WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-04T05:22:16Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

== Predpovijest ==

Ne zna se kada je točno nastalo prvo naselje na položaju današnjeg [[Samobor]]a zbog nedostatka predpovijesnih nalaza. Međutim, po brežuljcima oko Samobora, na Stražniku, Hajdovčaku i Gradišću pronađeni su predpovijesni predmeti: kamene sjekire, posuđe, dijelovi oružja i alata što nam govori da današnji dolinski položaj Samobora nije odgovarao potrebama tadašnjeg čovjeka.

Kamene sjekire, Gradišće, [[500. pr. Kr.|5000]].- [[4000. pr. Kr.]], Samoborski muzej. Stanovnik tadašnjeg Samobora imao je rijeku, dolinu, uzvisine za zaštitu i sigurnost i ravnicu prema Savi ispresijecanu putevima i time je omogućen urbanistički razvoj Samobora. Nasljeđe materijalne kulture metalnih doba, ([[bakreno doba|bakrenog]], [[brončano doba|brončanog]] i [[željezno doba|željeznog]]) nalazi se na više lokaliteta po kojima zaključujemo o postojanju naselja na Kosovcu iznad [[Bregana|Bregane]], Velikom Lovniku, Popov-dolu, Budinjaku…

Iz vremena prisustva keltskog plemena Tauriska važan je nalaz srebrenih novčića "Samoboraca", koji su nađeni u blizini Okića. Pretpostavlja se da je u okolici Samobora bila i kovnica tog novca.

Podvrgavanjem ilirskih i keltskih plemena rimskoj vlasti počinje vrijeme pisanih historiografskih spomenika te završava razdoblje predpovijesti.

== Trinaesto stoljeće ==

Stanovnici su još od davne [[1240.]] godine od [[Koloman]]a dobili povlastice koje ih oslobađaju vlastelinskog gospodstva, a [[Bela IV.]] je [[1242.]] godine Samoborcima darovao povelju "slobodnog kraljevskog trgovišta". Zbog te povelje Samoborci su bili izuzeti od sudbenosti svih kraljevskih sudaca i podvrgnuti sudstvu svog načelnika kojeg su imali prilike slobodno izabrati. Imali su pravo biranja župnika i raspolagati crkvenom desetinom. U povelji su također zabilježene granice teritorija oko trgovišta koje im je hrvatsko - ugarski kralj [[Bela IV.]] dao.

Izvrstan pogranični položaj samoborskog trgovišta donio je Samoboru više nevolja nego dobra. U drugoj polovici [[13. stoljeće|13. stoljeća]] u ratu za [[Austrija|austrijsko]] i [[Štajer|štajersko]] vojvodstvo rat vode ugarski kralj [[Stjepan V., hrvatsko-ugarski kralj|Stjepan V.]] i češki kralj [[Otokar Přemisl II.]] Ratnici češkog kralja oko [[1270.]] godine izgrađuju utvrdu iznad samoborskog trgovišta koja je razlog borbe. Okićki knez borio se na strani hrvatsko-ugarskog kralja, a kao nagradu što je [[Česi]]ma oteo utvrdu Samobor, dobiva trgovište Samobor s pravom ubiranja tridesetine.

== Od 14. do 17. stoljeća ==

[[Datoteka:SamoborCastleRuins Croatia.jpg|mini|lijevo|200px|Ostaci dvorca u Samoboru]]

Još od davne [[1334|1334. godine]] spominje se župa s crkvom sv. Anastazije. Današnja župna crkva sa slike izgrađena je [[1688.]] na mjestu stare, trošne crkve. Do kraja [[14. stoljeće|14. st.]] i početka [[15. stoljeće|15. stoljeća]] utvrda Samobor ostala je u posjedu kraljeva, odnosno banova koji su njome upravljali. Trgovište se je pak sve do [[16. stoljeće|16. stoljeća]] razvijalo na temelju povlastica, iako su ga feudalni vlasnici utvrde držali kao svoje vlasništvo.

Sukobi stanovnika tadašnjeg Samobora s vlastelom iz utvrde počeli su [[1525|1525. godine]] kad je kralj Ludovik posjednicima vlastelinstva dao pravo pobiranja kraljevskog poreza u trgovištu.

Oko [[1525|1525. godine]] u [[Samobor]] dolaze i [[franjevci]] iz područja bosansko-hrvatske franjevačke provincije. Darovana im je bila crkva Blažene Djevice Marije u Polju, koju je još [[1242|1242. godine]] sagradio [[Bela IV.]]

Početak školstva u Samoboru vezan je uz dolazak franjevaca, jer uz dušobrižnički rad uče djecu čitati i pisati. Od [[1535|1535. godine]] spominje se škola u samostanu franjevaca.
U [[16. stoljeće|16. stoljeću]] počela je dugogodišnja sudska parnica trgovišta i vlastele koja se nastavlja i u [[17. stoljeće|17. stoljeću]]. Iako su sve do [[1675|1675. godine]] svi kraljevski vladari stanovnicima samoborskog trgovišta potvrđivali povlastice dobivene od [[Bela IV.|Bele IV.]], ipak se vlastela oglušuje o njih i sukobi se nastavljaju.
Na samom početku [[17. stoljeće|17. stoljeća]], [[1601|1601. godine]], trgovište već ima [[Škola|školu]] s jednim učiteljem - ''"hižu za dece navuk"''. Od velikog broja školovanih Samoboraca naročito se u vrijeme prosvjetiteljstva ističu [[Juraj Dijanić]], [[Hilarion Gašparoti]] i [[Mihalj Šilobod]] koji su svojim djelima obogatili hrvatsku [[Kajkavsko narječje|kajkavsku književnost]].

Okolica [[Samobor]]a je bila bogata različitim vrstama ruda i pijeska. Uz [[šume]], ovo je [[mineralne sirovine|rudno bogatstvo]] bilo osnova za razvoj [[obrt]]a, [[proizvodnja|proizvodnje]] i [[industrija|industrije]], stoga su te privredne djelatnosti uz [[vinogradarstvo]], [[poljoprivreda|poljoprivredu]] i [[trgovina|trgovinu]] utjecale na ekonomski i urbani razvoj Samobora.

== Osamnaesto stoljeće ==

[[Datoteka:Kaiserin Maria Theresia (HRR).jpg|mini|200px|Carica Marija Terezija]]

Početak [[18. stoljeće|18. stoljeća]] bilo je bolje razdoblje za Samobor. Puno se građevina izgradilo u tom stoljeću.

Stoljetne parnice koje je trgovište vodilo s vlastelom završene su kompromisnom presudom [[1769|1769. godine]] za vrijeme [[Marija Terezija Austrijska|carice Marije Terezije]] (slika desno).

Ta presuda čuva se u Samoborskom muzeju u obliku knjige od 1714 rukom pisanih stranica na [[Kajkavsko narječje|kajkavskom]], [[njemački jezik|njemačkom]], [[mađarski jezik|mađarskom]] i [[latinski jezik|latinskom jeziku]].

Početkom [[18. stoljeće|18. stoljeća]] samoborsko je trgovište kao treći stalež (uz plemstvo i svećenstvo) sudjelovalo na Hrvatskom saboru te je s ostalima vijećalo o aktualnim pitanjima. U čestim požarima u ovom stoljeću, a naročito 1797. godine, nestale su stare drvene zgrade te se krajem [[18. stoljeće|18.]] i početkom [[19. stoljeće|19. stoljeća]] grade zidane kuće koje čine i današnju jezgru [[Samobor]]a.

Feudalna utvrda (grad) se zbog česte smjene vlasnika i prestanka obrambene funkcije zapušta, pa se nakon [[1790|1790. godine]] u njemu više ne stanuje.

[[1721.]]-[[1731|1731. godine]] dovršena je gradnja franjevačkog samostana i crkve Uznesenja Marijina, na mjestu prijašnjih građevina. U crkvi je vrijedan crkveni inventar, samostan ima bogatu knjižnicu.

== Devetnaesto i dvadeseto stoljeće ==
[[Datoteka:Dieseltriebwagen zagreb samobor2 29 7 1970.jpg|mini|250px|''Srebrna strijela'' oko 1970. godine]]
Od [[1850|1850. godine]] preobrazbom uprave ukidaju se feudalne ustanove i dolazi do modernizacije uprave i sudstva. Novim ustrojem uprave Samobor je izgubio stare povlastice, općina je podređena kotarskom uredu. Od [[1851|1851. godine]] ustrojena je i Podžupanija Samobor koja s još pet podžupanija čini [[Zagrebačka županija|Zagrebačku županiju]]. U Samoborsku podžupaniju spadalo je 127 naselja s 18.755 stanovnika. Sam grad imao je 2.669 stanovnika. Najveća privredna djelatnost [[Zagrebačka županija|Zagrebačke županije]] zabilježena je u kotaru [[Samobor]] koji je [[1857|1857. godine]] imao 317 zanatlija, 24 trgovca, 282 pomoćna radnika, 229 slugu i 158 nadničara.

U drugoj polovici [[19. stoljeće|19. stoljeća]] [[Samobor]] se komunalno uređuje, pošumljuje, uređuju se parkovi, otvaraju kupališta i pansioni za smještaj kupališnih gostiju. Blizina [[Zagreb]]a, dobra cestovna povezanost i prirodni potencijali preduvjet su za razvoj [[Samobor]]a kao turističkog mjesta.

[[1868|1868. godine]] proradile su toplice sa sumpornom vodom u Svetoj Heleni (danas napušteno Šmidhenovo kupalište).

[[1889|1889. godine]] počelo je s radom Hidropatsko kupalište i zavod na Vugrinščaku podno Starog grada.

Otvaraju se pansioni za smještaj gostiju. Od kraja [[19. stoljeće|19. stoljeća]] u uređenom perivoju [[Anindol]] na blagdan sv. Ane ([[26. srpnja]]), održava se poznato proštenje.

Nakon izgradnje savskog mosta kod Podsuseda [[1883|1883. godine]] otvorene su mogućnosti povezivanja Samobora s jednom od željezničkih pruga. Konačno, uskotračna željeznička pruga, puštena u promet [[1901|1901. godine]], povezala je Samobor sa [[Zagreb]]om. Popularni "[[Samoborček]]" vozio je do [[1979|1979. godine]]. A danas se nalazi kao spomenik kulture u Samoborskom južnom naselju.

Za vrijeme Domovinskog rata iz Samobora je djelovala [[151. brigada HV|151. brigada]] koja je djelovala u akcijama [[Operacija Orkan '91.|Orkan '91]] i [[Operacija Oluja|Oluja]].
[[Kategorija:Samobor]]

Povijest Samobora - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica