WikiSysop: bnz

2022-03-24T03:51:34Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 24. ožujak 2022. u 03:51
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Povijest Pule'''-->'''~~Povijest [[Pula\|Pule]]''' započinje prije otprilike 3000 godina kada je na brežuljku na kojem se danas nalazi [[Mletačka utvrda u Puli\|Kaštel]] nastalo prvo gradinsko naselje, utvrda [[Histri\|Histra]]. Od tada pa sve do danas Pulom su se izmijenjivali mnogobrojni vladari. Kroz većinu svoje povijesti Pula je proživljavala brojne vrhunce i padove koji su potrajali sve do polovice [[20. stoljeće\|20. stoljeća]] kada je započet neprekinut kontinuirani razvoj.		Povijest [[Pula\|Pule]]''' započinje prije otprilike 3000 godina kada je na brežuljku na kojem se danas nalazi [[Mletačka utvrda u Puli\|Kaštel]] nastalo prvo gradinsko naselje, utvrda [[Histri\|Histra]]. Od tada pa sve do danas Pulom su se izmijenjivali mnogobrojni vladari. Kroz većinu svoje povijesti Pula je proživljavala brojne vrhunce i padove koji su potrajali sve do polovice [[20. stoljeće\|20. stoljeća]] kada je započet neprekinut kontinuirani razvoj.

	==Legenda o postanku==		==Legenda o postanku==

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-29T23:36:52Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

'''Povijest [[Pula|Pule]]''' započinje prije otprilike 3000 godina kada je na brežuljku na kojem se danas nalazi [[Mletačka utvrda u Puli|Kaštel]] nastalo prvo gradinsko naselje, utvrda [[Histri|Histra]]. Od tada pa sve do danas Pulom su se izmijenjivali mnogobrojni vladari. Kroz većinu svoje povijesti Pula je proživljavala brojne vrhunce i padove koji su potrajali sve do polovice [[20. stoljeće|20. stoljeća]] kada je započet neprekinut kontinuirani razvoj.

==Legenda o postanku==
{{glavni|Osnutak Pule}}

Pula je jedan od brojnih klasičnih gradova [[Sredozemlje|Sredozemlja]] čiji su počeci obavijeni tajnovitim mitskim predodžbama [[Antička Grčka|grčkog doba]]. Ostaci prapovijesnog gradinskog naselja smještenog na području središnjeg gradskog brežuljka iznad dubokog pulskog zaljeva, uočavaju se na mnogim mjestima i danas u obliku polukružnog obrambenog bedema, sazidanog od velikih lomljenih poligonalnih kamenih blokova.
O žiteljima tog prvog znanog [[Iliri|ilirskog]] naselja na području grada, svjedoči i nalaz prostrane žarne [[nekropola|nekropole]] s istočne strane gradinskog obruča. Vremenski raspon ukapanja ilirskih stanovnika datira od [[11. stoljeće pr. Kr.|11]]. do [[5. stoljeće pr. Kr.|5. st. pr. n. e.]] i govori o višestoljetnom kontinuitetu života pulskog gradinskog naselja. Keramičke [[žara|žare]] ukrašene geometrijskom dekoracijom i bijelom inkrustacijom domaće su proizvodnje i ukazuju na autohtone histarske običaje. Naselje je bilo skromnih društveno-gospodarskih mogućnosti, a ne postoje dokazi o trgovačkim i kulturnim utjecajima [[grčke kolonije|grčkih kolonija]] sa susjednog [[italski poluotok|italskog poluotoka]].
Međutim, pisane vijesti [[Aleksandrija|aleksandrijskih]] [[helenizam|helenističkih]] pjesnika [[Kalimah]]a, [[Likofron]]a i [[Apolonije Rodjanin|Apolonija Rodjanina]] iz [[4. stoljeće pr. Kr.|4]]. i [[3. stoljeće pr. Kr.|3. st. p. n. e.]] govore o postojanju u pulskom zaljevu "grada izgnanika" - ''Polai'', a temelje se na mitološkoj priči o [[Jazon|Jasonu]] i [[Medeja|Medeji]], starijeg podrijetla.

:''Na ilirskoj rijeci smiriše vesla
:''pored grobnog kamena plavokose Harmonije - Zmije,''
:''grad utemeljiše: Grk bi mu neki rekao''
:''- "Grad Bjegunaca",''
:''no njihov ga jezik imenova Pulom.'' <ref>http://www.uni-mannheim.de/mateo/camenaref/hofmann/hof3/s0809a.html</ref>

Ovi stihovi nesumnjivo su odraz prvih putovanja grčkih trgovaca, moreplovaca i putopisaca uz istočne obale [[Jadransko more|Jadran]]a i mogu se odnositi i na neko drugo naselje južne Iliride. Ipak, ovaj kontroverzni pjesnički izraz dalekih vremena prošlosti, mitski je odbljesak prvih materijalnih i duhovnih kontakata Ilira s grčkim kolonijama na Jadranu.

Iako su prapočeci grada Pule predočeni kroz brojna mitološka objašnjenja, neki povijesni izvori izričito spominju [[1220. pr. Kr.]] kao godinu osnutka grada Pule.

==Ilirsko doba==
U ilirsko doba, Pula je sve do dolaska rimskih legija, bila tek okolica obližnjeg [[Nezakcij]]a, dominantnog političkog, upravnog, vojnog i vjerskog središta. Intenzivnom [[kolonizacija|kolonizacijom]], trgovačkim vezama, te važnosti vojnog položaja, Pula preuzima vodeću funkciju. Usporedo s time razvijaju se i brojne gospodarske grane: kamenoklesarstvo za brojne građevine u Puli i okolici, [[ratarstvo]], [[vinogradarstvo]], [[maslinarstvo]], [[ribarstvo]], te [[lončarstvo]] za prijevoz [[ulje|ulja]], [[vino|vina]], [[pšenica|pšenice]], [[ribe]].

==Rimsko doba==
Najstariji naziv rimske kolonije Pule spominje [[Plinije Stariji]] u djelu "[[Naturalis Historiae]]": ''In colonia Pola, quae nunc Pietas Iulia''. Formiranje kolonije Pole datira se u [[Gaj Julije Cezar|Cezarovo]] razdoblje. Kao "kolonija cezarijana" grad je utemeljen između [[46. pr. Kr.|46]]. i [[45. pr. Kr.]] s ciljem da bude jedno od brojnih uporišta rimskog osvajanja na području Jadrana od [[Trst]]a do [[Grčka|Grčke]]. Zadatak osnivanja bio je povjeren Cezarovim srodnicima i prijateljima: svekru i imenovanom duumviru [[Lucije Kalpurnije Pison Cezonije|Luciju Kalpurniju Pisonu Cezoniju]] (''L. Calpurnius Piso Caesonius'') i legatu [[Lucije Kasije Longin|Luciju Kasiju Longinu]] (''L. Cassius Longinus''), bratu kasnijeg Cezarovog ubojice.

Ploča s imenima dvojice duumvira i utemeljitelj kolonije Pietas Iuliae ugrađena je u [[Herkulova vrata]], najstarija gradska vrata kolonije Pole, koja su podignuta na starijem prapovijesnom gradinskom ulazu.

Nakon građanskog rata [[42. pr. Kr.]] između triumvira [[Oktavijan]]a, [[Marko Antonije|Antonija]] i [[Marko Emilije Lepid (trijumvir)|Lepida]] s jedne strane i Cezarovih ubojica [[Marko Junije Brut|Bruta]] i Kasija s druge, Pula je kao vjerni pristaša ubojica Cezara bila razorena i opustošena nakon [[Bitka kod Akcija|Oktavijanove pobjede kod Akcija]] [[31. pr. Kr.]] Međutim, važno geostrateško i političko uporište Oktavijan - August uskoro obnavlja, a kao simbol pobjede kod Akcija podiže se u Puli između [[29. pr. Kr.|29]]. i [[27. pr. Kr.]] jedan od najljepših slavoluka Augustovog doba, [[Slavoluk Sergijevaca|slavoluk obitelji Sergijevaca]], remek djelo rimskog graditeljstva.

Koncipirajući grad u skladu s rimskim urbanističkim prostornim korištenjem i proširujući gradski areal na podnožju gradskog brežuljka, August pretvara Pulu u carski grad s bitnim elementima svog velebnog vladanja i provodeći osnovu politike geslom "[[pax Iulia]]". Upravo u to doba izgrađeni su u Puli najmonumentalniji i najljepši primjerci rimskog nasljeđa: [[Pulska arena|veliki amfiteatar]], [[Veliko rimsko kazalište u Puli|veliko rimsko kazalište ''extra murros'']], [[Malo rimsko kazalište u Puli|malo kazalište]] unutar grada. Planiran je i izgrađen forum, propileje prema staroj centralnoj akropoli, podižu se zgrade carskog kulta i [[Augustov hram]] i sredinom [[1. stoljeće|1. st. n. e.]] istočni tzv. [[Dijanin hram u Puli|Dijanin hram]] na jugozapadnom dijelu foruma. U to vrijeme grade se vodospreme, akvadukti, druge javne i zgrade, prometnice s kanalizacijom, proširuju se i ukrašavaju gradske zidine, podiže se više monumentalnih gradskih vrata.

Novooblikovana urbanistička koncepcija Pule u prvim stoljećima naše ere bila je zaokružena, prilagođavajući se u staroj gradinskoj jezgri prapovijesnoj tlocrtnoj shemi naselja. U razdoblju razvijenog carstva, Pula ima naziv ''"Colonia Iulia Pola Pollentia Herculanea"'' što se čita na gradskom dekretu iz [[2. stoljeće|2. st. n. e]].

O društvenom i ekonomskom položaju Pule u [[Rimsko Carstvo|Rimskom carstvu]] govore mnogi sačuvani predmeti primijenjene umjetnosti i umjetničkog obrta, otkriveni u [[arheologija|arheološkim]] iskopinama grada i prostranim rimskim [[nekropola]]ma. Politički status i socijalnu strukturu carskog grada objašnjavaju nadgrobni i votivni natpisi, pisani spomenici koji su izvor mnogih saznanja o značaju rimske Pule.

Antička je Pula bila opskrbljena svim bitnim tekovinama rimske civilizacije, imala je vodovodni i kanalizacijski sustav, forum, koji je upravno, trgovačko i vjersko središte, kapitolij s hramovima (na forumu), dva kazališta, veliko gradsko groblje (koje spominje i Dante u "Božanskoj komediji"), kuće bogato opremljene mozaicima i mramorom.

Grad je bio opasan zidinama s desetak vrata. One su uglavnom srušene početkom [[19. stoljeće|19. st.]], a sačuvani su neki ulazi. Slavoluk Sergijevaca nalazi se na kraju ulice (Via Sergia) kojom se s Foruma kreće prema istoku. Bio je prislonjen na gradska vrata (Porta Aurea), pa je bogati klesarski ukras dobio samo njegov zapadni, vidljivi dio. Podigla ga je, o svom trošku, Salvia Postuma Sergi u počast trojici svojih rođaka koji su potkraj [[1. stoljeće pr. Kr.|1. st. prije Krista]] obavljali visoke činovničke dužnosti u Puli. Prema natpisu na slavoluku, sagrađen je između [[29. pr. Kr.|29]]. i [[27. pr. Kr.|27. god. prije Krista]]. Taj impresivni spomenik antičke kulture stoljećima je motiv mnogim vrhunskim, osobito talijanskim umjetnicima, kao na primjer, [[Michelangelo|Michelangelu]]. Prema sjeveru nalaze se još dvoja sačuvana antička gradska vrata: Herkulova i [[Dvojna vrata]].
Izvan gradskih zidina nalazile su se nekropole, s kojih se mnogi ulomci čuvaju u Arheološkom muzeju, a nedaleko od Dvojnih vrata pronađeni su tragovi grobne građevine, osmerokutnog mauzoleja sagrađenog u I-II. st. poslije Krista.

Forum, središnji trg antičke i srednjovjekovne Pule, nekoć je bio obrubljen arkadama s kipovima i reljefima, a na sjevernoj su strani bili hramovi. Do danas je potpuno sačuvan Augustov hram, sagrađen između [[2. pr. Kr.]] i [[14.]] godine.

Na istočnom obronku brežuljka Kaštela unutar gradskih zidina sačuvani su ostaci temelja scenske zgrade i dijelovi gledališta malog rimskog kazališta (od arhitekture velikog, smještenog izvan zidina, nije sačuvano ništa bitno, a u Arheološkom muzeju čuva se ulomak njegove reljefne oplate). Blizu kazališta nalazi se zgrada [[Arheološki muzej Istre|Arheološkog muzeja Istre]], u kojoj se uz spomenike iz prethistorije i ranoga srednjeg vjeka čuvaju brojni spomenici antike nađeni na području Pule i [[Istra|Istre]].

==Pula do 5. stoljeća==
Sve do [[5. stoljeće|5. stoljeća]] Pula je zbog svoje [[geografija|geografske]] izdvojenosti izbjegavala selidbene struje i pljačkaško-osvajačke prodore barbara, kada se našla pod vlašću [[Zapadni Goti|Zapadnih]] pa [[Istočni Goti|Istočnih Gota]]. Pod [[Istočno Rimsko Carstvo|Istočnim Rimskim Carstvom]] Pula se gradi i proširuje te dobiva i svoju vojnu funkciju u sukobima [[Bizantsko Carstvo|bizantske]] vojske i [[Goti|Gota]].

==U feudalizmu==
Od druge polovice [[6. stoljeće|VI stoljeća]] [[Slaveni]] započinju prodor na istarski poluotok, te se u velikim ratnim okršajima smanjuje broj stanovnika i zamire gospodarstvo. Novi gospodari Istre, [[Franci]], bili su nositelji modernih feudalnih odnosa koji su omogućili naseljavanje slavenskih, [[Hrvati|hrvatskih]] seljaka, ali su i izazvali otpor istarskih gradova. Razvojem [[feudalizam|feudalizma]] i stvaranjem [[grad-država|gradova-država]] na istarskom se prostoru javlja [[Mletačka Republika|Venecija]]. Tako je Pula [[1150.]] g. prisegla na vjernost Veneciji i prihvatila podaničke obveze - plaćanje tributa, gradnju i opremanje galija, sudjelovanje u ratu, itd.

==Do današnjeg dana==
Time se Pula vezala za mletačke gospodarsko-političke ciljeve, što su je odredili u sljedećih nekoliko stoljeća. Tijekom [[14. stoljeće|14]]., [[15. stoljeće|15]]. i [[16. stoljeće|16]]. stoljeća Pulu su napadali i osvajali [[Genova|Đenovežani]], [[Hrvatsko-ugarsko kraljevstvo|hrvatsko-ugarska]] vojska, [[Habsburgovci|habsburška]] vojska. To je dovelo i do odumiranja brojnih malih srednjovjekovnih naselja i sela.

Pored ratnih osvajanja, pulsko i istarsko stanovništvo desetkovano je velikim epidemijama [[kuga|kuge]], [[malarija|malarije]], [[tifus]]a, [[velike boginje|velikih boginja]]. Propadanje monumentalnih građevina, uništeno gospodarstvo i desetkovano stanovništvo doveli su Pulu na veoma nepovoljan glas. No zahvaljujući svom [[geografija|geografskom]] položaju i važnosti luke u trgovačkom prometu, Pula nije smjela nestati. Grad su spasila organizirana naseljavanja hrvatskog i južnoslavenskog stanovništva.

Nakon revolucionarne [[1848.]] godine [[Austro-Ugarska|austro-ugarsko carstvo]] uočilo je važnost pulske luke, te u tom periodu započinje intenzivna izgradnja velike ratne luke i [[brodogradilište|brodogradilišta]]. Usporedno s time započinje naseljavanje Pule te se, u roku od oko 50 godina, broj stanovnika sa 1.126 popeo na 40.000 ljudi.

Pula je stoga i dalje bila opisivana kao selo odrezano od ostalog svijeta, no kasnije su uložena znatna sredstva u komunalne, sanitarne i sanacijske pothvate. Uloženi novac konačno je Pulu približio gradskim karakteristikama. Izgradnjom željeznice Pula postepeno preuzima funkcije [[Trst|tršćanske]] i [[Rijeka|riječke luke]] za [[Dalmacija|Dalmaciju]], te paralelno razvija dvije funkcije - ratnu i trgovačku. Pod patronatom [[Beč]]a službeni je jezik Puljana [[njemački jezik|njemački]], ali [[talijanski jezik]] i dalje ostaje svakodnevno uporabni u brojnim slojevima društva, dok se hrvatski jezik vrlo brzo izbacuje iz upotrebe. Takva se situacija zatekla u Puli tijekom [[2. svjetski rat|2. svjetskog rata]] za vrijeme [[Fašistička Italija|fašističke vladavine]] kada je Pula kao antifašistički grad organizirala svoju bitku za budućnost, te pretrpjela razaranja, ali i represalije nad povijesno poraženom stranom. Svršetkom rata i oslobođenjem od [[Nacistička Njemačka|njemačke]] okupacije, Pula potpada pod [[UN|angloameričku upravu]] [[1947.]] godine.

Pula se konačno okreće prema svom prirodnom zaleđu - [[Hrvatska|Hrvatskoj]] (u skladu sa zaključcima iz [[1943.]] o pripadnosti Istre Hrvatskoj), a time i [[FNRJ|Jugoslaviji]]. Postojanje Pule pod Jugoslavijom donijelo je do još jednog egzodusa nezadovoljnog domicilnog talijanskog stanovništva. Time je započelo jedno novo razdoblje pulske povijesti koje je trajalo sve do osamostaljenja hrvatske države.

== Poveznice ==
* [[Pulske gradske zidine]]
* [[Pulske nekropole]]

==Bilješke==
{{izvori}}

{{Pula}}

[[Kategorija:Povijest Pule| ]]

Povijest Pule - Povijest promjena

WikiSysop: bnz

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica