WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-29T07:44:25Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Taksokvir
| boja = khaki
| naziv = ''Praživotinje''
| slika =
| slika_širina = 250px
| slika_opis =
| status =
| domena = [[Eukaryota]]
| regnum = '''''Protozoa'''''
| regnum_autorstvo = R.Owen 1858.
| classis =
| ordo =
| familia =
| genus =
| species =
| dvoimeno =
| dvoimeno_autorstvo =
| karta_raspon =
}}
'''Praživotinje''' (lat. ''[[Protozoa]]'') su eukariotski organizmi koji spadaju u carstvo [[Protista]]. Većinom su to [[heterotrofni organizmi]], mada postoje i neke vrste autotrofnih organizama. Danas u [[biosfera|biosferi]] postoji oko 35000 vrsta praživotinja koju su većinom mikroskopskih dimenzija i građene su od samo jedne stanice koja vrši sve funkcije. [[Datoteka:Leishmania donovani 01.png|mini|desno|250px|''Leishmania donovani'']]
Obitavaju u slatkim i slanim [[voda]]ma ali i u vlažnom tlu.

Oko 10000 vrsta praživotinja spada u skupinu [[paraziti|parazita]], dok ostale žive slobodno.
Razvile su se prije otprilike 1,5 milijardi godina.

Pojam se danas smatra zastarjelim i sve je manje u upotrebi a bio je popularan u većem dijelu XX. stoljeća. Ustanovljeno je da protozoa unutar sebe nisu blisko povezani, i da su neki rođaci životinja, gljiva i algi<ref>[http://eol.org/pages/4651/overview Protozoa]</ref>.

== Podjela praživotinja ==
Praživotinje se, s obzirom na sličnosti između pojedinih vrsta svrstavaju u nekoliko koljena koji se onda dijele na više nižih sistematskih jedinica:

* ''Koljeno'': [[Bičaši]] (Mastigophora)

* ''Koljeno'': [[Alveolatne praživotinje]] (Alveolata)
** ''Podkoljeno'': [[Trepetljikaši]] (Ciliophora)
** ''Podkoljeno'': [[Truskovci]] (Sporozoa)

* ''Koljeno'': [[Sluzavci]] (Sarcodina)
** ''Podkoljeno'': [[Ameba|Amebe]] (Amebozoa)
** ''Podkoljeno'': [[Krednjaci]] (Foraminifera)
** ''Podkoljeno'': [[Zrakastonozi]] (Actinopoda)
*** ''Razred'': Sunašca (Heliozoa)
*** ''Razred'': Zrakaši (Radiolaria)

== Životne funkcije praživotinja ==
Praživotinje su [[jednostanični organizmi]] i stoga sve životne funkcije obavlja jedna [[stanica]] pomoću svojih [[organel]]a.

=== Pokretanje ===
Praživotinje se mogu kretati na više različitih načina. Najjednostavniji način je [[puzanje]]m. Kod puzanja se stanica praživotinja steže i rasteže čime se kreće po podlozi. Puzanjem se kreću truskovci.
Drugi način je pokretanje pomoću [[bič]]a. Bičaši na određenom dijelu stanice imaju bič kojim zamahuju i tako se kreću. Pokretanje je moguće i s pomoću trepetljika kojima se kreću trepetljikaši. Trepetljike su sitni bičevi koji se nalaze duž cijele [[membrana|membrane]] i koji imaju višestruku funkciju. Mogu se koristiti za već spomenuto kretanje, za uzimanje [[hrana|hrane]] i kao [[osjeti]]. No, najzanimljivije kretanje je ono pomoću tzv. [[pseudopodiji|pseudopodija]] (lažnih nožica). To su manji izdanci citoplazme u kojima su posebno poredani [[mikrofilament]]i. Pseudopodijima se kreću sluzavci. Krednjaci se kreću retikulopodijima, a zrakastonozi aktinopodijima.

=== Pokrov ===
Gotovo sve praživotinje imaju poseban oblik [[stanična membrana|stanične membrane]] koji se naziva [[pelikula]]. To je stanična membrana se raspoređenim mikrofilamentima s unutarnje strane. Krednjaci su skupina praživotinja koje grade ljušture od [[kalcijev karbonat|kalcijevog karbonata]]. Te ljušture imaju otvore iz kojih izlaze retikulopodiji. Kad krednjaci uginu, padaju na dno i tako se s vremenom stvaraju [[sedimenti]] od kojih je danas izgrađena većina morskog dna.

=== Probava ===
Uzimaju hranu cijelom stanicom preko membrane. kad hrana uđe u [[citoplazma|citoplazmu]], oko nje se stvara mjehurić i ona se razgrađuje. To se naziva [[pinocitoza]]. Ako se u stanicu unese veći [[organizam]] ([[alga]] ili [[bakterije|bakterija]]), oko njega se stvori [[hranidbeni mjehurić]] u kojeg se ulijevaju [[lizosom]]i i u njemu se hrana razgrađuje pomoću [[enzim]]a. To je [[fagocitoza]].
Međutim, [[papučica]] naprimjer ima već napredniji sustav probave pa kod nje hrana ulazi na stanična usta (citostom), ulazi u stanično ždrijelo (citofariks), razgrađuje se i izlazi kroz defekacijski otvor (citopig).

=== Podražljivost ===
Praživotinje imaju neke osjete kojima mogu doznati što se događa u okolini. Reagiraju na podražaje tako da se ili miču od njih ili im se približavaju. Te kretnje micanja i približavanja nazivaju se [[taksija|taksije]]. Ako je podražaj [[svjetlost]], praživotinja će na nju odgovoriti fototaksijom, ako je podražaj [[temperatura]], bit će termotaksija itd.

=== Izlučivanje ===
Izbacuju hranu [[endocitoza|endocitozom]] iz stanice. Ako praživotinje žive u [[slatka voda|slatkoj vodi]], onda će imati poseban organel koji se naziva [[stežljivi mjehurić]] ili kontraktilna vakuola. Slatka voda ulazi [[osmoza|osmozom]] u stanicu kako bi razrijedila citoplazmu u kojoj je više otopljenih tvari nego u okolnoj vodi. Stežljivi mjehurić ovdje djeluje kao osmoregulator koji izbacuje višak vode koja je ušla i tako sprječava da stanica nabubri i da se raspadne. Njega imaju trepetljikaši i još neke vrste.

== Razmnožavanje ==
Razmožavaju se na brojne načine, i spolno i nespolno. Cilj njihova preživljavanja svodi se na što veći broj [[jedinka|jedinki]] potomstva.

=== Nespolno razmnožavanje ===
Najjednostavniji oblik [[nespolno razmnožavanje|nespolnog razmnožavanja]] je binarno dijeljenje ili [[dioba]]. U njoj se roditeljska jedinka podijeli na dvije jedinke potomaka preko citoplazme. Na taj način roditeljska stanica nestaje. Također je moguće i [[pupanje]].

=== Spolno razmnožavanje ===
Jedan od načina [[spolno razmnožavanje|spolnog razmnožavanja]] je [[konjugacija]]. Ona se još naziva i ''paraspolno razmnožavanje'' jer nakon nje ne nastaju direktno stanice potomaka, već je riječ samo o izmjeni genetskog materijala između dviju stanica. Uzmimo za primjer papučicu. Papučica ima dvije jezgre - makronukleus i mikronukleus. Na početku konjugacije, makronukleus propada, a mikronukleus se [[mejoza|mejozom]] dijeli na četiri [[haploid]]ne [[jezgra|jezgre]], od kojih tri propadaju, a četvrta se [[mitoza|mitozom]] dijeli na jednu stacionarnu i jednu migrirajući jezgru. Između dvije papučice se stvori konjugacijski mostić i obje izmijene migrirajuće jezgre koje se onda spoje sa stacionarnim jezgrama da se dobije [[diploid]]na jezgra.

Također je moguće i razmnožavanje [[gameta]]ma.

== Bolesti ==
Mnogobrojne su bolesti izazvane [[nametnik|nametničkim]] praživotinjama. Takvih praživotinja ima vrlo mnogo. Naprimjer, svi truskovci su nametnici. Oni ne mogu živjeti izvan domaćina pa kažemo da su oni [[obligatni]] [[parazit]]i. Truskovci napadaju stanice domaćina tako da u njih ubacuju infektivne jedinke [[sporozoite]] koji onda se razmnožavaju i rade štetu organizmu. Najpoznatiji truskovac je onaj vrste lat. [[Plasmodium]] koji je uzročnik bolesti [[malarija|malarije]]. Plazmodij prenosi komarac roda ''Anopheles'' koji ubodom iz [[slina|sline]] u [[krv]] ubacuje sporozoite koji prvo napadaju [[jetra|jetru]], a kasnije se prebace na [[eritrociti|eritrocite]] i tamo se nespolno razmnožavaju. Nakon desetak dana nastaju muške i ženske spolne stanice koje komarac s krvlju posiše i u njegovom probavnom sustavu nastaju nove sporozoite. [[Simptom]]i bolesti su napadaji [[groznica|groznice]] svakih par dana, opća slabost, promjena stanja [[svijest]]i itd.

I bičaši su poznati kao nametnici, ali samo oni [[heterotrofni organizmi|heterotrofni]]. Bičaš [[Trichomonas vaginalis]] je uzročnik [[trihomonijaza|trihomonijaze]], bičaš [[Trypanosoma brucei]] uzročnik je [[bolest spavanja|bolesti spavanja]]. Prenosi ga [[Ce-ce muhe|Ce-ce muha]].Simptomi bolesti su opća slabost koja naposljetku dovodi do [[koma|kome]]. [[Lischmenia tropica]] uzrokuje [[lišmenijaza|lišmenijazu]], tešku kožnu bolest.

Najpoznatiji nametnički predstavnik sluzavaca je [[srdoboljna ameba]] koja uzrokuje [[dizenterija|dizenteriju]] (grižu). Simptomi su jaki [[proljev]] s krvlju.<ref>Alegro, Antun, Krajačić, Mladen, Lucić, Andreja, ''Život 2: udžbenik biologije u drugom razredu gimnazije'', Školska knjiga, Zagreb, 2014., {{ISBN|978-953-0-22029-4}}, str. 56.-63.</ref>

== Vanjske povezice ==
[http://www.znanje.org/i/i22/02iv06/02iv0627/prazivotinje.htm Praživotinje (Protozoa)]
== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Protisti]]

Praživotinje - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica