WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-09-25T03:55:37Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[Datoteka:Welded tuff at Golden Gate in Yellowstone.JPG|thumb|right|250px|]]
[[Datoteka:HoleInTheWallTuff.JPG|thumb|right|250px|]]
'''Pršinac''' ili '''tuf''' (tal. tufo od lat. tofus) je vrsta [[sedimentne stijene]] vulkanskog podrijetla. Nastaje taloženjem te sljepljivanjem sitnijeg [[vulkanoklastični sedimenti|vulkanoklastičnog]] materijala poput [[vulkanski pepeo|vulkanskog pepela]]. Zbog toga ju nalazimo oko ugaslih i aktivnih [[vulkan]]a. Ime su dobili po [[Italija|talijanskoj]] riječi "''tufo''" – meka, rastresita, pjeskovita masa ([[stijena]]). Iako je ime izvedeno od riječi prhak, ovaj je kamen čvrst. Može se javiti u [[sloj]]evima, ali i kao masivna stijena.

Pršinac je izgrađen od uglastih fragmenata [[stijena]], [[mineral]]a i/ili od fragmenata [[vulkansko staklo|vulkanskog stakla]].

Na temelju sadržaja fragmenata [[staklo|stakla]], kristalastih stijena ili fragmenata minerala, postoji nekoliko tipova pršinca:
*vitroklastični
*litoklastični
*kristaloklastični
*mješoviti.

Vezivanje pršinca najčešće se vrši zbijanjem [[čestica]] pod tlakom viših masa. Vrlo se često, međutim, može dogoditi, da se vezivanje vrši sljepljivanjem čestica uslijed prelijevanja pršinca novopridošlom [[lava|lavom]] (ovako se vezuju [[ignimbrit]]i, specijalna vrsta pršinca).
Spada u grupu [[kisele stijene|kiselih stijena]], struktura mu je [[klastičnost|klastična]], [[tekstura]] mu je masivna. Zbog toga je često piroklastičan. Zbog toga je pomiješan te sadrži viši ili niži udio sedimentnih sastojaka. Takve stijene nazivamo [[tufiti]]ma.

== Nalazišta u Hrvatskoj ==
Južno od [[Rogaška Slatina|Rogaške Slatine]] preko [[Hum na Sutli|Huma na Sutli]], [[Lepoglava|Lepoglave]], [[Varaždinske Toplice|Varaždinskih Toplica]] do [[Slanje|Slanja]] proteže se [[rasjedna zona]] koja je u geološkoj literaturi poznata kao "Zona pršinaca". Prema zapadu nastavlja se u [[Smrekovečki rasjed]], koji je smatran istočnim nastavkom [[Perijadranski lineament|Perijadranskog lineamenta]]. Postoji i kratka rasjedna zona na jugozapadnim padinama [[Ravna gora|Ravne gore]] kod [[Strupari|Strupara]] u sjeverozapadnoj Hrvatskoj na kojoj su zapažene pojave [[andezit|andezita]] i pršinaca.

[[Kalcij|Kalcijsko]]-[[Alkalijske zemlje|alkalijska]] vulkanska aktivnost [[donji miocen|donjomiocenske]] starosti koja je bila raširena uzduž istočnog segmenta perijadranskog lineamenta u jugoistočnoj Sloveniji i sjeverozapadnoj Hrvatskoj pogodovala je nastanku [[vulkanske stijene|vulkanskih stijena]], [[andezit|andezita]] i njihovih pršinaca, odnosno materijala za [[taloženje]] pršinaca te je imao utjecaj pri taloženju [[maceljski pješčenjak|maceljskih pješčenjaka]]. Iako je [[miocen|donjomiocenski]] [[vulkanizam u Hrvatskoj|vulkanizam]] pogodovao ovome, prijašnji radovi (Anić 1957.) datiraju andezitne vulkanske erupcije u Hrvatskom zagorju u [[srednji miocen|srednjomiocensku]], [[torton|tortonsku]] starost. Magdalenić i drugi su tortonsku starost [[efuziv|efuziva]] i pršinaca na području [[Bednja]]-[[Ivanec]]-[[Vinica]] potvrdili 1959. godine. Golub i Brajdić su 1969. utvrdili analizom piroklastičnih stijena kod [[Donje Jesenje|Donjeg Jesenja]] gdje je kamenolom pršinca, koji se nalazi u bazi maceljskih pješčenjaka, da su dvije osnovne vrste stijena prisutne ondje, vitroklastični i vitrokristaloklastični pršinci. Pretpostavili su da su pršinci [[Interkalacija|interkalirani]] u [[lapor]]e te da su [[oligocen]]ske starosti kao i tamošnji lapori. Smatrali su da je pojava tamošnjih pršinaca u svezi s pojavom mladih neutralnih do kiselih eruptiva. Brajdić je zaključio da su piroklastiti u donjojesenjskom kamenolomu pršinca piroklastiti dobro uslojeni i homogene teksture. Bojanić i dr. su 1978. ustanovili istražujući uzorke na usjecima ceste [[Đurmanec]]-[[Podlehnik]] rasprostranjenost tufitnih [[pješčenjak|pješčenjaka]]. Šimunići su 1978. opisujući maceljskih pješčenjaka kod Trakošćana opisali pršince koji se nalaze kao proslojci i leće unutar pješčenjaka te te naslage svrstali u [[burdigal]] ([[egenburg]]).

[[Mijo Kišpatić]] se bavio mlađim eruptivnim kamenjem u ovom dijelu Hrvatske te je uz eruptive spomenuo pršince, pješčenjake i fosilni sastav.

== Primjena ==
Zbog čvrstoće se primjenjuje u građevinarstvu. Od pršinca se pravi [[žbuka]] koja se pod utjecajem vode stvrdnjava. Odatle i ime ''pucolana'', prema tal. gradu [[Puzzola|Puzzoli]], odakle se osobito dobavlja.

Pršincem se čovjek služi od pretpovijesnih vremena. [[Megalitska kultura|Megalitske]] kulture služile su se pršincem za velike građevine. [[Moai]] na Uskršnjem otoku izrađeni su od crvenkasto- tamnosmeđeg pršinca. U prošlosti su se koristile i [[opeka|opeke]] od pršinca.
Erozijsko djelovanje kiše i vjetrova oblikovalo je od pršinca jedno od najljepših djela prirode, [[kapadokijski šeširi|kapadokijske šešire]] u Turskoj, tuljke, stošce i tvorevine nalik ogromnim gljivama. Zbog lakoće obrade, tamošnji je pršinac ugrađen u desetine crkava, stambenih objekata, a u novije vrijeme trgovinica i ugostiteljskih objekata.

{{mrva-geol}}

== Vanjske poveznice ==
* http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=50845 pršinac, Hrvatska enciklopedija
* http://www.hrleksikon.info/definicija/prsinac.html pršinac, Hrvatski leksikon
* http://hrvatski.enacademic.com/13041/pršinac
* http://onlinerjecnik.com/rjecnik/komentari/509184 pucolana, Online rječnik
* http://www.gradimo.hr/clanak/vapnenopjescani-kamen/12727 Vapnenopješčani kamen, gradimo.hr
* https://sites.google.com/site/hrvatskislovar/srpsko-hrvatski-recnik/t/truhloca truhloća- - Hrvatsko jugosfersko srbski slovar, pripremio mr. sci. Željko Šikić dipl.ing.
* http://www.pticica.com/slike/kapadokijski-sesiri/824734 Kapadokijski šeširi, Ptičica
* http://bib.irb.hr/datoteka/402063.EANDEZITNE_VULKANSKE_BOMBE_U_MIOCENSKIM_NASLAGAMA_RAVNE_GORE_U_SJEVEROZAPADNOJ_HRVATSKOJ.pdf Andezitne vulkanske bombe u miocenskim naslagama Ravne gore u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, Darko Dudjak, Rudarsko-geološko-naftni fakultet Zagreb

[[Kategorija:Vulkanoklastične stijene]]

[[ko:응회암#용결응회암]]

Pršinac - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica