<?xml version="1.0"?>
<feed xmlns="http://www.w3.org/2005/Atom" xml:lang="hr">
	<id>https://enciklopedija.cc/index.php?action=history&amp;feed=atom&amp;title=Povijest_Bliskog_istoka</id>
	<title>Povijest Bliskog istoka - Povijest promjena</title>
	<link rel="self" type="application/atom+xml" href="https://enciklopedija.cc/index.php?action=history&amp;feed=atom&amp;title=Povijest_Bliskog_istoka"/>
	<link rel="alternate" type="text/html" href="https://enciklopedija.cc/index.php?title=Povijest_Bliskog_istoka&amp;action=history"/>
	<updated>2026-09-01T07:53:36Z</updated>
	<subtitle>Povijest promjena ove stranice na wikiju</subtitle>
	<generator>MediaWiki 1.42.3</generator>
	<entry>
		<id>https://enciklopedija.cc/index.php?title=Povijest_Bliskog_istoka&amp;diff=469536&amp;oldid=prev</id>
		<title>Suradnik01: s hr.wikipedije, članak Povijest Bliskog Istoka</title>
		<link rel="alternate" type="text/html" href="https://enciklopedija.cc/index.php?title=Povijest_Bliskog_istoka&amp;diff=469536&amp;oldid=prev"/>
		<updated>2022-04-05T21:11:16Z</updated>

		<summary type="html">&lt;p&gt;s hr.wikipedije, članak Povijest Bliskog Istoka&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;b&gt;Nova stranica&lt;/b&gt;&lt;/p&gt;&lt;div&gt;[[Datoteka:MiddleEast.png|250px|mini|desno|Karta Bliskog istoka 2003. godine.]]&lt;br /&gt;
[[Datoteka:Map of the Ottoman empire in 1916 - Banse Ewald - 1919.jpg|250px|mini|desno|Karta Bliskog istoka 1916. godine.]]&lt;br /&gt;
[[Datoteka:C) Armenian Girl, Druse, Inhabitant of Damascus.jpg|210px|mini|desno|Stanovnici Damaska u 19. stoljeću.]]&lt;br /&gt;
&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;Povijest Bliskog istoka&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039; započela je od najranijih ljudskih naselja, nastavljajući se kroz nekoliko glavnih pre- i postislamskih carstava, do nacionalnih država današnjeg [[Bliski istok|Bliskog istoka]].&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Sumerani]] su bili prvi [[narod]], koji je razvio složene sustave koji su nazivaju „[[civilizacija]]”, počevši od 5. tisućljeća pr. Kr. [[Stari Egipat|Egipatska civilizacija]] nastala je oko 3150. godine pr. Kr. političkim ujedinjenjem Gornjeg i Donjeg Egipta pod prvim [[faraon]]om.&amp;lt;ref&amp;gt; Dodson, Aidan (1991). Egyptian Rock Cut Tombs. Buckinghamshire, UK: Shire Publications Ltd. str. 46. ISBN 978-0-7478-0128-3.&lt;br /&gt;
&amp;lt;/ref&amp;gt; [[Mezopotamija]] je bila dom nekoliko moćnih carstava koja su vladala skoro čitavim Bliskim istokom - posebno [[Asirija]] 1365–1076. pr. Kr. i [[Novoasirsko Carstvo|Neoasirijsko Carstvo]] 911–609 pr. Kr. Od ranog 7. stoljeća pr. Kr. i nadalje, iranski [[Medijci]] praćeni [[Ahemenidsko Perzijsko Carstvo|Ahemenidskim Carstvom]] i drugim kasnijim [[iran]]skim državama i carstvima dominirali su ovim područjem. Na području Bliskog istoka nastao je [[judaizam]], kasnije [[kršćanstvo]] i [[islam]].&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U prvom stoljeću pr. Kr., ekspandirajuća [[Rimska Republika]] je obuhvaćala je čitav Istočni [[Mediteran]], čime je obuhvaćen veći dio Bliskog istoka. [[Istočno Rimsko Carstvo]], danas poznato kao [[Bizant]], koje je vladalo teritorijem od [[Balkan]]a do [[Eufrat]]a, postajalo je sve više definirano i sve dogmatičnije u pogledu [[kršćanstvo|kršćanstva]], postepeno čineći vjerske razdore između doktrina diktiranih ustanovama u [[Carigrad]]u i vjernicima u mnogim dijelovima Bliskog istoka. Od 3. stoljeća sve do 7. stoljeća, čitavim Bliskim istokom dominirali su Bizant i [[Sasanidsko Carstvo]]. Od 7. stoljeća, na Bliskom istoku je narastala nova sila, islam. Sredinom 11. stoljeća dominacijom [[Arapi|Arapa]] iznenada je okončana vladavina Seldžučke dinastije. Početkom 13. stoljeća, dolazi novi val osvajača, vojske [[Mongolsko Carstvo|Mongolskog Carstva]], uglavnom turkijskog porekla, poharale su ovo područje. Početkom 15. stoljeća u zapadnoj [[Anatolija|Anatoliji]] pojavila se nova sila, [[Osmanlije|otomanski]] [[emir]]i, jezično turska i religiozno [[islam]]ska sila. Oni su 1453. godine zauzeli kršćansku prijestolnicu Carigrad i učinili sebe [[sultan]]ima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Veliki dijelovi Bliskog istoka stoljećima su bili ratna zona sukoba između [[Osmanlije|Osmanlija]] i [[iran]]ske dinastije [[Safavidi|Safavida]], počevši od ranog 16. stoljeća. Do 1700. godine, Osmanlije su protjerani iz [[Ugarska|Ugarskog kraljevstva]], a [[ravnoteža]] snaga duž granice odlučno se pomicala u korist zapadnog svijeta. [[Britansko Carstvo]] također je uspostavilo efikasnu kontrolu nad [[Perzijski zaljev|Perzijskim zaljevom]], a Francuski kolonijalni imperij proširio je utjecaj i na [[Libanon]] i [[Sirija|Siriju]]. [[Kraljevina Italija]] je 1912. godine zauzela [[Libija|Libiju]] i otok [[Dodekanez]], neposredno uz obalu osmanske unutrašnjosti Anatolije. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Krajem 19. i početkom 20. stoljeća vladari Bliskog istoka pokušali su da modernizirati svoje države, da bi se efikasnije nadmetale s europskim silama. Do preokreta u povijesti Bliskog istoka došlo je kada je otkrivena [[nafta]], prvo u [[Perzija|Perziji]] 1908., a kasnije u [[Saudijska Arabija|Saudijskoj Arabiji]] 1938. i drugim državama Perzijskog zaljeva, a također i u [[Libija|Libiji]] i [[Alžir]]u. Zapadna ovisnost o nafti na Bliskom istoku i pad britanskog utjecaja doveli su do porasta [[SAD|američkog]] zanimanja za ovo područje.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Tijekom 1920-ih, 1930-ih i &amp;#039;40-ih, [[Sirija]] i [[Egipat]] krenuli su prema [[nezavisnost]]i. [[Britanci]], [[Francuzi]] i [[Sovjetski Savez]] povukli su se iz mnogih dijelova Bliskog istoka tijekom i nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] (1939.–1945.) [[Arapsko-izraelski sukob]] u [[Palestina|Palestini]] kulminirao je planom [[UN|Ujedinjenih naroda]] iz 1947. o podjeli Palestine. Kasnije, usred napetosti tijekom [[Hladni rat|Hladnog rata]], zemlje [[Zapadna Azija|zapadne Azije]] i [[Sjeverna Afrika|sjeverne Afrike]] u kojima se govori [[arapski|arapskim jezikom]] osvjedočile su uspon [[panarabizam|panarabizma]]. Prestanak neposredne kontrole regije od strane europskih sila, uspostavljanje [[Izrael]]a i sve veći značaj [[naftna industrija|naftne industrije]] obilježili su nastanak modernog Bliskog istoka. U većini zemalja rast tržišne ekonomije inhibirala su politička ograničenja, [[korupcija]] i [[nepotizam]], prekomjerna potrošnja na [[oružje]] i prestižne projekte, i prevelika ovisnost od prihoda od nafte. Najbogatija gospodarstva u regiji po glavi stanovnika su male, naftom bogate zemalje Perzijskog zaljeva: [[Katar]], [[Kuvajt]], [[Bahrein]] i [[Ujedinjeni Arapski Emirati]].&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kombinacija faktora - među kojima su [[Šestodnevni rat]] iz 1967. godine, energetska kriza 1970-ih, počevši od naftnog embarga [[OPEC]]-a iz 1973. godine, kao odgovor na američku podršku Izraelu u [[Jomkipurski rat|Jomkipurskom ratu]],&amp;lt;ref&amp;gt;Robin Wright, Sacred Rage: The Wrath of Militant Islam, pp. 65–66&amp;lt;/ref&amp;gt; istovremena saudijski predvođena popularizacija salafizma/vehabizma,&amp;lt;ref&amp;gt;Kepel, Gilles (2003). Jihad: The Trail of Political Islam. I.B. Tauris. str. 61—62. ISBN 978-1-84511-257-8.&amp;lt;/ref&amp;gt; i [[Iranska revolucija]] 1978.-&amp;#039;79.&amp;lt;ref&amp;gt; Kramer, Martin. „Fundamentalist Islam: The Drive for Power”. Middle East Quarterly&amp;lt;/ref&amp;gt; - potakli su sve veći uspon [[islamizam|islamizma]] i tekući islamski preporod (Tajdid). [[Raspad Sovjetskog Saveza]] 1991. godine donio je globalne sigurnonsne promjene fokusa s Hladnog rata na [[rat protiv terorizma]]. Počevši od početka 2010-ih, revolucionarni val popularno poznat kao [[Arapsko proljeće]] donio je velike proteste, ustanke i revolucije u nekoliko zemalja Bliskog istoka i Magreba. Sukobi u zapadnom [[Irak]]u 30. prosinca 2013. godine bili su preteča za sunitski panislamistički ustanak organizacije [[ISIL]].&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Izvori ==&lt;br /&gt;
{{izvori}}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Kategorija:Bliski istok]]&lt;br /&gt;
[[Kategorija:Povijest Azije]]&lt;/div&gt;</summary>
		<author><name>Suradnik01</name></author>
	</entry>
</feed>