu SHS, bila je trećim gradom po veličini u državi, no nacionalna struktura Subotice vlastima nije bila po volji, jer su većinu činili katolici, protestanti im također nisu bili po volji, a nacionalno su većinu činili Hrvati, Mađari, Nijemci i Židovi. Pribojavali su se mađarske iredente, zatim jakog katoličkog bloka na sjeveru zemlje. Strah od mađarske iredente bio je utemeljen, a katoličko-protestantski čimbenik vlasti nisu smatrale pouzdanim ni državotvornim. Politikom dovođenjem budućih studenata sa strane, ciljali su ojačati srpski utjecaj. Računalo se da će gimnazijalci iz Vojvodine radije studirati u Subotici, nego odlaziti na
			studij u Mađarskoj prolazeći sve neugodnosti studiranja izvan domovine.<ref name=KuntićPra/> {{is\|21.-22.}}

	Odlukom grada od iste godine novoosnovanom je fakultetu dana na upotrebu školska zgrada ''Crveni vo'', koja je za vrijeme rata bila vojna bolnica. Pravni se fakultet nalazio na današnjoj [[Zgrada u Maksima Gorkog 53 u Subotici\|adresi Maksima Gorkog 53]].		Među najzaslužnije osobe što je Subotica dobila pravni fakultet je [[Milorad Nedeljković]]<ref name=KuntićPra>Kalman Kuntić: [https://www.had.org.rs/knjiznica/Pravni_Fakultet_Knjiga_Final.pdf ''Pravni fakultet u Subotici 1920. – 1941.'']. Hrvatsko akademsko društvo, Subotica, 2016., str. 43.-44. {{ISBN\| 978-86-85103-27-8}}</ref>{{is\|43.-44.}}, koji je dao prijedlog. Poduprli su ga ministar prosvjete Pavle Marinković i rektor beogradskog sveučilišta [[Jovan Cvijić]]. Za dodatnu potporu Nedeljković je kontaktirao s velikim županom [[Stipan Matijević\|Stipanom Matijevićem]] i starješinom prosvjetnih institucija u Subotici [[Mijo Mandić\|Mijom Mandićem]]. Organizirali su konferenciju o fakultetu 6. prosinca 1919. godine. Grad Subotica se obvezao staviti na raspolaganje zgradu Učiteljske škole s preparandijom. Problem je predstavilo što se Novi Sad također zainteresirao otvoriti fakultet kod sebe. Matijević se angažirao i dogovorio s gradonačelnikom Novog Sada Živojinovićem da prepuste Subotici otvoriti fakultet zbog razloga državnih interesa.<ref name=KuntićPra/>{{is\|22.}}

			Fakultet je osnovan kraljevim ukazom [[27. siječnja]] [[pravo u 1920.\|1920.]] godine. Uredbom o Filozofskom fakultetu u Skopju i Pravnom fakultetu u Subotici propisano je njegovo uređenje, a za obije je ustanove važilo zakon o beogradskom sveučilištu iz 1905. godine.<ref name=KuntićPra/>{{is\|21.}} Odlukom grada od iste godine novoosnovanom je fakultetu dana na upotrebu školska zgrada ''Crveni vo'', koja je za vrijeme rata bila vojna bolnica. Pravni se fakultet nalazio na današnjoj [[Zgrada u Maksima Gorkog 53 u Subotici\|adresi Maksima Gorkog 53]].

			Dok nisu zapošljeni predavači i upisani novi studenti, poslove fakulteta vodio je [[Marko Jakovljević]], ravnatelj subotičke [[Učiteljska škola u Subotici\|Učiteljske škole]]. Upisi su bili ožujka 1920., a ljetni semestar upisan je iste godine. Zgrada Preparandije nije odmah oslobođena za novoosnovani fakultet, nego je do studenoga 1920. godine radio u zgradi Gimnazije. Kad su predavanja krenula, [[crkveno pravo]] [[Sergije Troicki\|Sergije Viktorovič Troicki]] (djed tenisača [[Viktor Troicki\|Viktora Troickog]]<ref>Lansky: [https://gradsubotica.co.rs/suboticki-koreni-viktora-troickog/ ''Subotički koreni Viktora Troickog '']. Grad Subotica. 4. lipnja 2011. Pristupljeno 15. prosinca 2025.</ref>), ekonomsku skupinu predmeta predavao je Milorad Nedeljković, [[rimsko pravo]] sudac subotičkog Okružnog suda Ivo Milić. Do zimskog semestra došli su predavati enciklopediju prava Grigorije Vasiljevič Demčenko (umjesto Ninka Perića, profesora beogradskog Pravnog fakulteta), [[građansko pravo]] Čedomir Marković i [[kazneno pravo]] Milutin Miljković.<ref name=KuntićPra/>{{is\|23.}} Prvim dekanom bio je Milorad Nedeljković.<ref name=KuntićPra/>{{is\|21.}}

	== Izvori i literatura ==		== Izvori i literatura ==

Suradnik10 u (test) 22:53, 14. prosinac 2025.

2025-12-14T22:53:23Z

←Starija inačica		Inačica od 14. prosinac 2025. u 22:53
Redak 2:		Redak 2:

	== Povijest ==		== Povijest ==
	~~Osnovan~~ je kraljevim ukazom [[27. siječnja]] [[1920.]] godine. Ustanova je rujna zamolila gradske vlasti da im ustupi za upotrebu zgradu bivše škole.		Među najzaslužnije osobe što je Subotica dobila pravni fakultet je [[Milorad Nedeljković]].<ref>Kalman Kuntić: [https://www.had.org.rs/knjiznica/Pravni_Fakultet_Knjiga_Final.pdf ''Pravni fakultet u Subotici 1920. – 1941.'']. Hrvatsko akademsko društvo, Subotica, 2016., str. 43.-44. {{ISBN\| 978-86-85103-27-8}}</ref> Fakultet je osnovan kraljevim ukazom [[27. siječnja]] [[pravo u 1920.\|1920.]] godine. Ustanova je rujna zamolila gradske vlasti da im ustupi za upotrebu zgradu bivše škole.

	Odlukom grada od iste godine novoosnovanom je fakultetu dana na upotrebu školska zgrada ''Crveni vo'', koja je za vrijeme rata bila vojna bolnica. Pravni se fakultet nalazio na današnjoj [[Zgrada u Maksima Gorkog 53 u Subotici\|adresi Maksima Gorkog 53]].		Odlukom grada od iste godine novoosnovanom je fakultetu dana na upotrebu školska zgrada ''Crveni vo'', koja je za vrijeme rata bila vojna bolnica. Pravni se fakultet nalazio na današnjoj [[Zgrada u Maksima Gorkog 53 u Subotici\|adresi Maksima Gorkog 53]].

	== ~~Literatura~~ ==		== Izvori i literatura ==
	*[[Stevan Mačković]], [http://godisnjak.zkvh.org.rs/attachments/article/260/godisnjak2010_283_322.pdf Katalog analitičkog inventara odjeljenja Senata Veliki bilježnik za godine 1919. i 1920.], Godišnjak za znanstvena istraživanja ZKVH, 2010.		*[[Stevan Mačković]], [http://godisnjak.zkvh.org.rs/attachments/article/260/godisnjak2010_283_322.pdf Katalog analitičkog inventara odjeljenja Senata Veliki bilježnik za godine 1919. i 1920.], Godišnjak za znanstvena istraživanja ZKVH, 2010.
	*[http://suistorija.wordpress.com/izvori-i-vrela/104-2/ Katalog analitičkog inventara odjeljena Senata Veliki bilježnik za godine 1919. i 1920.]		*[http://suistorija.wordpress.com/izvori-i-vrela/104-2/ Katalog analitičkog inventara odjeljena Senata Veliki bilježnik za godine 1919. i 1920.]
	*[http://suistorija.wordpress.com/gradska-kuca-i-subotica-1912-2012-trajanje-promene/ Gradska kuća i Subotica (1912-2012) trajanje, promene] Subotica nekada, O istoriji i prošlosti moga grada (srpski)		*[http://suistorija.wordpress.com/gradska-kuca-i-subotica-1912-2012-trajanje-promene/ Gradska kuća i Subotica (1912-2012) trajanje, promene] Subotica nekada, O istoriji i prošlosti moga grada (srpski)
	*[http://rs.heritage-su.org.rs/index.php?option=com_content&view=article&id=15&Itemid=5 Međuopćinski zavod za zaštitu spomenika Subotica]		*[http://rs.heritage-su.org.rs/index.php?option=com_content&view=article&id=15&Itemid=5 Međuopćinski zavod za zaštitu spomenika Subotica]
			{{izvori}}

	[[Kategorija:Pravni fakulteti]]		[[Kategorija:Pravni fakulteti]]
	[[Kategorija:Znanost i tehnologija u Subotici]]		[[Kategorija:Znanost i tehnologija u Subotici]]
	[[Kategorija:Visokoškolske ustanove u Srbiji]]		[[Kategorija:Visokoškolske ustanove u Srbiji]]

Suradnik10 u (test) 15:02, 23. studeni 2025.

2025-11-23T15:02:24Z

←Starija inačica		Inačica od 23. studeni 2025. u 15:02
Redak 1:		Redak 1:
	Pravni fakultet''' u je [[fakultet]] u [[Subotica\|Subotici]].		'''Pravni fakultet''' u je [[fakultet]] u [[Subotica\|Subotici]].

			== Povijest ==
	Osnovan je kraljevim ukazom [[27. siječnja]] [[1920.]] godine. Ustanova je rujna zamolila gradske vlasti da im ustupi za upotrebu zgradu bivše škole.		Osnovan je kraljevim ukazom [[27. siječnja]] [[1920.]] godine. Ustanova je rujna zamolila gradske vlasti da im ustupi za upotrebu zgradu bivše škole.

	Odlukom grada od iste godine novoosnovanom je fakultetu dana na upotrebu školska zgrada ''Crveni vo'', koja je za vrijeme rata bila vojna bolnica. Pravni se fakultet nalazio na današnjoj [[Zgrada u Maksima Gorkog 53 u Subotici\|adresi Maksima Gorkog 53]].		Odlukom grada od iste godine novoosnovanom je fakultetu dana na upotrebu školska zgrada ''Crveni vo'', koja je za vrijeme rata bila vojna bolnica. Pravni se fakultet nalazio na današnjoj [[Zgrada u Maksima Gorkog 53 u Subotici\|adresi Maksima Gorkog 53]].

	Literatura:		== Literatura ==
			*[[Stevan Mačković]], [http://godisnjak.zkvh.org.rs/attachments/article/260/godisnjak2010_283_322.pdf Katalog analitičkog inventara odjeljenja Senata Veliki bilježnik za godine 1919. i 1920.], Godišnjak za znanstvena istraživanja ZKVH, 2010.
	[[Stevan Mačković]], [http://godisnjak.zkvh.org.rs/attachments/article/260/godisnjak2010_283_322.pdf Katalog analitičkog inventara odjeljenja Senata Veliki bilježnik za godine 1919. i 1920.], Godišnjak za znanstvena istraživanja ZKVH, 2010.		*[http://suistorija.wordpress.com/izvori-i-vrela/104-2/ Katalog analitičkog inventara odjeljena Senata Veliki bilježnik za godine 1919. i 1920.]
			*[http://suistorija.wordpress.com/gradska-kuca-i-subotica-1912-2012-trajanje-promene/ Gradska kuća i Subotica (1912-2012) trajanje, promene] Subotica nekada, O istoriji i prošlosti moga grada (srpski)
	[http://suistorija.wordpress.com/izvori-i-vrela/104-2/ Katalog analitičkog inventara odjeljena Senata Veliki bilježnik za godine 1919. i 1920.]		*[http://rs.heritage-su.org.rs/index.php?option=com_content&view=article&id=15&Itemid=5 Međuopćinski zavod za zaštitu spomenika Subotica]

	[http://suistorija.wordpress.com/gradska-kuca-i-subotica-1912-2012-trajanje-promene/ Gradska kuća i Subotica (1912-2012) trajanje, promene] Subotica nekada, O istoriji i prošlosti moga grada (srpski)

	[http://rs.heritage-su.org.rs/index.php?option=com_content&view=article&id=15&Itemid=5 Međuopćinski zavod za zaštitu spomenika Subotica]

	[[Kategorija:Pravni fakulteti]]		[[Kategorija:Pravni fakulteti]]
	[[Kategorija:~~Subotica~~]]		[[Kategorija:Znanost i tehnologija u Subotici]]
	[[Kategorija:Visokoškolske ustanove u Srbiji]]		[[Kategorija:Visokoškolske ustanove u Srbiji]]

←Starija inačica		Inačica od 15. prosinac 2025. u 02:33
Redak 3:		Redak 3:

	== Povijest ==		== Povijest ==
	Razlog za osnivanje bio je nacionalno-strateški. Nakon ujedinjenja u Kraljevinu SHS, bila je trećim gradom po veličini u državi, no nacionalna struktura Subotice vlastima nije bila po volji, jer su većinu činili katolici, protestanti im također nisu bili po volji, a nacionalno su većinu činili Hrvati, Mađari, Nijemci i ~~Židovi~~. Pribojavali su se [[Velika Mađarska\|mađarske iredente]], zatim jakog katoličkog bloka na sjeveru zemlje. Strah od mađarske iredente bio je utemeljen, a katoličko-protestantski čimbenik vlasti nisu smatrale pouzdanim ni državotvornim (niti bunjevačke Hrvate za koje su primjerice činovnici i brojno srpsko osoblje i studenti držalo da su više Mađari nego Jugoslaveni<ref name=KuntićPra/>{{is\|69.}}). Politikom dovođenjem budućih studenata sa strane, ciljali su ojačati srpski utjecaj. Računalo se da će gimnazijalci iz Vojvodine radije studirati u Subotici, nego odlaziti na studij u Mađarskoj prolazeći sve neugodnosti studiranja izvan domovine.<ref name=KuntićPra/>{{is\|21.-22.}}		Razlog za osnivanje bio je nacionalno-strateški. Nakon ujedinjenja u Kraljevinu SHS, bila je trećim gradom po veličini u državi, no nacionalna struktura Subotice vlastima nije bila po volji, jer su većinu činili katolici, protestanti im također nisu bili po volji, a nacionalno su većinu činili Hrvati, Mađari, Nijemci i Židov. Pribojavali su se [[Velika Mađarska\|mađarske iredente]], zatim jakog katoličkog bloka na sjeveru zemlje. Strah od mađarske iredente bio je utemeljen, a katoličko-protestantski čimbenik vlasti nisu smatrale pouzdanim ni državotvornim (niti bunjevačke Hrvate za koje su primjerice činovnici i brojno srpsko osoblje i studenti držalo da su više Mađari nego Jugoslaveni<ref name=KuntićPra/>{{is\|69.}}; želio se ovdje pojačati utjecaj srpstva, jer je beogradska elita ovo smatrala srpskim dijelom novostvorene Kraljevine SHS<ref name=prekr/>). Politikom dovođenjem budućih studenata sa strane, ciljali su ojačati srpski utjecaj. Računalo se da će gimnazijalci iz Vojvodine radije studirati u Subotici, nego odlaziti na studij u Mađarskoj prolazeći sve neugodnosti studiranja izvan domovine.<ref name=KuntićPra/>{{is\|21.-22.}}

	Među najzaslužnije osobe što je Subotica dobila pravni fakultet je [[Milorad Nedeljković]]<ref name=KuntićPra>Kalman Kuntić: [https://www.had.org.rs/knjiznica/Pravni_Fakultet_Knjiga_Final.pdf ''Pravni fakultet u Subotici 1920. – 1941.'']. Hrvatsko akademsko društvo, Subotica, 2016. {{ISBN\| 978-86-85103-27-8}}</ref>{{is\|43.-44.}}, koji je dao prijedlog. Poduprli su ga ministar prosvjete Pavle Marinković i rektor beogradskog sveučilišta [[Jovan Cvijić]]. Za dodatnu potporu Nedeljković je kontaktirao s velikim županom [[Stipan Matijević\|Stipanom Matijevićem]] i starješinom prosvjetnih institucija u Subotici [[Mijo Mandić\|Mijom Mandićem]]. Organizirali su konferenciju o fakultetu 6. prosinca 1919. godine. Grad Subotica se obvezao staviti na raspolaganje zgradu Učiteljske škole s preparandijom. Problem je predstavilo što se Novi Sad također zainteresirao otvoriti fakultet kod sebe. Matijević se angažirao i dogovorio s gradonačelnikom Novog Sada Živojinovićem da prepuste Subotici otvoriti fakultet zbog razloga državnih interesa.<ref name=KuntićPra/>{{is\|22.}}		Među najzaslužnije osobe što je Subotica dobila pravni fakultet je [[Milorad Nedeljković]]<ref name=KuntićPra>Kalman Kuntić: [https://www.had.org.rs/knjiznica/Pravni_Fakultet_Knjiga_Final.pdf ''Pravni fakultet u Subotici 1920. – 1941.'']. Hrvatsko akademsko društvo, Subotica, 2016. {{ISBN\| 978-86-85103-27-8}}</ref>{{is\|43.-44.}}, koji je dao prijedlog. Poduprli su ga ministar prosvjete Pavle Marinković i rektor beogradskog sveučilišta [[Jovan Cvijić]]. Za dodatnu potporu Nedeljković je kontaktirao s velikim županom [[Stipan Matijević\|Stipanom Matijevićem]] i starješinom prosvjetnih institucija u Subotici [[Mijo Mandić\|Mijom Mandićem]]. Organizirali su konferenciju o fakultetu 6. prosinca 1919. godine. Grad Subotica se obvezao staviti na raspolaganje zgradu Učiteljske škole s preparandijom. Problem je predstavilo što se Novi Sad također zainteresirao otvoriti fakultet kod sebe. Matijević se angažirao i dogovorio s gradonačelnikom Novog Sada Živojinovićem da prepuste Subotici otvoriti fakultet zbog razloga državnih interesa.<ref name=KuntićPra/>{{is\|22.}}
Redak 12:		Redak 12:
	Dok nisu zapošljeni predavači i upisani novi studenti, poslove fakulteta vodio je [[Marko Jakovljević]], ravnatelj subotičke [[Učiteljska škola u Subotici\|Učiteljske škole]]. Upisi su bili ožujka 1920., a ljetni semestar upisan je iste godine. Zgrada Preparandije nije odmah oslobođena za novoosnovani fakultet, nego je do studenoga 1920. godine radio u zgradi Gimnazije. Kad su predavanja krenula, [[crkveno pravo]] [[Sergije Troicki\|Sergije Viktorovič Troicki]] (djed tenisača [[Viktor Troicki\|Viktora Troickog]]<ref>Lansky: [https://gradsubotica.co.rs/suboticki-koreni-viktora-troickog/ ''Subotički koreni Viktora Troickog '']. Grad Subotica. 4. lipnja 2011. Pristupljeno 15. prosinca 2025.</ref>), ekonomsku skupinu predmeta predavao je Milorad Nedeljković, [[rimsko pravo]] sudac subotičkog Okružnog suda [[Ivo Milić]]. Do zimskog semestra došli su predavati enciklopediju prava Grigorije Vasiljevič Demčenko (umjesto Ninka Perića, profesora beogradskog Pravnog fakulteta), [[građansko pravo]] Čedomir Marković i [[kazneno pravo]] Milutin Miljković.<ref name=KuntićPra/>{{is\|23.}} Među predavačima je poslije bio [[Mijo Mirković]].kao [[ekonomska povijest\|ekonomski povjesničar]].<ref>[[Stevan Mačković]]: Mijo Mirković (1898-1963) profesor subotičkog Pravnog fakulteta kao ekonomski istoričar, [[Rukovet]], 4-5-6,Subotica 1996, st.21-23</ref><ref name=KuntićPra/>{{is\|52.}} Prvim dekanom bio je Milorad Nedeljković.<ref name=KuntićPra/>{{is\|21.}}		Dok nisu zapošljeni predavači i upisani novi studenti, poslove fakulteta vodio je [[Marko Jakovljević]], ravnatelj subotičke [[Učiteljska škola u Subotici\|Učiteljske škole]]. Upisi su bili ožujka 1920., a ljetni semestar upisan je iste godine. Zgrada Preparandije nije odmah oslobođena za novoosnovani fakultet, nego je do studenoga 1920. godine radio u zgradi Gimnazije. Kad su predavanja krenula, [[crkveno pravo]] [[Sergije Troicki\|Sergije Viktorovič Troicki]] (djed tenisača [[Viktor Troicki\|Viktora Troickog]]<ref>Lansky: [https://gradsubotica.co.rs/suboticki-koreni-viktora-troickog/ ''Subotički koreni Viktora Troickog '']. Grad Subotica. 4. lipnja 2011. Pristupljeno 15. prosinca 2025.</ref>), ekonomsku skupinu predmeta predavao je Milorad Nedeljković, [[rimsko pravo]] sudac subotičkog Okružnog suda [[Ivo Milić]]. Do zimskog semestra došli su predavati enciklopediju prava Grigorije Vasiljevič Demčenko (umjesto Ninka Perića, profesora beogradskog Pravnog fakulteta), [[građansko pravo]] Čedomir Marković i [[kazneno pravo]] Milutin Miljković.<ref name=KuntićPra/>{{is\|23.}} Među predavačima je poslije bio [[Mijo Mirković]].kao [[ekonomska povijest\|ekonomski povjesničar]].<ref>[[Stevan Mačković]]: Mijo Mirković (1898-1963) profesor subotičkog Pravnog fakulteta kao ekonomski istoričar, [[Rukovet]], 4-5-6,Subotica 1996, st.21-23</ref><ref name=KuntićPra/>{{is\|52.}} Prvim dekanom bio je Milorad Nedeljković.<ref name=KuntićPra/>{{is\|21.}}

	Osim što je imao važnu ulogu za visoko školstvo u Vojvodini i Subotici, imao je važnu ulogu za bunjevačke Hrvate iz Subotice, ali i drugih naselja poput Sombora, Berega i dr. Premda su bili tek 7% studenata, od njih se oblikovao svjetovni hrvatsko-bunjevački građanski sloj, koji su poslije radili u struci i kao kulturni djelatnici. Ovdje su studirali [[Lazar Prćić]], Đuro Vukov, [[Ivan Malagurski\|Ivan – Ico Malagurski]], Andrija Šarčević, [[Ivan Vuković]] (Bajmak, 1915. — ?<ref>[https://mixsu.wordpress.com/ivan-vukovic-1915/ ''Ivan Vuković 1915.'']. Mixsu. Pristupljeno 15. prosinca 2025.{{odlična}}</ref>), Koloman Stipić, Tošo Išpanović, Bela Bačlija, [[Alojzije Mihaljčević]], Josip Brajkov, Stjepan Gabrić, [[Geza Sekelj]], [[Balint Vujkov]], [[Matija Poljaković]], [[Marko Horvacki]], [[Ivan Tikvicki Pudar]], [[Željko Vidaković]], [[Albe Kuntić]], [[Lazar Horvacki]], [[Jovan Mikić]] – Spartak (ranije poznat kao Bato<ref>[https://mixsu.wordpress.com/jovan-mikic-bato-i-njegova-supruga-ksenija/ ''Jovan Mikić Bato i njegova supruga Ksenija '']. Mixsu. Pristupljeno 15. prosinca 2025.{{odlična}}</ref>), Mićo Skenderović, [[Marko Peić]], [[Marko Bačlija]], Julka Đelmiš (udano Sekulić) i drugi, a isto tako njihva djeca su bila važna za noviju suvremenu kulturnu i političku povijest bunjevačkih Hrvata u Subotici ([[Petar Šarčević]], [[Milivoj Prćić]], [[Franjo Vujkov]], Marica Sekulić i ini).<ref>Slaven Bačić: ''Pravni fakultet u Subotici u dosadašnjoj historiografiji i njegov značaj''. U: Kalman Kuntić: [https://www.had.org.rs/knjiznica/Pravni_Fakultet_Knjiga_Final.pdf ''Pravni fakultet u Subotici 1920. – 1941.'']. Hrvatsko akademsko društvo, Subotica, 2016., str. 91. {{ISBN\| 978-86-85103-27-8}}</ref>{{is\|43.-44.}}		Osim što je imao važnu ulogu za visoko školstvo u Vojvodini i Subotici, imao je važnu ulogu za bunjevačke Hrvate iz Subotice, ali i drugih naselja poput Sombora, Berega i dr. Premda su bili tek 7% studenata, od njih se oblikovao svjetovni hrvatsko-bunjevački građanski sloj, koji su poslije radili u struci i kao kulturni djelatnici (građanska elita koja je obilježila lokalno hrvatstvo<ref name=prekr/>). Ovdje su studirali [[Lazar Prćić]], Đuro Vukov, [[Ivan Malagurski\|Ivan – Ico Malagurski]], Andrija Šarčević, [[Ivan Vuković]] (Bajmak, 1915. — ?<ref>[https://mixsu.wordpress.com/ivan-vukovic-1915/ ''Ivan Vuković 1915.'']. Mixsu. Pristupljeno 15. prosinca 2025.{{odlična}}</ref>), Koloman Stipić, Tošo Išpanović, Bela Bačlija, [[Alojzije Mihaljčević]], Josip Brajkov, Stjepan Gabrić, [[Geza Sekelj]], [[Balint Vujkov]], [[Matija Poljaković]], [[Marko Horvacki]], [[Ivan Tikvicki Pudar]], [[Željko Vidaković]], [[Albe Kuntić]], [[Lazar Horvacki]], [[Jovan Mikić]] – Spartak (ranije poznat kao Bato<ref>[https://mixsu.wordpress.com/jovan-mikic-bato-i-njegova-supruga-ksenija/ ''Jovan Mikić Bato i njegova supruga Ksenija '']. Mixsu. Pristupljeno 15. prosinca 2025.{{odlična}}</ref>), Mićo Skenderović (lokalni vođa HSS-a
			<ref name=prekr>Ivana Petrekanić Sič: [https://www.hrvatskarijec.rs/vijest/A25447/Prekretnica-za--obrazovanje-ovdasnjih--Hrvata/ '' Prekretnica za obrazovanje ovdašnjih Hrvata'']. Hrvatska riječ, Subotica. 1. prosinca 2017. Pristupljeno 15. prosinca 2025.</ref>), Marko Kuntić (lokalni vođa HSS-a<ref name=prekr/>), [[Marko Peić]], [[Marko Bačlija]], Julka Đelmiš (udano Sekulić) i drugi, a isto tako njihva djeca su bila važna za noviju suvremenu kulturnu i političku povijest bunjevačkih Hrvata u Subotici ([[Petar Šarčević]], [[Milivoj Prćić]], [[Franjo Vujkov]], Marica Sekulić i ini).<ref>Slaven Bačić: ''Pravni fakultet u Subotici u dosadašnjoj historiografiji i njegov značaj''. U: Kalman Kuntić: [https://www.had.org.rs/knjiznica/Pravni_Fakultet_Knjiga_Final.pdf ''Pravni fakultet u Subotici 1920. – 1941.'']. Hrvatsko akademsko društvo, Subotica, 2016., str. 91. {{ISBN\| 978-86-85103-27-8}}</ref>{{is\|43.-44.}}

	Na mjestu bivšeg fakulteta danas djeluje srednja [[Kemijsko-tehnološka škola u Subotici\|kemijsko-tehnološka škola]].		Na mjestu bivšeg fakulteta danas djeluje srednja [[Kemijsko-tehnološka škola u Subotici\|kemijsko-tehnološka škola]].

←Starija inačica		Inačica od 15. prosinac 2025. u 02:17
Redak 10:		Redak 10:
	Mađari i Hrvati su osnivanje fakulteta i dolazak vanjskih studenata doživljavali kao još jedan prodor srpstva i pravoslavlja u posve katoličku sredinu, a tom je stavu prodonijela aktivnost nekih profesora i studenata.<ref name=KuntićPra/>{{is\|69.}}		Mađari i Hrvati su osnivanje fakulteta i dolazak vanjskih studenata doživljavali kao još jedan prodor srpstva i pravoslavlja u posve katoličku sredinu, a tom je stavu prodonijela aktivnost nekih profesora i studenata.<ref name=KuntićPra/>{{is\|69.}}

	Dok nisu zapošljeni predavači i upisani novi studenti, poslove fakulteta vodio je [[Marko Jakovljević]], ravnatelj subotičke [[Učiteljska škola u Subotici\|Učiteljske škole]]. Upisi su bili ožujka 1920., a ljetni semestar upisan je iste godine. Zgrada Preparandije nije odmah oslobođena za novoosnovani fakultet, nego je do studenoga 1920. godine radio u zgradi Gimnazije. Kad su predavanja krenula, [[crkveno pravo]] [[Sergije Troicki\|Sergije Viktorovič Troicki]] (djed tenisača [[Viktor Troicki\|Viktora Troickog]]<ref>Lansky: [https://gradsubotica.co.rs/suboticki-koreni-viktora-troickog/ ''Subotički koreni Viktora Troickog '']. Grad Subotica. 4. lipnja 2011. Pristupljeno 15. prosinca 2025.</ref>), ekonomsku skupinu predmeta predavao je Milorad Nedeljković, [[rimsko pravo]] sudac subotičkog Okružnog suda Ivo Milić. Do zimskog semestra došli su predavati enciklopediju prava Grigorije Vasiljevič Demčenko (umjesto Ninka Perića, profesora beogradskog Pravnog fakulteta), [[građansko pravo]] Čedomir Marković i [[kazneno pravo]] Milutin Miljković.<ref name=KuntićPra/>{{is\|23.}} Prvim dekanom bio je Milorad Nedeljković.<ref name=KuntićPra/>{{is\|21.}}		Dok nisu zapošljeni predavači i upisani novi studenti, poslove fakulteta vodio je [[Marko Jakovljević]], ravnatelj subotičke [[Učiteljska škola u Subotici\|Učiteljske škole]]. Upisi su bili ožujka 1920., a ljetni semestar upisan je iste godine. Zgrada Preparandije nije odmah oslobođena za novoosnovani fakultet, nego je do studenoga 1920. godine radio u zgradi Gimnazije. Kad su predavanja krenula, [[crkveno pravo]] [[Sergije Troicki\|Sergije Viktorovič Troicki]] (djed tenisača [[Viktor Troicki\|Viktora Troickog]]<ref>Lansky: [https://gradsubotica.co.rs/suboticki-koreni-viktora-troickog/ ''Subotički koreni Viktora Troickog '']. Grad Subotica. 4. lipnja 2011. Pristupljeno 15. prosinca 2025.</ref>), ekonomsku skupinu predmeta predavao je Milorad Nedeljković, [[rimsko pravo]] sudac subotičkog Okružnog suda [[Ivo Milić]]. Do zimskog semestra došli su predavati enciklopediju prava Grigorije Vasiljevič Demčenko (umjesto Ninka Perića, profesora beogradskog Pravnog fakulteta), [[građansko pravo]] Čedomir Marković i [[kazneno pravo]] Milutin Miljković.<ref name=KuntićPra/>{{is\|23.}} Među predavačima je poslije bio [[Mijo Mirković]].kao [[ekonomska povijest\|ekonomski povjesničar]].<ref>[[Stevan Mačković]]: Mijo Mirković (1898-1963) profesor subotičkog Pravnog fakulteta kao ekonomski istoričar, [[Rukovet]], 4-5-6,Subotica 1996, st.21-23</ref><ref name=KuntićPra/>{{is\|52.}} Prvim dekanom bio je Milorad Nedeljković.<ref name=KuntićPra/>{{is\|21.}}

	Osim što je imao važnu ulogu za visoko školstvo u Vojvodini i Subotici, imao je važnu ulogu za bunjevačke Hrvate iz Subotice, ali i drugih naselja poput Sombora, Berega i dr. Premda su bili tek 7% studenata, od njih se oblikovao svjetovni hrvatsko-bunjevački građanski sloj, koji su poslije radili u struci i kao kulturni djelatnici. Ovdje su studirali [[Lazar Prćić]], Đuro Vukov, [[Ivan Malagurski\|Ivan – Ico Malagurski]], Andrija Šarčević, [[Ivan Vuković]] (Bajmak, 1915. — ?<ref>[https://mixsu.wordpress.com/ivan-vukovic-1915/ ''Ivan Vuković 1915.'']. Mixsu. Pristupljeno 15. prosinca 2025.{{odlična}}</ref>), Koloman Stipić, Tošo Išpanović, Bela Bačlija, [[Alojzije Mihaljčević]], Josip Brajkov, Stjepan Gabrić, [[Geza Sekelj]], [[Balint Vujkov]], [[Matija Poljaković]], [[Marko Horvacki]], [[Ivan Tikvicki Pudar]], [[Željko Vidaković]], [[Albe Kuntić]], [[Lazar Horvacki]], [[Jovan Mikić]] – Spartak (ranije poznat kao Bato<ref>[https://mixsu.wordpress.com/jovan-mikic-bato-i-njegova-supruga-ksenija/ ''Jovan Mikić Bato i njegova supruga Ksenija '']. Mixsu. Pristupljeno 15. prosinca 2025.{{odlična}}</ref>), Mićo Skenderović, [[Marko Peić]], [[Marko Bačlija]], Julka Đelmiš (udano Sekulić) i drugi, a isto tako njihva djeca su bila važna za noviju suvremenu kulturnu i političku povijest bunjevačkih Hrvata u Subotici ([[Petar Šarčević]], [[Milivoj Prćić]], [[Franjo Vujkov]], Marica Sekulić i ini).<ref>Slaven Bačić: ''Pravni fakultet u Subotici u dosadašnjoj historiografiji i njegov značaj''. U: Kalman Kuntić: [https://www.had.org.rs/knjiznica/Pravni_Fakultet_Knjiga_Final.pdf ''Pravni fakultet u Subotici 1920. – 1941.'']. Hrvatsko akademsko društvo, Subotica, 2016., str. 91. {{ISBN\| 978-86-85103-27-8}}</ref>{{is\|43.-44.}}		Osim što je imao važnu ulogu za visoko školstvo u Vojvodini i Subotici, imao je važnu ulogu za bunjevačke Hrvate iz Subotice, ali i drugih naselja poput Sombora, Berega i dr. Premda su bili tek 7% studenata, od njih se oblikovao svjetovni hrvatsko-bunjevački građanski sloj, koji su poslije radili u struci i kao kulturni djelatnici. Ovdje su studirali [[Lazar Prćić]], Đuro Vukov, [[Ivan Malagurski\|Ivan – Ico Malagurski]], Andrija Šarčević, [[Ivan Vuković]] (Bajmak, 1915. — ?<ref>[https://mixsu.wordpress.com/ivan-vukovic-1915/ ''Ivan Vuković 1915.'']. Mixsu. Pristupljeno 15. prosinca 2025.{{odlična}}</ref>), Koloman Stipić, Tošo Išpanović, Bela Bačlija, [[Alojzije Mihaljčević]], Josip Brajkov, Stjepan Gabrić, [[Geza Sekelj]], [[Balint Vujkov]], [[Matija Poljaković]], [[Marko Horvacki]], [[Ivan Tikvicki Pudar]], [[Željko Vidaković]], [[Albe Kuntić]], [[Lazar Horvacki]], [[Jovan Mikić]] – Spartak (ranije poznat kao Bato<ref>[https://mixsu.wordpress.com/jovan-mikic-bato-i-njegova-supruga-ksenija/ ''Jovan Mikić Bato i njegova supruga Ksenija '']. Mixsu. Pristupljeno 15. prosinca 2025.{{odlična}}</ref>), Mićo Skenderović, [[Marko Peić]], [[Marko Bačlija]], Julka Đelmiš (udano Sekulić) i drugi, a isto tako njihva djeca su bila važna za noviju suvremenu kulturnu i političku povijest bunjevačkih Hrvata u Subotici ([[Petar Šarčević]], [[Milivoj Prćić]], [[Franjo Vujkov]], Marica Sekulić i ini).<ref>Slaven Bačić: ''Pravni fakultet u Subotici u dosadašnjoj historiografiji i njegov značaj''. U: Kalman Kuntić: [https://www.had.org.rs/knjiznica/Pravni_Fakultet_Knjiga_Final.pdf ''Pravni fakultet u Subotici 1920. – 1941.'']. Hrvatsko akademsko društvo, Subotica, 2016., str. 91. {{ISBN\| 978-86-85103-27-8}}</ref>{{is\|43.-44.}}

←Starija inačica		Inačica od 15. prosinac 2025. u 02:15
Redak 5:		Redak 5:
	Razlog za osnivanje bio je nacionalno-strateški. Nakon ujedinjenja u Kraljevinu SHS, bila je trećim gradom po veličini u državi, no nacionalna struktura Subotice vlastima nije bila po volji, jer su većinu činili katolici, protestanti im također nisu bili po volji, a nacionalno su većinu činili Hrvati, Mađari, Nijemci i Židovi. Pribojavali su se [[Velika Mađarska\|mađarske iredente]], zatim jakog katoličkog bloka na sjeveru zemlje. Strah od mađarske iredente bio je utemeljen, a katoličko-protestantski čimbenik vlasti nisu smatrale pouzdanim ni državotvornim (niti bunjevačke Hrvate za koje su primjerice činovnici i brojno srpsko osoblje i studenti držalo da su više Mađari nego Jugoslaveni<ref name=KuntićPra/>{{is\|69.}}). Politikom dovođenjem budućih studenata sa strane, ciljali su ojačati srpski utjecaj. Računalo se da će gimnazijalci iz Vojvodine radije studirati u Subotici, nego odlaziti na studij u Mađarskoj prolazeći sve neugodnosti studiranja izvan domovine.<ref name=KuntićPra/>{{is\|21.-22.}}		Razlog za osnivanje bio je nacionalno-strateški. Nakon ujedinjenja u Kraljevinu SHS, bila je trećim gradom po veličini u državi, no nacionalna struktura Subotice vlastima nije bila po volji, jer su većinu činili katolici, protestanti im također nisu bili po volji, a nacionalno su većinu činili Hrvati, Mađari, Nijemci i Židovi. Pribojavali su se [[Velika Mađarska\|mađarske iredente]], zatim jakog katoličkog bloka na sjeveru zemlje. Strah od mađarske iredente bio je utemeljen, a katoličko-protestantski čimbenik vlasti nisu smatrale pouzdanim ni državotvornim (niti bunjevačke Hrvate za koje su primjerice činovnici i brojno srpsko osoblje i studenti držalo da su više Mađari nego Jugoslaveni<ref name=KuntićPra/>{{is\|69.}}). Politikom dovođenjem budućih studenata sa strane, ciljali su ojačati srpski utjecaj. Računalo se da će gimnazijalci iz Vojvodine radije studirati u Subotici, nego odlaziti na studij u Mađarskoj prolazeći sve neugodnosti studiranja izvan domovine.<ref name=KuntićPra/>{{is\|21.-22.}}

	Među najzaslužnije osobe što je Subotica dobila pravni fakultet je [[Milorad Nedeljković]]<ref name=KuntićPra>Kalman Kuntić: [https://www.had.org.rs/knjiznica/Pravni_Fakultet_Knjiga_Final.pdf ''Pravni fakultet u Subotici 1920. – 1941.'']. Hrvatsko akademsko društvo, Subotica, 2016~~., str. 43.-44~~. {{ISBN\| 978-86-85103-27-8}}</ref>{{is\|43.-44.}}, koji je dao prijedlog. Poduprli su ga ministar prosvjete Pavle Marinković i rektor beogradskog sveučilišta [[Jovan Cvijić]]. Za dodatnu potporu Nedeljković je kontaktirao s velikim županom [[Stipan Matijević\|Stipanom Matijevićem]] i starješinom prosvjetnih institucija u Subotici [[Mijo Mandić\|Mijom Mandićem]]. Organizirali su konferenciju o fakultetu 6. prosinca 1919. godine. Grad Subotica se obvezao staviti na raspolaganje zgradu Učiteljske škole s preparandijom. Problem je predstavilo što se Novi Sad također zainteresirao otvoriti fakultet kod sebe. Matijević se angažirao i dogovorio s gradonačelnikom Novog Sada Živojinovićem da prepuste Subotici otvoriti fakultet zbog razloga državnih interesa.<ref name=KuntićPra/>{{is\|22.}}		Među najzaslužnije osobe što je Subotica dobila pravni fakultet je [[Milorad Nedeljković]]<ref name=KuntićPra>Kalman Kuntić: [https://www.had.org.rs/knjiznica/Pravni_Fakultet_Knjiga_Final.pdf ''Pravni fakultet u Subotici 1920. – 1941.'']. Hrvatsko akademsko društvo, Subotica, 2016. {{ISBN\| 978-86-85103-27-8}}</ref>{{is\|43.-44.}}, koji je dao prijedlog. Poduprli su ga ministar prosvjete Pavle Marinković i rektor beogradskog sveučilišta [[Jovan Cvijić]]. Za dodatnu potporu Nedeljković je kontaktirao s velikim županom [[Stipan Matijević\|Stipanom Matijevićem]] i starješinom prosvjetnih institucija u Subotici [[Mijo Mandić\|Mijom Mandićem]]. Organizirali su konferenciju o fakultetu 6. prosinca 1919. godine. Grad Subotica se obvezao staviti na raspolaganje zgradu Učiteljske škole s preparandijom. Problem je predstavilo što se Novi Sad također zainteresirao otvoriti fakultet kod sebe. Matijević se angažirao i dogovorio s gradonačelnikom Novog Sada Živojinovićem da prepuste Subotici otvoriti fakultet zbog razloga državnih interesa.<ref name=KuntićPra/>{{is\|22.}}

	Fakultet je osnovan kraljevim ukazom [[27. siječnja]] [[pravo u 1920.\|1920.]] godine. Uredbom o Filozofskom fakultetu u Skopju i Pravnom fakultetu u Subotici propisano je njegovo uređenje, a za obije je ustanove važilo zakon o beogradskom sveučilištu iz 1905. godine.<ref name=KuntićPra/>{{is\|21.}} Odlukom grada od iste godine novoosnovanom je fakultetu dana na upotrebu školska zgrada ''Crveni vo'', koja je za vrijeme rata bila vojna bolnica. Pravni se fakultet nalazio na današnjoj [[Zgrada u Maksima Gorkog 53 u Subotici\|adresi Maksima Gorkog 53]].		Fakultet je osnovan kraljevim ukazom [[27. siječnja]] [[pravo u 1920.\|1920.]] godine. Uredbom o Filozofskom fakultetu u Skopju i Pravnom fakultetu u Subotici propisano je njegovo uređenje, a za obije je ustanove važilo zakon o beogradskom sveučilištu iz 1905. godine.<ref name=KuntićPra/>{{is\|21.}} Odlukom grada od iste godine novoosnovanom je fakultetu dana na upotrebu školska zgrada ''Crveni vo'', koja je za vrijeme rata bila vojna bolnica. Pravni se fakultet nalazio na današnjoj [[Zgrada u Maksima Gorkog 53 u Subotici\|adresi Maksima Gorkog 53]].

←Starija inačica		Inačica od 15. prosinac 2025. u 02:15
Redak 3:		Redak 3:

	== Povijest ==		== Povijest ==
	Razlog za osnivanje bio je nacionalno-strateški. Nakon ujedinjenja u Kraljevinu SHS, bila je trećim gradom po veličini u državi, no nacionalna struktura Subotice vlastima nije bila po volji, jer su većinu činili katolici, protestanti im također nisu bili po volji, a nacionalno su većinu činili Hrvati, Mađari, Nijemci i Židovi. Pribojavali su se [[Velika Mađarska\|mađarske iredente]], zatim jakog katoličkog bloka na sjeveru zemlje. Strah od mađarske iredente bio je utemeljen, a katoličko-protestantski čimbenik vlasti nisu smatrale pouzdanim ni državotvornim. Politikom dovođenjem budućih studenata sa strane, ciljali su ojačati srpski utjecaj. Računalo se da će gimnazijalci iz Vojvodine radije studirati u Subotici, nego odlaziti na studij u Mađarskoj prolazeći sve neugodnosti studiranja izvan domovine.<ref name=KuntićPra/>{{is\|21.-22.}}		Razlog za osnivanje bio je nacionalno-strateški. Nakon ujedinjenja u Kraljevinu SHS, bila je trećim gradom po veličini u državi, no nacionalna struktura Subotice vlastima nije bila po volji, jer su većinu činili katolici, protestanti im također nisu bili po volji, a nacionalno su većinu činili Hrvati, Mađari, Nijemci i Židovi. Pribojavali su se [[Velika Mađarska\|mađarske iredente]], zatim jakog katoličkog bloka na sjeveru zemlje. Strah od mađarske iredente bio je utemeljen, a katoličko-protestantski čimbenik vlasti nisu smatrale pouzdanim ni državotvornim (niti bunjevačke Hrvate za koje su primjerice činovnici i brojno srpsko osoblje i studenti držalo da su više Mađari nego Jugoslaveni<ref name=KuntićPra/>{{is\|69.}}). Politikom dovođenjem budućih studenata sa strane, ciljali su ojačati srpski utjecaj. Računalo se da će gimnazijalci iz Vojvodine radije studirati u Subotici, nego odlaziti na studij u Mađarskoj prolazeći sve neugodnosti studiranja izvan domovine.<ref name=KuntićPra/>{{is\|21.-22.}}

	Među najzaslužnije osobe što je Subotica dobila pravni fakultet je [[Milorad Nedeljković]]<ref name=KuntićPra>Kalman Kuntić: [https://www.had.org.rs/knjiznica/Pravni_Fakultet_Knjiga_Final.pdf ''Pravni fakultet u Subotici 1920. – 1941.'']. Hrvatsko akademsko društvo, Subotica, 2016., str. 43.-44. {{ISBN\| 978-86-85103-27-8}}</ref>{{is\|43.-44.}}, koji je dao prijedlog. Poduprli su ga ministar prosvjete Pavle Marinković i rektor beogradskog sveučilišta [[Jovan Cvijić]]. Za dodatnu potporu Nedeljković je kontaktirao s velikim županom [[Stipan Matijević\|Stipanom Matijevićem]] i starješinom prosvjetnih institucija u Subotici [[Mijo Mandić\|Mijom Mandićem]]. Organizirali su konferenciju o fakultetu 6. prosinca 1919. godine. Grad Subotica se obvezao staviti na raspolaganje zgradu Učiteljske škole s preparandijom. Problem je predstavilo što se Novi Sad također zainteresirao otvoriti fakultet kod sebe. Matijević se angažirao i dogovorio s gradonačelnikom Novog Sada Živojinovićem da prepuste Subotici otvoriti fakultet zbog razloga državnih interesa.<ref name=KuntićPra/>{{is\|22.}}		Među najzaslužnije osobe što je Subotica dobila pravni fakultet je [[Milorad Nedeljković]]<ref name=KuntićPra>Kalman Kuntić: [https://www.had.org.rs/knjiznica/Pravni_Fakultet_Knjiga_Final.pdf ''Pravni fakultet u Subotici 1920. – 1941.'']. Hrvatsko akademsko društvo, Subotica, 2016., str. 43.-44. {{ISBN\| 978-86-85103-27-8}}</ref>{{is\|43.-44.}}, koji je dao prijedlog. Poduprli su ga ministar prosvjete Pavle Marinković i rektor beogradskog sveučilišta [[Jovan Cvijić]]. Za dodatnu potporu Nedeljković je kontaktirao s velikim županom [[Stipan Matijević\|Stipanom Matijevićem]] i starješinom prosvjetnih institucija u Subotici [[Mijo Mandić\|Mijom Mandićem]]. Organizirali su konferenciju o fakultetu 6. prosinca 1919. godine. Grad Subotica se obvezao staviti na raspolaganje zgradu Učiteljske škole s preparandijom. Problem je predstavilo što se Novi Sad također zainteresirao otvoriti fakultet kod sebe. Matijević se angažirao i dogovorio s gradonačelnikom Novog Sada Živojinovićem da prepuste Subotici otvoriti fakultet zbog razloga državnih interesa.<ref name=KuntićPra/>{{is\|22.}}

	Fakultet je osnovan kraljevim ukazom [[27. siječnja]] [[pravo u 1920.\|1920.]] godine. Uredbom o Filozofskom fakultetu u Skopju i Pravnom fakultetu u Subotici propisano je njegovo uređenje, a za obije je ustanove važilo zakon o beogradskom sveučilištu iz 1905. godine.<ref name=KuntićPra/>{{is\|21.}} Odlukom grada od iste godine novoosnovanom je fakultetu dana na upotrebu školska zgrada ''Crveni vo'', koja je za vrijeme rata bila vojna bolnica. Pravni se fakultet nalazio na današnjoj [[Zgrada u Maksima Gorkog 53 u Subotici\|adresi Maksima Gorkog 53]].		Fakultet je osnovan kraljevim ukazom [[27. siječnja]] [[pravo u 1920.\|1920.]] godine. Uredbom o Filozofskom fakultetu u Skopju i Pravnom fakultetu u Subotici propisano je njegovo uređenje, a za obije je ustanove važilo zakon o beogradskom sveučilištu iz 1905. godine.<ref name=KuntićPra/>{{is\|21.}} Odlukom grada od iste godine novoosnovanom je fakultetu dana na upotrebu školska zgrada ''Crveni vo'', koja je za vrijeme rata bila vojna bolnica. Pravni se fakultet nalazio na današnjoj [[Zgrada u Maksima Gorkog 53 u Subotici\|adresi Maksima Gorkog 53]].
			Mađari i Hrvati su osnivanje fakulteta i dolazak vanjskih studenata doživljavali kao još jedan prodor srpstva i pravoslavlja u posve katoličku sredinu, a tom je stavu prodonijela aktivnost nekih profesora i studenata.<ref name=KuntićPra/>{{is\|69.}}

	Dok nisu zapošljeni predavači i upisani novi studenti, poslove fakulteta vodio je [[Marko Jakovljević]], ravnatelj subotičke [[Učiteljska škola u Subotici\|Učiteljske škole]]. Upisi su bili ožujka 1920., a ljetni semestar upisan je iste godine. Zgrada Preparandije nije odmah oslobođena za novoosnovani fakultet, nego je do studenoga 1920. godine radio u zgradi Gimnazije. Kad su predavanja krenula, [[crkveno pravo]] [[Sergije Troicki\|Sergije Viktorovič Troicki]] (djed tenisača [[Viktor Troicki\|Viktora Troickog]]<ref>Lansky: [https://gradsubotica.co.rs/suboticki-koreni-viktora-troickog/ ''Subotički koreni Viktora Troickog '']. Grad Subotica. 4. lipnja 2011. Pristupljeno 15. prosinca 2025.</ref>), ekonomsku skupinu predmeta predavao je Milorad Nedeljković, [[rimsko pravo]] sudac subotičkog Okružnog suda Ivo Milić. Do zimskog semestra došli su predavati enciklopediju prava Grigorije Vasiljevič Demčenko (umjesto Ninka Perića, profesora beogradskog Pravnog fakulteta), [[građansko pravo]] Čedomir Marković i [[kazneno pravo]] Milutin Miljković.<ref name=KuntićPra/>{{is\|23.}} Prvim dekanom bio je Milorad Nedeljković.<ref name=KuntićPra/>{{is\|21.}}		Dok nisu zapošljeni predavači i upisani novi studenti, poslove fakulteta vodio je [[Marko Jakovljević]], ravnatelj subotičke [[Učiteljska škola u Subotici\|Učiteljske škole]]. Upisi su bili ožujka 1920., a ljetni semestar upisan je iste godine. Zgrada Preparandije nije odmah oslobođena za novoosnovani fakultet, nego je do studenoga 1920. godine radio u zgradi Gimnazije. Kad su predavanja krenula, [[crkveno pravo]] [[Sergije Troicki\|Sergije Viktorovič Troicki]] (djed tenisača [[Viktor Troicki\|Viktora Troickog]]<ref>Lansky: [https://gradsubotica.co.rs/suboticki-koreni-viktora-troickog/ ''Subotički koreni Viktora Troickog '']. Grad Subotica. 4. lipnja 2011. Pristupljeno 15. prosinca 2025.</ref>), ekonomsku skupinu predmeta predavao je Milorad Nedeljković, [[rimsko pravo]] sudac subotičkog Okružnog suda Ivo Milić. Do zimskog semestra došli su predavati enciklopediju prava Grigorije Vasiljevič Demčenko (umjesto Ninka Perića, profesora beogradskog Pravnog fakulteta), [[građansko pravo]] Čedomir Marković i [[kazneno pravo]] Milutin Miljković.<ref name=KuntićPra/>{{is\|23.}} Prvim dekanom bio je Milorad Nedeljković.<ref name=KuntićPra/>{{is\|21.}}