<?xml version="1.0"?>
<feed xmlns="http://www.w3.org/2005/Atom" xml:lang="hr">
	<id>https://enciklopedija.cc/index.php?action=history&amp;feed=atom&amp;title=Povijest_Azije</id>
	<title>Povijest Azije - Povijest promjena</title>
	<link rel="self" type="application/atom+xml" href="https://enciklopedija.cc/index.php?action=history&amp;feed=atom&amp;title=Povijest_Azije"/>
	<link rel="alternate" type="text/html" href="https://enciklopedija.cc/index.php?title=Povijest_Azije&amp;action=history"/>
	<updated>2026-07-16T06:23:11Z</updated>
	<subtitle>Povijest promjena ove stranice na wikiju</subtitle>
	<generator>MediaWiki 1.42.3</generator>
	<entry>
		<id>https://enciklopedija.cc/index.php?title=Povijest_Azije&amp;diff=70166&amp;oldid=prev</id>
		<title>WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica</title>
		<link rel="alternate" type="text/html" href="https://enciklopedija.cc/index.php?title=Povijest_Azije&amp;diff=70166&amp;oldid=prev"/>
		<updated>2021-08-29T04:08:23Z</updated>

		<summary type="html">&lt;p&gt;Bot: Automatski unos stranica&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;b&gt;Nova stranica&lt;/b&gt;&lt;/p&gt;&lt;div&gt;&amp;lt;!--&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;Povijest Azije&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;--&amp;gt;[[Datoteka:Dinastico arcaico.svg|320px|mini|desno|Lokacija drevne Sumerske države.]]&lt;br /&gt;
&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;Povijest Azije&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039; jedinstvena je, jer pored svoje veličine to je ujedno i mjesto postanka najstarijih svjetskih civilizacija, kao što su [[Sumer|sumerska]], [[Kina|kineska]] i [[Indija|indijska]]. Postojanje ovih civilizacija imalo je snažan utjecaj na [[povijest]], kako staru tako i na najnoviju, baš kao i pojavljivanje triju glavnih religija: [[hinduizam|hinduizma]], [[budizam|budizma]] i [[islam]]a. Kolonijalno upletanje stoljećima se održavalo na razvoj Azije, no nakon više desetljeća nazavisnog razvoja, današnje azijske ekonomije doživljavaju pravi procvat. Međutim, još uvijek ima sukoba, a oni na jugoistoku Azije i na [[Srednji istok|Srednjem istoku]] odražavaju se i na svjetsku politiku. Drevne civilizacije u Aziji bile su najčešće izolirane, i međusobno i od ostatka svijeta, preprekama kao što su [[pustinje]], [[planine]] i [[ocean]]i. Jedino je Srednji istok imao jače veze sa Europom. Zbog toga su azijske civilizacije i kulture nazavisno razvijale tisućama godina. S vremenom su glavne civilizacije, one u [[Indija|Indiji]] i [[Kina|Kini]], počele utjecati na ostale azijske zemlje.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Kušansko Carstvo===&lt;br /&gt;
{{glavni|Kušansko Carstvo}}&lt;br /&gt;
Oko [[170. pr. Kr.|170. godine pr. Kr.]] sjevernokineski &amp;#039;&amp;#039;klan [[Yuezhi]]&amp;#039;&amp;#039;  krenuo je na zapad u srednju Aziju. U [[3. stoljeće|3. stoljeću]] Kristove ere. osnovali su carstvo koje se protezalo od istočnog [[Iran]]a do [[Ganges]]a u Indiji. &amp;#039;&amp;#039;Kušani&amp;#039;&amp;#039; su kontrolirali plodne riječne doline i bili su u središtu trgovine [[svila|svilom]]. Poticali su [[budizam]] i religijsku umjetnost, no propadanje je započelo u [[4. stoljeće|4. stoljeću.]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Padmasambhava===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Legendarni mudrac i stručnjak za jogu iz &amp;#039;&amp;#039;Swata&amp;#039;&amp;#039;, današnji [[Pakistan]], Padmasambhava utemeljio je &amp;#039;&amp;#039;tibetski budizam&amp;#039;&amp;#039;. Zajedno sa suprugom, &amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;Yeshe Tsogyal&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;, stigao je u [[Tibet]] [[747.]] i osnovao prvi budistički [[samostan]]. Ovaj mudrac proveo je potom svoj život pišući i podučavajući vjeru.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Drevne civilizacije===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Datoteka:Timur Exhumed.gif|350px|mini|lijevo|Timur]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Sumerani]] u zapadnoj Aziji razvijaju prvu svjetsku civilizaciju, no drevna kineska i indijska civilizacija najviše utječu na Aziju. Poseban utjecaj izvršile su njihove religije: [[hinduizam]] (religija indijskog naroda) i [[budizam]] (utemeljio ga &amp;#039;&amp;#039;[[Siddhartha Gautama]]&amp;#039;&amp;#039; i jedna je od triju velikih kineskih religija) koje su se raširile Azijom.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;Dinastija Čola&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;&lt;br /&gt;
Od [[850.]] do [[1200.]] u većem dijelu Indije počela je dominirati dinastija poznata kao &amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;[[Čola]]&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;. Podigli su brojne hinduističke hramove i prenijeli svoju religiju na [[Šri Lanka|Šri Lanku]]. Svoju pomorsku silu raširili su preko mora [[Jugoistočna Azija|Jugoistočne Azije]] što je pridonijelo širenju hinduizma sva do [[Sumatra|Sumatre]] i [[Bali]]ja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;Dinastija Koguryo&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Od [[7. stoljeće|7. stoljeća]] sve više je rastao kineski utjecaj i kineski su svećenici [[Koreja|Koreju]] preobratili na budizam. &amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;Koguryo&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039; vladari (1. stoljeće pr. Kr. - 7. stoljeće n. e.) poticali su širenje budizma. Misionari iz Koreje krenuli su u [[Japan]] koji nije prihvatio samo budizam već i kinesko pismo, arhitekturu i kulturu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Jugoistočna Azija==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Više od 1000 godina Indija je bila glavna razvojna snaga ove regije i predstavljala je model za kulturu, umjetnost i religiju Jugoistočne Azije. Njezin je utjecaj počeo opadati nakon [[1300.]] godine. Od [[300.]] godine indijski su trgovci plovili do [[Tajland]]a, [[Malezija|Malezije]], [[Indonezija|Indonezije]] i [[Filipini|Filipina]]. Od početka 13. stoljeća arapski trgovci širili su islam duž morskih trgovačkih puteva. Od početka [[16. stoljeće|16. stoljeća]] ova regija trgovala je i sa [[Europa|Europom]].&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;Sijam&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Stoljećima su valovi doseljenika sa sjevera stizali  u Sijam ([[Tajland]]) i ženidbeno se vezivala starosjedilačkim plemenima. U [[13. stoljeće|13. stoljeću]] jedno je pleme &amp;#039;&amp;#039;Thai&amp;#039;&amp;#039;, ujedinilo Sijam u jednu državu s jednim vladarom i jednom religijom-budizmom.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Srednja Azija==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Stoljećima su jedini putnici u negostoljubljivim krajolicima srednje Azije bili trgovci koji su koristili [[Put svile]]. Godine [[1398.]] mongolski ratnik &amp;#039;&amp;#039;Timur&amp;#039;&amp;#039; ([[1336.]] – [[1405.]]) sjurio se iz stepa i osnovao &amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;Srednjeazijsko Carstvo&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;. Godine [[1369.]] Timor je svoj glavni grad premjestio u  bogati [[Samarkand]] u današnjem [[Uzbekistan]]u. Grad je doživio svoje zlatno doba i postao arhitektonski dragulj srednje Azije jer su Timur i njegovi nasljednici tamo podigli palače, astronomske opservatorije i islamske škole. Početkom [[16. stoljeće|16. stoljeća]] nomadi &amp;#039;&amp;#039;Uzbeci&amp;#039;&amp;#039; napali su ovaj grad.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Trgovina i kultura==&lt;br /&gt;
[[Datoteka:Great Game cartoon from 1878.jpg|mini|lijevo|Šaljiva ilustracija &amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;[[Velika igra|Velike igre]]&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039; iz 1878. godine]]&lt;br /&gt;
Tijekom [[17. stoljeće|17]], [[18. stoljeće|18.]] i [[19. stoljeće|19. stoljeća]] cvala je trgovina iako su neke azijske zemlje za neupućene bile zatvorene. [[Rusija]] i europske zemlje kupovale su [[svila|svilu]], [[čaj]] i [[porculan]] iz Kine. [[Indija]] je trgovala sa [[svijet]]om i bila je poznata po svom ručno tkanom tekstilu, kao što je &amp;#039;&amp;#039;turska mustra&amp;#039;&amp;#039; koji je bio tradicionalni indijski uzorak. Tijekom tog perioda zapadne su snage postale sve zainteresiranije za pripajanje azijskih teritorija radi trgovinskih ciljeva. Tijekom [[19. stoljeće|19. stoljeća]] Rusija se proširila do srednje Azije. Britanci su strahovali da su [[Rusi]] naumili preuzeti Indiju, pa su se dvije zemlje počele uhoditi. Britanci su to nazvali &amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;[[Velika igra|Velikom igrom]]&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;; Rusi su je poznavali kao &amp;#039;&amp;#039;Turnir sjena&amp;#039;&amp;#039;.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Dinastija Mandžuraca===&lt;br /&gt;
[[Datoteka:Vua Duy Tan nho.jpg|mini|desno|Mongolski dječak]]&lt;br /&gt;
Kineska &amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;dinastija Mandžuraca&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039; ([[1664.]] – [[1911.]]) bila je ekspanzionistička i širila je kulturu zauzimanjem drugih teritorija, kao što su [[Mongolija]] ([[1697.]]), [[Tibet]] ([[1751.]]) i istočni Turkestan (1760.). Međutim, kod kuće se ekonomska situacija pogoršavala. U 17. i 18. stoljeću Kina, Japan, [[Koreja]] i &amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;Sijam&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039; ([[Tajland]]) pružili su otpor europskoj ekspanziji. Kina je ograničila trgovinu sa Europom na luke [[Macao]] i [[Canton]], [[Japan]] je trgovao samo sa [[Nizozemska|Nizozemskom]] u [[Nagasaki|Nagasakiju]], a [[Koreja]] se zatvorila prema zapadu. Godine [[1688.]] revolucijom u Sijamu okončani su francuski pokušaji da stekne utjecaj u [[Bangkok]]u.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Kolonizacija u 19. stoljeću==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U 19. stoljeću europske sile kolonizirale su veći dio Azije; Britanci su preoteli [[Burma|Burmu]], [[Malajski poluotok|Malaju]], Sjeverni [[Borneo]] i [[Hong Kong]], Francuzi su dominirali [[Indokina|Indokinom]], Nizozemci su kontrolirali [[Indonezija|Indoneziju]], dok su Rusi pripojili provincije u srednjoj Aziji. Krajem 16. stoljeća španjolska kolonijalna vlast nagnala je [[Filipini|Filipince]] da postanu rimokatolici, a misionarima je davala novčanu potporu. Do 18. stoljeća većina je Filipinaca u gradovima i nizinskim područjima prešla na katolicizam. &amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;Otok Mindanao&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;, međutim, okrenuo se islamu koji su tamo donijeli muslimanski trgovci.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Zlatni Istok===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kako je Europa u 19. stoljeću vojno i industrijski jačala tako se i širila, a Azija je postala bogat izvor hrane i sirovina. Europski doseljenici razvijali su plantaže [[čaj]]a, [[kava|kave]] i gumijevca, osnivali rudnike, eksploatirali drvenu građu Azije i tržili [[zlato]], [[srebro]] i drago kamenje. Godine [[1886.]] Burma je izgubila samostalnost i potpala pod [[Velika Britanija|Britaniju]] nakon niza ratova. To preuzimanje bilo je više strateške nego trgovačke naravi; Britanci su željeli spriječiti da Francuzi steknu prevelik utjecaj u Aziji.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;Pobuna&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Od [[1850-ih|pedesetih godina 19. stoljeća]] počelo je dolaziti do pobuna protiv europskog uplitanja u azijske poslove. Godine [[1857.]] došlo je do &amp;#039;&amp;#039;Sepojske pobune&amp;#039;&amp;#039; u Indiji, a početkom 20. stoljeća do &amp;#039;&amp;#039;Boksačkog ustanka&amp;#039;&amp;#039;  u Kini. Obje pobune bili su prosvjedi protiv zapadnjačke moći i kulture. Bile su ugušene od strane zapada ili kolonijalne vlasti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;Rama V&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;Chulalonkorn&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039; ([[1853.]] – [[1910.]]) postao je sijamski &amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;kralj Rama V&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;  [[1668.]] godine. Putovao je diljem Azije i odlučio ojačati svoju zemlju procesom modernizacije. Stvorio je modernu vojsku, civilnu službu i obrazovni sustav. Iako je Tajland izgubio nekoliko provincija u korist Britanije i Francuske, uspio je očuvati svoj utjecaj i nezavisnost.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Vremenska tablica===&lt;br /&gt;
[[Datoteka:Bouddha Bhûmisparsha-Mudra 2.JPG|mini|[[Buda]]]]&lt;br /&gt;
{|class=&amp;quot;wikitable&amp;quot;&lt;br /&gt;
!&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;Godine&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;&lt;br /&gt;
!&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;Povijesne značajke&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
|&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;4000 - oko 2500. pr. Kr.&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;&lt;br /&gt;
|U [[Sumer]]u, zapadna Azija, cvjeta najstarija civilizacija na svijetu.&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
|&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;oko 2500. pr. Kr.&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;&lt;br /&gt;
|Period &amp;#039;&amp;#039;Doline Inda&amp;#039;&amp;#039;, najstarije indijske civilizacije.&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
|&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;1800. pr. Kr.&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;&lt;br /&gt;
|Period &amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;Shang&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;: najstarija kineska civilizacija počinje podizati svoje prve gradove.&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
|&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;oko 330. pr. Kr.&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;&lt;br /&gt;
|[[Aleksandar Veliki]] uništava [[Perzijsko Carstvo]].&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
|&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;138. pr. Kr.&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;&lt;br /&gt;
|Prvo zabilježeno putovanje [[Put svile|Putem svile]].&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
|&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;oko 50. n. e.&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;&lt;br /&gt;
|[[Budizam]] iz Indije stiže do Kine.&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
|&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;206. pr. Kr. - 220. n. e.&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;&lt;br /&gt;
|Vrhunac Kineskog [[Carstvo Han|Carstva Han]].&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Porast nacionalizma==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nakon Prvog svjetskog rata došlo je do porasta azijskog nacionalizma (vjere u nezavisnost). Godine [[1918.]] arapski vođe srušili su tursku vlast. Težnja [[Židovi|Židova]] za stvaranjem nezavisne države dobila je potporu. Godine [[1933.]] naselilo se u Palestini 238.000 Židova, a [[1948.]] osnovana je država Izrael.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Drugi svjetski rat===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Između [[1941.]] i [[1942.]] godine Japan je okupirao Burmu, Indokinu i [[Indonezija|Indoneziju]]. Nakon užasa okupacije, sva su ova područja odbijala svaku stranu vlast. U Kini je Japancima otpor pružila komunistička gerila zadobivši tako popularnost i političku potporu. Tijekom [[drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] Japanci su gradili željezničku prugu koja je spajala Burmu i Tajland, a služila je opskrbljavanju japanskih jedinica u Burmi. Tisuće azijskih radnika i zapadnih zatvorenika umrlo je od neishranjenosti, bolesti i iscrpljenosti gradeći 420 km pruge koja je postala poznata kao &amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;Željeznička pruga smrti&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Pokreti za nezavisnost===&lt;br /&gt;
Nakon [[1945.]] mnoge su azijske zemlje svrgnule kolonijalnu vlast. Godine [[1947.]] [[Indija]] i [[Pakistan]] borbom su stekle nezavisnost od Britanije, a [[1948.]] zaživjela je domovina [[Židovi|Židova]], [[Izrael]]. [[Indonezija]] je stekla nezavisnost od [[Nizozemska|Nizozemske]] 1949. godine, nakon četverogodišnje borbe. I Francuzi su pokušali spriječiti osamostaljenje [[Vijetnam]]a, no poraženi su [[1954.]] godine. Ostale francuske kolonije, [[Laos]] i [[Kambodža]], stekle su nezavisnost 1954. odnosno [[1953.]] godine.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Komunistička Azija===  &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Godine [[1949.]] komunisti su utemeljili &amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;Narodnu Republiku Kinu&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;, najveću komunističku zemlju na svijetu. Godine 1954. Sjeverni Vijetnam stvorio je nezavisnu komunističku državu. Od [[1960-ih]] komunistički pokreti u Indoneziji i Maleziji prijetili su svrgavanjem postojećih vlasti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;Srednjoistočni sukobi&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Od [[1948.]] godine Srednjim istokom dominira &amp;#039;&amp;#039;arapsko-izraelski&amp;#039;&amp;#039; teritorijalni sukob kao što je rat 1973. (kad su [[Egipat]] i [[Sirija]] napali [[Izrael]]). Postoje i sukobi među arapskim zemljama, primjerice rat između [[Irak]]a i [[Iran]]a ([[1980.]] – [[1988.]]). Iako je naftni procvat olakšavao ovakvu situaciju smanjujući siromaštvo, situacija na Srednjem istoku i dalje je bila nestabilna.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;Vijetnamski rat&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;&lt;br /&gt;
[[Datoteka:101soldiervietnam.jpg|200px|mini|lijevo|Američki vojnik u Vijetnamu]]&lt;br /&gt;
Od [[1954.]] komunisti iz [[Sjeverni Vijetnam|Sjevernog Vijetnama]] silom su se htjeli ujediniti sa nekomunističkim [[Južni Vijetnam|Južnim Vijetnamom]]. Prvobitno građanski rat, vijetnamski rat je eskalirao u međunarodni sukob s postupnom intervencijom [[Sjedinjene Države|Sjedinjenih Država]] 1960-ih. Uslijedili su porazi i brojne ljudske žrtve pa se SAD odlučio povući 1973. Godine [[1975.]] snage sjevera ujedinile su obje polovice Vijetnama.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;Tajvanska izvozna roba&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Tajvan]] je tradicionalno izvozio poljprivredne proizvode kao što su [[šećer]], [[ananas]] i [[banane]], no 1980-ih godina počeo je izvoziti moderne elektronske proizvode kao što su [[kompjuter]]i, [[televizor]]i i prijenosni [[telefon]]i.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Vremenska tablica===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{|class=&amp;quot;wikitable&amp;quot;&lt;br /&gt;
!&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;Godine&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;&lt;br /&gt;
!&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;Povijesne značajke&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
|oko 618. - [[907.]]&lt;br /&gt;
|Kinom dominira sofisticirana [[dinastija T’ang]].&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
|[[1211.]]&lt;br /&gt;
|Mongolski ratnik [[Džingis-kan]] napada Kinu.&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
|[[1300-ih]]&lt;br /&gt;
|Zatvoren [[Put svile]].&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
|[[1368.]]&lt;br /&gt;
|[[Dinastija Ming]] istjeruje Mongole iz Kine.&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
|[[1397.]]&lt;br /&gt;
|Mongoli napadaju Indiju.&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
|[[1350.]] – [[1460.]]&lt;br /&gt;
|Propast [[Khmersko Carstvo|Khmerskog Carstva]] u [[Kambodža|Kambodži]].&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
|[[1453.]]&lt;br /&gt;
|[[Konstantinopol]] potpada pod tursko [[Osmansko Carstvo]].&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
|oko [[1488.]]&lt;br /&gt;
|Carevi Minga obnavljaju [[Kineski zid]].&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
|[[1526.]] – [[1707.]]&lt;br /&gt;
|Dominacija Mongola u Indiji.&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
|[[1600.]] – [[1614.]]&lt;br /&gt;
|Britanci, Francuzi i Nizozemci osnivaju kompaniju &amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;Istočna Indija&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;.&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
|[[1736.]] – [[1796.]]&lt;br /&gt;
|Mandžurska Kina cvate pod vlašću cara [[Qianlong]]a.&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
|oko [[1750.]]&lt;br /&gt;
|Kulturni i umjetnički procvat u [[Japan]]u.&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
|[[1757.]]&lt;br /&gt;
|Britanija preuzima kontrolu nad [[Bengal]]om, [[Indija]].&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
|[[1839.]] – [[1842.]]&lt;br /&gt;
|Prvi opijumski rat.&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
|[[1907.]]&lt;br /&gt;
|Anglo-ruskim sporazumom okončana &amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;Velika igra&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039; u srednjoj Aziji.&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
|[[1949.]]&lt;br /&gt;
|Kineska revolucija.&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
|[[1950.]] – [[1953.]]&lt;br /&gt;
|[[Korejski rat]].&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
|[[1954.]] – [[1975.]]&lt;br /&gt;
|[[Vijetnamski rat]].&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Kategorija:Povijest Azije| ]]&lt;br /&gt;
[[Kategorija:Povijest istraživanja i otkrića]]&lt;/div&gt;</summary>
		<author><name>WikiSysop</name></author>
	</entry>
</feed>