Povijest evolucijske misli - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{Jubilarni članak\|(.*)}}' u ''

2026-03-13T12:19:54Z

Zamjena teksta - '{{Jubilarni članak\|(.*)}}' u ''

←Starija inačica		Inačica od 13. ožujak 2026. u 12:19
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Povijest evolucijske misli'''-->~~{{Jubilarni članak\|55.000}}~~		<!--'''Povijest evolucijske misli'''-->

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{Citiranje web|' u '{{citiranje weba|'

2025-09-13T23:53:12Z

Zamjena teksta - '{{Citiranje web|' u '{{citiranje weba|'

Prikaži promjene

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Cite book +{{Citiranje knjige)

2022-01-02T20:05:26Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Cite book +{{Citiranje knjige)

←Starija inačica		Inačica od 2. siječanj 2022. u 20:05
Redak 165:		Redak 165:
	U knjizi ''[[Tempo i mod evolucije]]'' iz [[1944.]] godine [[George Gaylord Simpson]] pokazao je da su fosilni ostatci u skladu s nepravilnim neusmjerenim obrascem kojeg je predviđala razvojna evolucijska sinteza, te da linearni trendovi za koje su raniji paleontolozi tvrdili da podupiru ortogenezu i neolamarkizam nisu podržavali pobliže proučavanje. Godine [[1950.]] [[George Ledyard Stebbins\|G. Ledyard Stebbins]] objavio je ''[[Varijacije i evolucija biljaka]]'' koja je pomogla integrirati [[botanika\|botaniku]] u sintezu. Nastali interdisciplinarni konsenzus o djelovanju evolucije postat će poznat kao [[moderna evolucijska sinteza]]. Naziv je nastao prema knjizi ''[[Evolucija: moderna sinteza]]'' autora [[Julian Huxley\|Juliana Huxleyja]].<ref name="Bowler325-339"/><ref name="Larson221-243"/>		U knjizi ''[[Tempo i mod evolucije]]'' iz [[1944.]] godine [[George Gaylord Simpson]] pokazao je da su fosilni ostatci u skladu s nepravilnim neusmjerenim obrascem kojeg je predviđala razvojna evolucijska sinteza, te da linearni trendovi za koje su raniji paleontolozi tvrdili da podupiru ortogenezu i neolamarkizam nisu podržavali pobliže proučavanje. Godine [[1950.]] [[George Ledyard Stebbins\|G. Ledyard Stebbins]] objavio je ''[[Varijacije i evolucija biljaka]]'' koja je pomogla integrirati [[botanika\|botaniku]] u sintezu. Nastali interdisciplinarni konsenzus o djelovanju evolucije postat će poznat kao [[moderna evolucijska sinteza]]. Naziv je nastao prema knjizi ''[[Evolucija: moderna sinteza]]'' autora [[Julian Huxley\|Juliana Huxleyja]].<ref name="Bowler325-339"/><ref name="Larson221-243"/>

	Evolucijska sinteza je pružala konceptualnu jezgru — posebice, prirodnoj selekciji i Mendelovoj populacijskoj genetici — koje su povezivale mnoge, ali ne sve, biološke discipline. Ona je pomogla u uspostavi legitimnosti [[evolucijska biologija\|evolucijske biologije]], kao primarno povijesne znanosti, u znanstvenoj klimi koja je favorizirala eksperimentalne metode nad povijesnima.<ref>{{wikiref\|id=Smocovitis-1996\|text=Smocovitis 1996 pp. 97–188}}</ref> Sinteza je također rezultirala u značajnom sužavanju opsega glavne struje evolucijske misli (ono što je Stephen Jay Gould nazivao "očvršćivanjem sinteze"): do [[1950.]] godine prirodna selekcija koja djeluje na genetske varijacije bila je virtualno jedini prihvatljivi mehanizam evolucijske promjene ([[panselekcionizam]]), a makroevolucija se jednostavno smatrala rezultatom ekstenzivne mikroevolucije.<ref>{{wikiref\|id=Sapp-2003\|text=Sapp 2003 pp. 152–156}}</ref><ref>{{~~Cite book~~\|last=Gould\|first=Stephen Jay\|authorlink=Stephen Jay Gould\|editor=Marjorie Grene\|title=Dimensions of Darwinism\|origdate=1983\|chapter=The hardening of the modern synthesis\|chapterurl=http://www.stephenjaygould.org/library/gould_synthesis.html\|publisher=Cambridge University Press}}</ref>		Evolucijska sinteza je pružala konceptualnu jezgru — posebice, prirodnoj selekciji i Mendelovoj populacijskoj genetici — koje su povezivale mnoge, ali ne sve, biološke discipline. Ona je pomogla u uspostavi legitimnosti [[evolucijska biologija\|evolucijske biologije]], kao primarno povijesne znanosti, u znanstvenoj klimi koja je favorizirala eksperimentalne metode nad povijesnima.<ref>{{wikiref\|id=Smocovitis-1996\|text=Smocovitis 1996 pp. 97–188}}</ref> Sinteza je također rezultirala u značajnom sužavanju opsega glavne struje evolucijske misli (ono što je Stephen Jay Gould nazivao "očvršćivanjem sinteze"): do [[1950.]] godine prirodna selekcija koja djeluje na genetske varijacije bila je virtualno jedini prihvatljivi mehanizam evolucijske promjene ([[panselekcionizam]]), a makroevolucija se jednostavno smatrala rezultatom ekstenzivne mikroevolucije.<ref>{{wikiref\|id=Sapp-2003\|text=Sapp 2003 pp. 152–156}}</ref><ref>{{Citiranje knjige\|last=Gould\|first=Stephen Jay\|authorlink=Stephen Jay Gould\|editor=Marjorie Grene\|title=Dimensions of Darwinism\|origdate=1983\|chapter=The hardening of the modern synthesis\|chapterurl=http://www.stephenjaygould.org/library/gould_synthesis.html\|publisher=Cambridge University Press}}</ref>

	==1940-e – 1960-e: Molekularna biologija i evolucija==		==1940-e – 1960-e: Molekularna biologija i evolucija==

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{izdvojeni članak(.*?)}} +)

2022-01-02T15:06:28Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{izdvojeni članak(.*?)}} +)

←Starija inačica		Inačica od 2. siječanj 2022. u 15:06
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Povijest evolucijske misli'''-->{{Jubilarni članak\|55.000}}		<!--'''Povijest evolucijske misli'''-->{{Jubilarni članak\|55.000}}
	~~{{izdvojeni članak\|svibanj 2009.}}~~

	[[Datoteka:Tree of life by Haeckel.jpg\|mini\|desno\|250px\|Drvo života kako ga je prikazao [[Ernst Haeckel]] u djelu ''Evolucija čovjeka'' ([[1879.]]) ilustrira pogled iz [[19. stoljeće\|19. stoljeća]] na evoluciju kao progresivni proces koji je vodio čovjeku.]]		[[Datoteka:Tree of life by Haeckel.jpg\|mini\|desno\|250px\|Drvo života kako ga je prikazao [[Ernst Haeckel]] u djelu ''Evolucija čovjeka'' ([[1879.]]) ilustrira pogled iz [[19. stoljeće\|19. stoljeća]] na evoluciju kao progresivni proces koji je vodio čovjeku.]]

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje web)

2021-12-02T00:00:19Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje web)

Prikaži promjene

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite book +{{Citiranje knjige)

2021-11-18T00:08:00Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite book +{{Citiranje knjige)

Prikaži promjene

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Cite web +{{Citiranje weba)

2021-11-13T11:44:17Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Cite web +{{Citiranje weba)

←Starija inačica		Inačica od 13. studeni 2021. u 11:44
Redak 24:		Redak 24:
	===Kinezi===		===Kinezi===

	Ideje o evoluciji iskazivali su [[kineska filozofija\|starokineski mislioci]] poput [[Zhuangzi]]ja (Chuang Tzu), taoističkog filozofa koji je živio oko [[4. stoljeće pr. Kr.\|4. stoljeća pr. Kr.]] Prema [[Joseph Needham\|Josephu Needhamu]] [[taoizam]] je eksplicitno negirao nepromjenjivost bioloških vrsta, a taoistički filozofi nagađali su da su vrste razvile različite atribute kao odgovor na različit okoliš.<ref>{{wikiref\|id=Needham-1995\|text= Needham and Ronan 1995 p. 101}}</ref> Ljudi, priroda i nebesa viđeni su kao da postoje u stanju "konstantne transformacije" poznate kao [[tao]] za razliku od statičnijeg pogleda na prirodu tipičnog za zapadnu misao.<ref>{{~~Cite web~~\|author = Miller, James\|title = Daoism and Nature\|publisher = Royal Asiatic Society\|date=January 8, 2008\|url = http://www.jamesmiller.ca/RAS%20lecture%20on%20daoism%20and%20nature.pdf\|format=PDF\|accessdate=15. srpnja 2008}}</ref>		Ideje o evoluciji iskazivali su [[kineska filozofija\|starokineski mislioci]] poput [[Zhuangzi]]ja (Chuang Tzu), taoističkog filozofa koji je živio oko [[4. stoljeće pr. Kr.\|4. stoljeća pr. Kr.]] Prema [[Joseph Needham\|Josephu Needhamu]] [[taoizam]] je eksplicitno negirao nepromjenjivost bioloških vrsta, a taoistički filozofi nagađali su da su vrste razvile različite atribute kao odgovor na različit okoliš.<ref>{{wikiref\|id=Needham-1995\|text= Needham and Ronan 1995 p. 101}}</ref> Ljudi, priroda i nebesa viđeni su kao da postoje u stanju "konstantne transformacije" poznate kao [[tao]] za razliku od statičnijeg pogleda na prirodu tipičnog za zapadnu misao.<ref>{{Citiranje weba\|author = Miller, James\|title = Daoism and Nature\|publisher = Royal Asiatic Society\|date=January 8, 2008\|url = http://www.jamesmiller.ca/RAS%20lecture%20on%20daoism%20and%20nature.pdf\|format=PDF\|accessdate=15. srpnja 2008}}</ref>

	===Rimljani===		===Rimljani===

	Tit [[Lukrecije]] Kar (umro [[50. pr. Kr.\|50. pr. Kr.]]), rimski filozof i [[atomist]], napisao je poemu ''[[O prirodi stvari]]'' (''De rerum natura''), koja daje najbolje sačuvano objašnjenje ideja grčkih [[epikurejci\|epikurejskih]] filozofa. Ona opisuje razvoj kozmosa, Zemlje, živih bića i ljudskog društva kroz čisto naturalističke mehanizme bez ikakvog spominjanja nadnaravnog uplitanja. ''O prirodi stvari'' kasnije će utjecati na kozmološka i evolucijska nagađanja filozofa i znanstvenika tijekom i nakon [[renesansa\|renesanse]].<ref>{{~~Cite web~~\|author = Sedley, David\|title = Lucretius\|publisher = Stanford Encyclopedia of Philosophy\|date=August 4, 2004\|url = http://plato.stanford.edu/entries/lucretius/\|accessdate=24. srpnja 2008}}</ref><ref>{{~~Cite web~~\|author = Simpson, David\|title = Lucretius\|publisher = The Internet Encyclopedia of Philosophy\|year=2006\|url = http://www.iep.utm.edu/l/lucretiu.htm\|accessdate=24. srpnja 2008}}</ref>		Tit [[Lukrecije]] Kar (umro [[50. pr. Kr.\|50. pr. Kr.]]), rimski filozof i [[atomist]], napisao je poemu ''[[O prirodi stvari]]'' (''De rerum natura''), koja daje najbolje sačuvano objašnjenje ideja grčkih [[epikurejci\|epikurejskih]] filozofa. Ona opisuje razvoj kozmosa, Zemlje, živih bića i ljudskog društva kroz čisto naturalističke mehanizme bez ikakvog spominjanja nadnaravnog uplitanja. ''O prirodi stvari'' kasnije će utjecati na kozmološka i evolucijska nagađanja filozofa i znanstvenika tijekom i nakon [[renesansa\|renesanse]].<ref>{{Citiranje weba\|author = Sedley, David\|title = Lucretius\|publisher = Stanford Encyclopedia of Philosophy\|date=August 4, 2004\|url = http://plato.stanford.edu/entries/lucretius/\|accessdate=24. srpnja 2008}}</ref><ref>{{Citiranje weba\|author = Simpson, David\|title = Lucretius\|publisher = The Internet Encyclopedia of Philosophy\|year=2006\|url = http://www.iep.utm.edu/l/lucretiu.htm\|accessdate=24. srpnja 2008}}</ref>

	==Srednji vijek==		==Srednji vijek==

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-09-04T02:35:57Z

Bot: Automatski unos stranica

Prikaži promjene

←Starija inačica		Inačica od 2. siječanj 2022. u 15:06
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Povijest evolucijske misli'''-->{{Jubilarni članak\|55.000}}		<!--'''Povijest evolucijske misli'''-->{{Jubilarni članak\|55.000}}
	~~{{izdvojeni članak\|svibanj 2009.}}~~

	[[Datoteka:Tree of life by Haeckel.jpg\|mini\|desno\|250px\|Drvo života kako ga je prikazao [[Ernst Haeckel]] u djelu ''Evolucija čovjeka'' ([[1879.]]) ilustrira pogled iz [[19. stoljeće\|19. stoljeća]] na evoluciju kao progresivni proces koji je vodio čovjeku.]]		[[Datoteka:Tree of life by Haeckel.jpg\|mini\|desno\|250px\|Drvo života kako ga je prikazao [[Ernst Haeckel]] u djelu ''Evolucija čovjeka'' ([[1879.]]) ilustrira pogled iz [[19. stoljeće\|19. stoljeća]] na evoluciju kao progresivni proces koji je vodio čovjeku.]]