Suradnik10: Zamjena teksta - '{{(.)ommons(.*)}}' u ''

2026-03-10T05:23:09Z

Zamjena teksta - '{{(.)ommons(.*)}}' u ''

←Starija inačica		Inačica od 10. ožujak 2026. u 05:23
Redak 38:		Redak 38:

	*[http://mini-site.louvre.fr/praxitele/html/1.5_en.html 2007 ''Praxitèle'': izložba 2007.] u [[Louvre]] muzeju, katalog napisali Alain Pasquier i Jean-Luc Martinez.		*[http://mini-site.louvre.fr/praxitele/html/1.5_en.html 2007 ''Praxitèle'': izložba 2007.] u [[Louvre]] muzeju, katalog napisali Alain Pasquier i Jean-Luc Martinez.
	~~{{commons\|Praxiteles\|Praxiteles}}~~



	[[Kategorija:Starogrčki kipari]]		[[Kategorija:Starogrčki kipari]]

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-30T23:35:10Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[Datoteka:Edifici carrer Tallers 45 Barcelona - 03 Praxiteles.JPG|thumb|200px|Medaljon koji predstavlja Praksitela]]
[[Datoteka:Hermes di Prassitele, at Olimpia, front.jpg|mini|'''[[Hermes i mali Dioniz]]''', mramor, rimska kopija prema originalu iz 320.-310. pr. Kr., visina 2,16 m, Arheološki muzej, [[Olimpija]]. ]]
'''Praksitel''' ([[grčki]]: ''Praksitélēs'') bio je [[Stara Grčka|grčki]] [[kipar]] iz 4. st. pr. Kr. Uz [[Skopas]]a i [[Lizip]]a bio je najznačajniji grčki kipar [[Umjetnost stare Grčke|kasnoga klasičnog stila]]. Snažno je utjecao na [[Helenizam|helenističke]] kipare, ali i na [[Neoklasicizam|neo-klasične]] kipare 19tog stoljeća.

==Djela==

[[Datoteka:Afrodita-Cnidos-tors-Louvre.jpg|mini|lijevo|'''[[Knidska Afrodita]]''', rimska kopija prema Praksitelovom originalu iz oko 340.-330. pr. Kr., mramor, visina 2 m, [[Vatikanski muzej]], [[Rim]].]]

Razdoblje velike skulpture i finog kamena koji je karakteristična [[Fidija|Fidijina]] umjetnost strogog [[Grčki kanon|grčkog kanona]] završilo se oko 410. pr. Kr. Tada nastupa vrijeme recesije i kopiranja do pojave posljednjeg velikog kipara klasike – Praksitela, i njegovog "lijepog stila" (oko 395.-326. pr. Kr.). Mramorne kipove božanstava oblikovao je na poetski intiman način prepun mladenačke draži. Od kipova, koji su sačuvani samo kao rimske kopije, ističu se ''[[Apolon Saurokton]]'' i ''[[Afrodita Knidska]]''.

''Afrodita Knidska'' bila je prva grčka skulptura nage božice koja otkriva ljupkost i ljepotu ženskog tijela. Na njoj je jedan umjetnik po prvi puta pokušao poništiti krutost kamena kao materijala i ostvariti iluziju mekane i putene atmosfere. Skulpturu su naručili [[Atena (polis)|Atenjani]], no bili su zgroženi njenom nagošću te su je odbili platiti. Objeručke su je prihvatili stanovnici otoka Knida za svoje svetište [[Afrodita|Afrodite]]. Od tada se smatra simbolom savršenstva ženskog tijela, a njena nagost govori o svojevrsnoj slobodi grčkih umjetnika koja nije ponovno dostignuta sve do [[Visoka renesansa|visoke renesanse]].

Praksitel je potpuno usavršio položaj tijela u [[kontrapost]]u što se najbolje vidi na njegovom jedinom sačuvanom originalu (ujedno najpotpunija grčka mramorna skulptura uopće, čak s tragovima izvorne boje) – ''[[Hermes s malim Dionizom]]''. Hermes stoji prirodno opušten bez odjeće, a zbog nagnutosti lika na Dionizovo postolje njegovo tijelo se još više lomi u "S liniji"; površina tijela je urađena s krajnjom suptilnošću tako da jedva prepoznajemo mišiće u blagim udubljenjima i izbočenjima – skoro slikarski efekt.

U Praksitelovom duhu je i ''[[Apolon Belvederski]]'', poznat samo iz rimskih kopija, koji ostvaruje savršenu ravnotežu pokreta i odvažnog držanja.

==Galerija==

<gallery>
Slika:Apollo Saurocton Louvre.jpg|''Apolon Saurokton (ubojica guštera)'', rimska mramorna kopija prema Praksitelu, 1,49 m visoka. [[Louvre]].
Slika:Cnidus Aphrodite Altemps Inv8619.jpg|Vrsta Knidske Afrodite iz Ludovisi kolekcije. Rimska mramorna kopija prema Praksitelovom originalu iz 4. st. pr. Kr. Nacionalni muzej, [[Rim]].
Slika:Afrodita-Cnidos-561-Louvre.jpg|''Glava [[Afrodita Knidska|Afrodite Knidske]]'', mramor, 32,5 cm visoka. Louvre.
Slika:Leaning satyr Musei Capitolini MC739.jpg|''[[Satir]]'', rimska mramorna kopija prema Praksitelu, visna 1,71 m, Kapitolski muzej, [[Rim]].
Slika:Menino de maratona.jpg|''Efeb Maratonski'', oko 330-340., Praksitelova škola, 1,31 m visoka bronca, Arheološki muzej, [[Atena (grad)|Atena]].
Slika:Artemis Gabii Louvre Ma529 n1.jpg|''[[Artemida]] s Gabiija'', rimska mramorna kopija visoka 1,35 m, Louvre.
Slika:Apolocitaredo8.jpg|''Lucijski [[Apolon]]'', rimska mramorna kopija, Kapitolski muzej, Rim.
Slika:Satir-coper-Louvre.jpg|''Satir koji sipa vodu'', rimska kopija prema Preksitelu, 1,5 m mramor, Louvre.
</gallery>

== Poveznice ==

* [[Umjetnost stare Grčke]]
* [[Helenizam]]

== Vanjske poveznice ==

*[http://mini-site.louvre.fr/praxitele/html/1.5_en.html 2007 ''Praxitèle'': izložba 2007.] u [[Louvre]] muzeju, katalog napisali Alain Pasquier i Jean-Luc Martinez.
{{commons|Praxiteles|Praxiteles}}

[[Kategorija:Starogrčki kipari]]

Praksitel - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{(.)ommons(.*)}}' u ''

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica